1. DIDAKTIKA U NOVOM
SVJETLU
1. Priprema učitelja za nastavni
proces
www.zbornica.com
2. ZAŠTO?
TKO?
ŠTO? PRISJETIMO SE... ČIME?
KADA? S KIM? GDJE? KAKO? S KOJOM NAMJEROM?
grč. “didaskein” = poučavanje, “držati nastavu”
“didaskalos” je bio učitelj (uglavnom rob muškog spola)
“didaskaleion” je škola odnosno prostor za učenje
“Didaktike tehne” je bila tehnika odnosno umijeće poučavanja. Naša riječ
“didaktika” je iskrivljen prijevod toga pojma
• Što je didaktika?
• Koji su zadaci didaktike?
• Što je predmet didaktike?
08.04.12 2
www.zbornica.com
3. Didaktika razredne kvake
TRI VRSTE NASTAVNIKA:
2. AUTODIDAKTI
3. DIDAKTIČARI RAZREDNE KVAKE
4. UDARNICI
• Tek ukratko ili posve nepripremljena nastava nije
rijedak događaj, već trajna pojava u radu škole
08.04.12 3
www.zbornica.com
5. 1. ODVIJANJE KRATKIH
PRIPREMA
• Iskusni nastavnici i nastavnice razvili su
misaone rutine koje za nekoliko sekundi mogu
aktivirati i dovesti do prihvatljivih rezultata
AKTIVIRANJE RUTINA I
PROMIŠLJANJA
DJELOVANJA
6.RAZJAŠNJAVANJE
L NA A UČENIČKIH OČEKIVANJA
RA EM
PI PR
S I 5. EMOCIONALNI
PR 1. ODLUKE O STAV PREMA
CILJEVIMA NASTAVI 4. PRIPREMA MEDIJA
2.STRUKTURIRANJE
SADRŽAJA 3. IZBOR METODA
08.04.12 5
www.zbornica.com
6. SAVJETI ZA INDIVIDUALNE
PROFILE
Kaotični planer Fetišisti planiranja
Normalni tipovi
• Fetišisti bi trebali u svoj dnevnik rada zapisati: “ONE
KOJI VRLO TEMELJITO PLANIRAJU, SLUČAJ
OSOBITO TEŠKO POGAĐA!”
• Kaotičnim planerima treba reći: “U NASTAVNIČKOM
POZIVU GOTOVO DA I NEMA PRIRODNIH
TALENATA. GENIJALNOST SE MORA RAZVITI
TEŠKIM RADOM.”
• A za “normalne” vrijedi stara izreka: “U NEVOLJI
SREDNJI PUT DONOSI SMRT!”
08.04.12
www.zbornica.com
6
7. SAVJETI ZA KRATKE PRIPREME
• “OTVORITI KONZERVU”
• PRIREDITI “KRAMU”
• ISKORISTITI PUT DO
RAZREDA
• RADITI S BILJEŠKAMA
• BILJEŠKE KORISTITI ZA
INFORMATIVNI UVOD
• EKSPERIMENTIRATI S
NASTAVNIM
METODAMA
• KRAJNJI IZLAZ: RAD S
UDŽBENIKOM
08.04.12 7
www.zbornica.com
8. POZADINSKE PRIPREME
• Sve srednjoročno i dugoročno zasnovane
aktivnosti koje izravno ili neizravno
povećavaju stručnost i kompetenciju
djelovanja u nastavi
Pohađanje seminara za
Čitanje stručne literature profesionalno usavršavanje
Uvježbavanje novih nastavnih Posjeti muzejima, studijska
metoda putovanja, surfanje po
Izrada kućnog nastavnog plana internetu
Izrada radnih listova, materijala Ciljano gledanje TV
za učenje, testova, zadataka za KZ i Suradnja u izvanškolskim
sl. projektima
08.04.12 8
www.zbornica.com
9. Iz pera poljske pedagoginje
• Stefanije Wilczynske, zaboravljene
suradnice Janusza Korczaka:
• “Ako želiš odgajati djecu, moraš bogato
oblikovati svoj život. Čitaj, posjećuj
kazalište, voli prirodu, pokušaj osjetiti
samoga sebe koliko god možeš. Sve što
se u tebi zbiva, sve što u tebi može
zaživjeti, u konačnici će koristiti
pedagogiji.”
08.04.12 9
www.zbornica.com
10. “KKP”
• Kompetencija za kratke pripreme (KKP)
jest sposobnost iskusnih nastavnika da
• Na osnovi nekoliko aktualnih informacija o
predznanju razreda
• Aktiviranjem rutina promišljanja, osjećanja,
djelovanja
• Brzo i elegantno
• Uspostave pedagoški poticajnu situaciju
za učenje
08.04.12 10
www.zbornica.com
11. SAVJETI ZA POČETNIKE
• 3 MAKSIME ZA POČETNIKE
• 1. RAZJASNITI SITUACIJU
• 2. IZBJEGAVATI LAŽNU OTVORENOST
• 3. UVJEŽBAVANJE REAKCIJA NA
IZNENAĐENJE
08.04.12 11
www.zbornica.com
12. OPREZ PRED STVARANJEM
LEGENDI
• Jesu li pri izvođenju satova s tako kratkim
pripremama ostvareni bolji ili gori rezultati
nego u pripremljenoj nastavi???
• Zbog toga je sposobnost i spremnost na
samokritiku neotklonjiv, možda čak i
najvažniji element kompetencije za kratku
pripremu.
08.04.12 12
www.zbornica.com
13. PREMA JENSENU
Nasuprot popularnom
• Stvaranje plana NJ
mišljenju da “što ste bolji,
omogućuje jasnoću, a
trebate manje bilježaka”,
jasnoća vodi do bolje
najkompetentniji
usklađenih satova.
nastavnici dobro planiraju
te obično vode bilješke i • Zapamtite izreku: “Ako ne
često se koriste njima. planiram, planiram
neuspjeh.”
• To kako ćete Vi
strukturirati svoj plan NJ
osobna je stvar – važno
je što vam odgovara.
08.04.12 13
www.zbornica.com
14. KAKO BI TREBAO IZGLEDATI
DOBAR PLAN NJ
• Dopušta da ostanete usredotočeni na posljedice
• Daje vam dodatnu sigurnost
• Dopušta da kreativne ideje izbiju na površinu
• Ostavlja mjesto za bilješke, ispravke i dodatke
• Osigurava strukturu i jasnoću nastave
• Osigurava konkretna vizualna pomagala
• Pruža nastavniku osjećaj siguronosti i potpunosti
• Omogućuje stalno praćenje nastavnog sata (što,
kada i kako)
08.04.12 14
www.zbornica.com
15. • “Obrazovanje je u osnovi umjetnost, a nastavnik
izražava najviši pojam te umjetnosti kad je čuva
od toga da postane rutinska ili letargična.”
Howard A. Ozmon i Samuel M. Craver iz knjige
Filozofske osnove odgoja
08.04.12 15
www.zbornica.com
Hinweis der Redaktion
Didaktika u novom svjetlu 2.11.2007. Dubravka Granulić
Didaktika u novom svjetlu 2.11.2007. Dubravka Granulić ŠTO JE DIDAKTIKA? - Didaktika je teorija i praksa poučavanja i učenja. Didaktika se obično definira kao znanost i razgraničuje od praktičnog didaktičko-metodučkog djelovanja. Meyer smatra da nema jasne crte razgraničenja između teorije i prakse tako da u svojoj knjizi Didaktika razredne kvake neprestano naglašava integraciju didaktike kao znanosti i didaktike kao prakse djelovanja. KOJI SU ZADACI DIDAKTIKE? – Ona treba nastavnicima i učenicima pomoći pri poučavanju i učenju. PREDMET DIDAKTIKE- Na prividno jednostavno pitanje odgovorit ćemo s devet potpitanja, jer didaktika sama postavlja ta pitanja, ali sama na njih ne može odgovoriti. Za to su joj potrebne partnerske znanosti o kojima Heyer opširno piše i objašnjava. Evo tih pitanja: TKO TREBA UČITI, ŠTO TREBA UČITI, KADA TREBA UČITI, S KIME TREBA UČITI, GDJE TREBA UČITI, KAKO TREBA UČITI, ČIME TREBA UČITI, ZAŠTO I S KOJOM NAMJEROM TREBA UČITI?
Didaktika u novom svjetlu 2.11.2007. Dubravka Granulić Autodidakti se pripremaju u autu tijekom vožnje do radnog mjesta, didaktičari razredne kvake kada u ruku uzmu kvaku razreda, a udarnici ulaze u razred i pitaju: “A što smo radili posljedni sat?” Nakon bilješke “Tek ukratko...” - Temeljna zaduženja i dodatne zadaće, svakodnevne obveze i zamjenski satovi, unutarnji zamor kao velike i male katastrofe – sve to dovodi do toga da se sve više upuštamo u kratke i vrlo kratke pripreme za nastavu, premda to proturječi normama koje smo nekoć usvojili u pedagoško-didaktičkoj izobrazbi. Hilbert Meyer o kratkoj pripremi iznosi svoju tezu, a ona glasi: “Kratke pripreme za nastavu “same po sebi” niti su dobre niti su loše. Sve ovisi o tome što se s njima napravi.
Didaktika u novom svjetlu 2.11.2007. Dubravka Granulić 1. KRATKA PRIPREMA – označava sve oblike izravnog usmenog ili pismenog prestrukturiranja nastave. Ona se može odnositi na zadatke, temu, izbor gradiva, metode, medije i organizacijske pretpostavke nastavnog sata. Ona može trajati od dvije do pet minuta. 2. DIDAKTIKA RAZREDNE KVAKE – ili vrlo kratka priprema je izravna, ad-hoc odluka o zadacima, izboru gradiva te eventualno metodama i medijima nast. Sata koja se donosi neposredno prije početka nastave. Ona može trajati od 5 sekundi do jedne ili dvije minute. 3. SINKRONA PRIPREMA- razjašnjene situacije koje provodimo na početku sata kod pjevanja pjesme, tijekom vođenog razgovora ili u fazi tihog rada, a obuhvaća zadatke, učeničke želje i metodičko-medijske mogućnosti pojedinog sata. Ona traje 3 do 5 minuta, a ponekad i do deset minuta. 4. PRAZNIČNA PRIPREMA- temeljita pismena priprema pojedinačnog sata što se promiče u općeprihvaćenim didaktikama i sastavlja povodom oglednog ispitnog sata ili pri natjecanju za neko dužnosničko mjesto. Praznične pripreme pružaju obrazložen sklop odluka o ciljevima, sadržajima, metodama i organizaciji nastave. Pri tome se računa s vrhunskom kompetencijom i mnoštvom raspoloživog vremena (više dana do nekoliko tjedana). 5. POZADINSKA PRIPREMA- dugoročno ili srednjoročno zasnovane aktuvnosti kojima se izravno ili neizravno povećava stručnost i kompetencija nast. Djelovanja. Kod angažiranih nastavnika ona može trajati neprekidno 24 sata dnevno ili traje čitav život.
Didaktika u novom svjetlu 2.11.2007. Dubravka Granulić Nakon prikaza slajda pročitati: Postoji široki spektar individualnih profila odnosno stilova pripreme: Jedan se nastavnik bez podrobne pismene pripreme osjeća duboko nesretnim, drugi je pak doživljava kao suvišno dociranje. Jedoj su nastavnici potrebne bilješke, druga vezivna mjesta sata ima u glavi. Jedna tijek svojih satova najradije organizira preko slike ploče, druga se usredotočuje na uvod. Prijeko je potrebno da sami sebi razjasnite kojem tipu planiranja pripadate. Ubrajate lise među “kaotične planere” koji u veliku formu dospijevaju tek ako tijekom sata mogu improvizirati ili pak pripadate “fetišistima planiranja” – koji unaprijed utvrđuju minutu za minutom? Ili ste noramalan tip koji se redovito i kratko, ali precizno priprema za nastavu? Prikazati potom sljedeći slajd na kojemu pišu savjeti!
Didaktika u novom svjetlu 2.11.2007. Dubravka Granulić Vaše osobno ponašanje pre planiranju vjerojatno je barem donekle povezano s predmetom koji poučavate i oblikom škole koji ste odabrali te vrlo mnogo sa strukutrom vaše ličnosti. Neki ljudi jednostavno imaju veliku, a drugi malu potrebu za sigurnošću; postoje ljudi s visokim stručnim i ljudi s visokim komunikacijsko-socijalnim očekivanjima od nastave. U profesionalnost nastavničkog djelovanja se , prema mišljenju H. Meyera, ubraja se i nastojanje da osvijestimo vlastiti profil i otklonimo utvrđene jednostranosti koje bi mogle ići na teret učenika i učenica. Svaki bi nastavnik tijekom svoje profesionalne izobrazbe trebao razviti individualnu, s vlastitom profesionalnom biografijom usklađenu shemu priprema za nastavu te osvijestiti njezine prednosti i mane. Evo nekoliko savjeta kako razviti individualne rutine mišljenja i djelovanja za kratke pripreme: pokrenuti sljedeći slajd!!!
Didaktika u novom svjetlu 2.11.2007. Dubravka Granulić OTVORITI KONZERVU – “Konzerve” su standardni satovi kao npr. sat zagonetavanja, sat postavljanja zareza, vježba za računanje s razlomcima – dakle različite teme s područja kanonskog znanja, temeljitih vještina i općeg obrazovanja. U takvim satovima nisu vam potrebni mediji osim krede i ploče. Zbog toga ih je moguće organizirati u kratkom roku. Priprema takvog sata počinje u zbornici užurbanim prelistavanjem fascikla ili ostalih nast. materijala. PRIREDITI “KRAMU”- profesionalni nastavnik je pripremljen za sve iznenadne slučajeve. On u džepu ima čitanku, jednu ili dvije didaktičke igre ili brošure Zavoda za zapošljavanje; ako predaje matematiku ili tehnički sa sobom ima metar i dva komadića krede kako bi na podu nacrtao kvadrat na kojem će se računati; on se snalazi u kompjutorskoj učionici, djelotvorno svoju “kramu” može održati i na školskom igralištu... ISKORISTITI PUT DO RAZREDA – kratko vrijeme od zbornice do razreda osobito je dragocjeno za pripremu. Moguće je odlučiti koju temu obraditi u zbornici, a onda na putu do razreda uspješno razraditi predviđene sadržaje. Tek u razgovoru nastaju ideje na koje inače ne biste ni pomislili. RADITI S BILJEŠKAMA – sastoji se u tome da zabilježimo najvažnije korake i “vezivna mjesta” nast. sata .Što sve spada u bilješke? Metodička ideja za uvodnu situaciju, jedan ili dva vodeća pitanja za vođeni razgovor; radni zadatak u natuknicama, možda slika ploče ili njezini dijelovi, folija za grafoskop ili radni list i domaća zadaća. BILJEŠKE KORISTITI ZA INFORMATIVNI UVOD – Bilješke možemo i objaviti te tako povećati mogućnosti sadjelovanja učenika.Bilješka kao slika ploče u kojoj možete koristiti različite simbole (veći i manji krug ili pravokutnici) EKSPERIMENTIRATI ...- Umetanje vježbe za razvijanje kompetencije učenika kao npr. metoda pisanog razgovora, dramatizacija scene, sastavljanje protokola, zaduženje učenicima da izrade kriterije za oblikovanje grupa UDŽBENIK...- standardno rješenje koje vas ne izlaže rizicima, ali učenike ne obara s nogu
Didaktika u novom svjetlu 2.11.2007. Dubravka Granulić Angažirani se nastavnici i nastavnice gotovo uvijek nalaze u trajnom procesu takvih priprema. Oni upijaju sve što doživljavaju – kod čitanja novina, na godišnjem odmoru, u sportskom klubu, na putovanjima Treba imati na umu da kratke pripreme žive od bogatstva pozadinskih priprema, ali i to da je istodobno besciljna i usmjerena cilju. Evo savjeta i za ovaj oblik preprema: pokreni sljdeći slajd!
Didaktika u novom svjetlu 2.11.2007. Dubravka Granulić 1. RAZJASNITI SITUACIJU- učenici vrlo brzo prepoznaju je li netko doista otvoren ili otvorenost samo izigrava. Savjet H. Meyera jest da iskreno priznate da se niste mogli pripremiti, ali s druge strane već od prve sekunde dajte im do znanja da ne želite sat pretvoriti u puko blebetanje. IZBJEGAVATI LAŽNU OTVORENOST- Ne počinjite nepriremljen sat pitanjem “A što biste vi htjeli raditi?” Propuštate ono što biste vi mogli uraditi (ciljano vježbanje, ponavljanje objašnjenja ili metarazgovor) 3. UVJEŽBAVANJE REAKCIJA NA IZNENAĐENJE- uvježbajte reakcije na neočekivane događaje u razredu