Konferencije "Kombiniranje modela javno-privatnog partnerstva i EU fondova", Zagreb 25. listopada 2013.

1. Kombiniranje EU fondova i JPP-a
na projektima iz područja
širokopojasnog interneta
K O N F E R E N C I J A “ K O M B I N I R A N J E M O D E L A J AV N O P R I VAT N O G PA R T N E R S T VA I E U F O N D O VA ”
DR. IGOR BRUSIĆ
B R O A D B A N D K O O R D I N AT O R S AV E Z N E P O K R A J I N E D O N J A
AUSTRIJA
Z A G R E B , 2 5 . L I S T O PA D A , 2 0 1 3 .
HOTEL ANTUNOVIĆ

2. Godišnji porast brzine pristupa od 50%
Izvor: http://www.useit.com/alertbox/980405.html

3. Godišnji porast brzine pristupa od 50%
Nielsonov zakon: brzina pristupa za
poslovne korisnike udvostručuje se
svaki 21 mjesec a potreba privatnih
korisnika “kasne” za potrebama
poslovnih korisnika 3 godine!
Izvor: http://www.useit.com/alertbox/980405.html

4. Konačno rješenje izazova
4
 Svijetlovodna mreža do zgrade (FTTB, Fiber to the
Building) i do stana (FTTH, Fiber to the Home)
Izvor: A.T. Kearney/Hellenic Ministry of Transport&Communications/Broadband Strategy/May 2008

5. Broj aktivnih FTTH/FTTB priključaka u EU
5
Izvor: FTTH/B Panorama, FTTH Council Europe, prosinac 2012

6. Broj aktivnih FTTH/FTTB priključaka u EU
6
Hrvatska: 4,7% potencijalnih a
0,61% aktivnih FTTH/FTTB korisnika
Njemačka: 0,51% aktivnih korisnika
UK: 0,06% aktivnih korisnika
Izvor: FTTH/B Panorama, FTTH Council Europe, prosinac 2012

7. Ciljevi “Digitalne agende 2020” EU
7

8. Ciljevi “Digitalne agende 2020” EU
8
Za postizanje ciljeva Digitalne agende potrebno
1.6 milijuna spojenih domova i oko 1.1 milijuna
novih pretplatnika mjesečno
EU27 trentuno realizira manje od 100.000 novih
priključaka sa > 100 Mbit/s mjesečno
Sadašnim tempom investicija trebati će
92 godine da se bakreni priključak zamjeni
svijetlovodnim

9. Zašto?
9
 ... se cilj (50% stanovništva > 100 Mbit/s) neće
postići:

postojeće (bakrene, koaxialne, mobilne) pristupne mreže
samo se nadograđuju novim tehnologijama koje imaju sve
manji radius (bakrena parica) ili su shared-medium
(koaksialne i mobilne)
 ... nema investicije u svijetlovodnu pristupnu
infrastrukturu (FTTH/FTTB):

zbog opsežnih zemljanih radova za novu mrežu. Nemoguće
je naći poslovni model koji nadmašuje korištenje otpisane
pristupne mreže.

10. Zašto?
10
 ... se cilj (50% stanovništva > 100 Mbit/s) neće
Zato što koaxialne) pristupne mrežeu se
problem nije samo
postojeće (bakrene,
postići:

nadograđuju novim tehnologijama koje imaju sve manji
radius ili su shared-medium
domeni telekomunikacije
već u domeni infrastrukture!
 ... nema investicije u svijetlovodnu pristupnu
infrastrukturu (FTTH/FTTB):

zbog opsežnih zemljanih radova za novu mrežu. Nemoguće
je naći poslovni model koji nadmašuje korištenje otpisane
pristupne mreže.

11. EU smjernice za financiranje širokopojasnih
mreža državnim poticajima (State Aid Guidlines)
11
 2009. stare NGA smjernice (EU Guidlines IP/09/1332 od 17.09.2009.)
definicija bijelih (nepokrivenih), sivih (samo jedan operator) i crnih (više
operatora) NGA područja
(2) poticaji dozvoljena za bijela, moguća za siva a nisu dozvoljena za crna
područja
(3) priznat scenarij grada Amsterdama (investiranje javnih sredstava pod
tržišnim uvjetima)
 2013. nove NGA smjernice (EU Guidlines 2013/C 25/1 od 26.01.2013.)
(1) tehnološki neutralno: “super-fast” NGA može biti i bežično
(2) “ultra-fast” NGA (>100 Mbit/s): korištenje državnih poticaja i u gradovima
(3) step change: korištenje državnih posticaja samo ako je veliki skok u
brzini pristupa za korisnika
(4) jačanje otvorenih mreža: zaista otvorena mreža koja omogućava
konkuretnost ponuđivača usluga
(5) transparetnost: publikacija dokumenata, centralna web stranica sa
infrastrukturnim katastrom te izvještavanje komisiji
(1)

12. Državni poticaji za širokopojasne mreže po
godinama (u milijunima eura)
12
Izvor: European Commission, Revision of the Broadband Guidlines

13. Primjeri JPP-a iz EU
13
Izvor: EPEC, Broadband - delivering NGA through PPP, 2012

14. Kolika sredstva alocirati u HR i za što?
14
A: razvoj i pružanje usluga
- vrlo velika konkurencija
- kratki ciklusi (< 1 god.)
- 10-15% ukupnih troškova
B: aktivna mreža
- ruteri, switchevi, modemi
- ciklusi od 3 do 5 god.
- 10-15% ukupnih troškova
C: pasivna mrežna infrastruktura
- DTK, kabeli, cijevi, ormari, zgrade
- vijek trajanja > 20 god.
- 70-80% ukupnih troškova

15. Kolika sredstva alocirati u HR i za što?
15
A: razvoj i pružanje usluga
- vrlo velika konkurencija
- kratki ciklusi (< 1 god.)
- 10-15% ukupnih troškova
B: aktivna mreža
- ruteri, switchevi, modemi
Varijanta 1: 140 milijuna eura à
- ciklusi od 3 do 5 god.
privatizacija državnih poticaja
- 10-15% ukupnih troškova
C: pasivna mrežna infrastruktura
- DTK, kabeli, cijevi, ormari, zgrade
- vijek trajanja > 20 god.
- 70-80% ukupnih troškova

16. Kolika sredstva alocirati u HR i za što?
16
A: razvoj i pružanje usluga
- vrlo velika konkurencija
- kratki ciklusi (< 1 god.)
- 10-15% ukupnih troškova
B: aktivna mreža
- ruteri, switchevi, modemi
- ciklusi od 3 do 5 god.
- 10-15% ukupnih troškova
C: pasivna mrežna infrastruktura
Varijanta 2: 750 milijuna euraormari, zgrade
- DTK, kabeli, cijevi, à
-
javna pasivna vijek trajanja > 20 troškova
mreža god.
- 70-80% ukupnih

17. Model javno-privatnog partnerstva
17
Davatelj
usluga 2
Davatelj
usluga 1
Davatelj
usluga 3
ugovori
ugovor o revenue-sharingu
...
Davatelj
usluga x
Privatni partner
(aktivna mreža)
plaćanje
Javni partner
raspoloživost
ugovor o jpp-u
EU fondovi
(isključivo za
pasivnu mrežu)
Privatni partner
(pasivna mreža)
mogu
biti
konzorcij

18. Osnova gospodarskog i društvenog napretka
18
Poreč
Rovinj
Krk
Cres
Senj
Zadar
Biograd
na Moru
Agregacijska svjetlovodna
mreža subvencionirana EU
sredstvima (odluka N145/2014)
i upravljana od strane OiV
Gospić
Gračac
Knin
Pristupne svjetlovodne
mreže subvencionirane
EU sredstvima (odluka
N146/2014) u Biogradu,
Krku, Poreču, Rovinju,
itd.
Trogir
Izvor karte: Wikipedia

19. Zahvaljujem na pažnji
19
K O N TA K T:
I G O R . B R U S I C @ N O E L . G V. AT
I . B R U S I C @ E C O P L U S . AT
+ 43 2742 9000 19767