2. POL--ROD
Anatomske i fiziološke razlike koje definišu
muško i žensko telo-pol
Psihološke,društvene i kulturne razlike
između muškaraca i žena-rod
Razlika je fundamentalna po svom
karakteru
3. BIOLOŠKI PRISTUP
• Biološki zasnovana razlika u ponašanju
žena i muškaraca
• Ove razlike mogu se uočiti u mnogim
kulturama
• -dokaz su karakteristične rodne
nejednakosti većine društava
4.
5. SOCIOLOŠKI PRISTUP
• Socijalizacija roda-učenje rodnih uloga pomoću
socijalnih agenasa
• Biološki pol-društveni rod
• Pozitivne i negativne sankcije-sile za
nagradjivanje,tj.sprečavanje ponašanja
• NEADEKVATNA SOCIJALIZACIJA-----
DEVIJANTNO RODNO PONAŠANJE
• RODNA RAZLIKA-----SOCIJALNA
NEJEDNAKOST
7. Devojčica Malala Jusafzaj
dobila Nobelovu nagradu 2014.za mir!
a nagrađena je zbog svog zalaganja za prava žena na obrazovanje.
Malala je u žižu interesovanja dospela 2009,
kada je imala samo 11 godina
- tada je objavila blog na urdu jeziku,
u kojem je pisala o svom životu pod strahovladom talibana.
Talibani su potom pokušali da okončaju njen život 2012,
kada su joj pucali u glavu i vrat. Od tada živi u Engleskoj,
8. FUNKCIONALISTIČKI
PRISTUP
Rodna razlika-----stabilnost i inegracija
društva
• Talkot Parsons - vodeci
funkcionalistički mislilac
Ekspresivna uloga žene
Instrumentalna uloga muškarca
Biološka podela rada=sloga u porodici
Materinska deprivacija-----evaluacija
9. FEMINISTIČKI
PRISTUPI
• Liberalni feminizam -proučavanje seksizma
i diskriminacije žena na radnom
mestu,obrazovnim ustanovama i medijima
• Radikalni feminizam -emancipacija žena
moguća samo kroz ukidanje porodice i moći koje
je karakterišu
• ,,Crni feminizam” -usled nezadovoljstva
postojećim oblicima feminizma
10. • postoje velike društvene razlike medju ženama, u odnosu na rasu,
nacionalnost, religiju, seksualnu orijentaciju, fizičke mogućnosti, klasu,
bračni status... i da ove razlike utiču na iskustva žena i odnose koje one
stvaraju.
• Da bismo jednu ženu razumeli potrebno je da analiziramo društvene
uslove
• i da prepoznamo različite oblike diskriminacija kojima je ona bila izložena, a
koje mi ne smemo ponoviti.
• Anti-diskriminativnost podrazumeva upoznavanje i prihvatanje društvenih
razlika i aktivno delovanje protiv svih oblika diskriminacija.
11. • unutar SOS podrške i savetovanja
izdifirencirala su se mnoga etička pitanja.
Ovde iznosimo pet osnovnih principa.
• poverljivost
• solidarnost
• transparentnost
• anti-diskriminativnost - pravo na različitost
• društvene promene
12. • SOS eksperti krše princip poverljivosti u tri
slučaja:
• 1. kada postoji pretnja da će žena ubiti
sebe;
• 2. da će ubiti nekog drugog;
• 3. kada se sumnja ili prijavljuje
zlostavljanje deteta.
13. • Solidarnost je važna etička dimenzija uredjenja
odnosa žena unutar jedne organizacje kao i
odnosa sa ženama kojima se daje podrška.
• Solidarnost podrazumeva jednaka prava i
polaznu hipotezu da su iskustva žena jednako
vredna.
• Solidarna podrška nije isto što i milosrdna
pomoć. Pomoć podrazumeva pasivnost jedne
strane i aktivnost druge, kao što su primeri
deljenja humanitarne pomoći.
• Solidarna podrška podrzumeva da su obe
strane aktivne.
14. • Etika transparentnosti u samom radu sa ženama
podrazumeva da se sve opcije u razrešavanju problema
razrešavaju zajedno sa ženom a ne u njeno ime.
• Činjenice relevantne za život žena ne kriju se bez obzira
koliko su bolne, jer se polazi od pretpostavke da su žene
odgovorne da odlučuju, a da sakrivanjem činjenica
odlučujemo u njihovo ime i da ih tako stavljamo u
neravnopravan položaj.
• Žene je potrebno ohrabriti da povrate kontrolu nad
svojim životom, a jedan od načina da se to postigne je
transparentnost informacija.
15. • osnaživanjem žena i podrškom žena da
budu nezavisne,
• da biraju svoje životne puteve,
• da se suprostave nasilju,
• utiče na menjanje društvenih odnose i
stvaranje humanijeg civilnog društva.
16.
17. • Definicija nasilja nad ženama po dokumentima
Ujedinjenih nacija
• Nasilje nad ženama je ispoljavanje istorijski nejednakih
odnosa društvene moći između muškaraca i žena koji su
doveli do diskriminacije i dominacije nad ženama od
strane muškaraca i do sprečavanja potpunog napretka
žena.
• Nasilje nad ženama je jedan od osnovnih društvenih
mehanizama kojima se žene prisiljavaju da budu u
podređenoj poziciji u odnosu na muškarce. Nasilje nad
ženama je prepreka u postizanju jednakosti, razvitka i
mira.
• Deklaracija o eliminaciji nasilja nad ženama, Rezolucija
Generalne skupštine UN 48/104 od 20 decembra
1993.&Pekinška deklaracija - Platforma za akciju, par.
118. Četvrte svetske UN konferencije o ženama, Peking,
1995.&Rezolucija 54/134 Generalne skupštine UN
1999.kada je
• UN usvojio da je 25 novembar Medjunarodni dan protiv
nasilja nad ženam