2. Najkompleksniji oblik ljudskoga kognitivnog
utjecaja.
Moţe se objasniti i kao mentalna predodţba
teksta.
Proces ĉitanja zapošljava 1/3 mozga, a za taj
postupak potrebno je oko 500 000 operacija.
Broj tih operacija nadmašuje raĉunalo više
od 100 puta zbog ĉega raĉunala još ne mogu
ĉitati.
Sad je jasno zašto ĉitanje predstavlja napor.
www.zbornica.com
3. Razvijena ĉitateljska sposobnost preduvjet je
školske uspješnosti, a dobar školski uspjeh
vodi ţivotnome uspjehu.
Mladom ĉitatelju teţe je oblikovati doţivljaj
proĉitanoga tj. mentalne predodţbe o tekstu
jer svako ĉitanje omogućuje prilagoĊavanje
individualne fantazije.
Djeca su vrlo ĉesta izloţena globalnom
trţištu medija i izrastaju u šutljive i
neaktivne globalne potrošaĉe masovne
kulture.
www.zbornica.com
4. Uzroci smanjenja Gledajući sljedeću
komunikacijske emisiju ii crtani film
sposobnosti su dijete mora – kao
pretjerana upotreba dobar potrošaĉ – prvo
medija i ODMAH ZABORAVITI.
neprilagoĊenih
programa za djecu.
www.zbornica.com
5. Nitko ne moţe Morali bismo
predvidjeti koji će uĉenike uĉiti o
tekstovi biti meĊusobnoj
zanimljivi i kako povezanosti
će djelovati na tekstova i njihovoj
ĉitetelja i ovisnosti u
uĉenika, kao što vlastitoj
nitko ne moţe ĉitateljskoj
ĉitati umjesto reakciji.
njega.
www.zbornica.com
6. ŠTOUĈITELJI NE BI 1. iznositi svoje
SMJELI RADITI kritiĉko mišljenje
TIJEKOM o neĉemu
NASTAVNOG proĉitanom
PROCESA? (uĉenici tada
zaboravljaju svoje
dojmove).
2. ne upasti u
monološku obradu
teksta (dobit ćete
šutljivog uĉenika).
www.zbornica.com
7. 1. PREPOZNAVANJE (uoĉavanje pojedinih
tekstualnih sastavnica, tj. rijeĉi i reĉenica).
2. RAZUMIJEVANJE (kada ĉitatelj povezuje
pojedine reĉenice i oblikuje predodţbe o
svijetu, o dogaĊajima itd.).
3. INTERPETACIJA (u kojoj ĉitatelj smisleno
povezuje dogaĊaje s autorovom namjerom,
tj. nastoji odgovoriti na pitanje što će i zbog
ĉega autor reći).
www.zbornica.com
8. Uĉenik mora MANIPULACIJA
najprije sam TEKSTOM –
spoznati da svaki otprilike znaĉi
tekst, pa ĉak i mijenjanje
crtani film i svi tekstova i
drugi oblici promatranje
tekstova sadrţe i razlika izmeĊu
nude više nego što razliĉitih skupina
pokazuje na prvi ĉitatelja.
pogled i na prvo Npr. Što bi se
ĉitanje. dogodilo da...?
www.zbornica.com
9. Uĉitelj na tom LENTA DOGAĐAJA –
stupnju taktiĉno omogućuje dobro
poznavanje teksta.
upozorava uĉenika na
Njome se linearno prati
njegove “pogreške” u i ponovno pregledava
povezivanju, u tekst, a u nju se upisuju
pripisivanju znaĉenja i unose podaci i
i predodţbama. komentari.
Uĉenikove pogreške
Mogu ju izraĊivati u
skupinama tako da ih
proizlaze iz nepaţnje poslije mogu
i površnosti. usporeĊivati.
www.zbornica.com
10. Na toj se razini Kad uĉenici SAMI
postiţe potpuno RASPRAVLJAJU o
razumijevanje teksta. tekstu, nastoje
Svaka generacija utvrditi ŠTO, KAKO i
ĉitatelja oblikuje ZAŠTO je to
svoju interpretaciju sveukupno u tekstu
teksta koja je povezano.
prihvatljiva toj
generaciji.
www.zbornica.com
11. Uĉitelj
razvija uĉenikovu sposobnost
razumijevanja teksta u svakom kontaktu s
uĉenicima pomaţući im u boljem uoĉavanju i
potiĉući ga na samostalno mišljenje o
proĉitanoj knjizi, filmu, seriji ili bilo kojoj
drugoj TV emisiji.
www.zbornica.com
12. “Ţivot u današnjem svijetu naše uĉenike ne
dovodi samo do automatskih promjena
njihovih oĉekivanja i pogleda na svijet, nego
i do kognitivnih promjena koje su isto tako
potrebne za funkcioniranje u svijetu
digitalne ponude i promjena koji kao
posljedicu toga nastaju u krugu obitelji, u
školi, na radnom mjestu i prilikom
sudjelovanja u društvenom ţivotu.”
(174. str.)
www.zbornica.com