SlideShare ist ein Scribd-Unternehmen logo
1 von 11
NAFTA, ZEMNI GAS I UGALJ
ALEKSA DJOKIC, ALEKSA STAMENKOVIC I PETAR MITIC
2014/15 VIII2
NAFTA
• Nafta je, po hemijskom sastavu, slozena smesa zasicenih aciklicnih, ciklicnih i
aromaticnih ugljovodonika i jedinjena koja, osim ugljenika I vodonika, sadrze
kiseonik, azot i sumpor.
• Nafta nastaje od belančevina, ugljenih hidrata i masti kao ostataka niskorazvijenih
biljnih i životinjskih planktona i bakterija koje su živele u vodi.
• Ima je najvise u Saudijskoj Arabiji, Rusiji i u SAD.
OSOBINE NAFTE
• Crne boje
• Miris nafte zavisi od prisustva lako isparljivih komponenata, a može biti
neprijatan ukoliko je visok sadržaj sumporovih spojeva.
• Sastav sirove nafte se razlikuje u zavisnosti od nalazišta.
• Gustoća nafte zavisi od sastava: ako je prisutno više alifatskih ugljikovodika u
odnosu na aromatske, gustoća je manja.
• Nafta i prirodni gas izbijaju na mnogim mestima sami iz zemlje.
Velike količine nafte dobijaju se danas u svetu iz dubljih slojeva zemlje izlivanjem iz
bušotina.
• Njena se ležišta mogu očekivati u sedimentnim slojevima onih područja gde je u
davnim dobima bilo more. Dubina naftonosnih slojeva je različita; od nekoliko metara
do 7600 metara i više. Što je veća dubina, veći je i pritisak pod kojim se nafta nalazi.
• Najdublja do sada postignuta istražna bušotina od 9169m nalazi se u Oklahomi.
ZEMNI GAS
• Zemni ili prirodni gas je prirodno gasovito fosilno gorivo, sa velikim
udelom metana.
• Javlja se samostalno (suvi zemni gas), ili zajedno sa naftom, obično u gasnoj kapi
iznad nafte (vlažni zemni gas).
• Zahvaljujući tome što mu je glavni sastojak metan, u poređenju sa ostalim
fosilnim gorivima ima najmanji koeficijent emisije CO2 po jedinici oslobođene
energije. Zato se smatra da je zemni gas ekološko gorivo.
• Sastav zemnog gasa znatno varira u zavisnosti od mesta gde se javlja. Tamo gde
se javlja zajedno sa naftom, obično ima veći udeo gasova sa više ugljenikovih
atoma i obrnuto.
ODLIKE I NALAZISTA
• Zemni gas je gas bez mirisa, prilikom distribucije dodaju mu se gasovi sa
mirisom (jedinjenje koje sadrži sumpor), tako da bude moguće osetiti ga
čulom njuha.
• Među najveće proizvođače zemnog gasa spadaju Sjedinjene Američke
Države, Rusija i Kanada.
SADRZAJ I PRIMENA
• Od ugljovodonika, zemni gas sadrži metan, etan, propan, n-butan i izo-butan, a
javlja se i pentan.
• U principu, primena prirodnog gasa se može podeliti na njegovu primenu kao
goriva i u hemijskoj industriji.
• Koristi se u domaćinstvima i u industriji, kao energent za grejanje.
• U poslednje vreme se sve više koristi i na vozilima, kao alternativno gorivo pre
svega motornim benzinima, ali i dizel gorivu većinom kao komprimovani prirodni
gas, a eventualno i kao tečni prirodni gas. Prirodni gas je jedno od
najperspektivnijih alternativnih goriva.
UGALJ
• Ugalj je crna ili crno-smeđa sedimentna stena organskog porekla koja ima sposobnost
gorenja, pa se koristi kao fosilno gorivo koje se vadi iz zemlje rudarskim metodama.
• Proces nastanka uglja nije u potpunosti objašnjen. Konvencionalna teorija procesa
nastanka deli se na dve faze:
• 1.pripremna faza ili faza humifikacije
• 2. faza ugljenifikacije (karbonizacije)
REZERVE UGLJA
• Rezerve uglja su dobro istražene, pogotovo u razvijenim zemljama. Sa
trenutnom godišnjom potrošnjom od oko 3,7 milijardi tona godišnje
(kamenog i mrkog uglja) i 0,9 milijardi tona lignita ima dovoljno uglja za
nekoliko stotina godina.
Vrsta uglja Milijardi tona
Kameni ugalj 510
Mrki ugalj 279
Lignit 196
Ukupno 987
Top-lista zemalja sa najvecim rezervama uglja
Zemlja %
SAD 25
Rusija 16
Kina 12
Australija 9
Indija 7,5
Nemacka 6
PITANJA?
HVALA NA PAZNJI 

Weitere ähnliche Inhalte

Was ist angesagt?

Ugalj, nafta i zemni gas 14
Ugalj, nafta i zemni gas 14Ugalj, nafta i zemni gas 14
Ugalj, nafta i zemni gas 14
vvlivvli
 
Nafta,ugalj i zemni gas 5
Nafta,ugalj i zemni gas 5Nafta,ugalj i zemni gas 5
Nafta,ugalj i zemni gas 5
vvlivvli
 
Nafta, ugalj i zemni gas 4.
Nafta, ugalj i zemni gas 4.Nafta, ugalj i zemni gas 4.
Nafta, ugalj i zemni gas 4.
vvlivvli
 
Nafta, ugalj i zemni gas 12
Nafta, ugalj i zemni gas 12Nafta, ugalj i zemni gas 12
Nafta, ugalj i zemni gas 12
vvlivvli
 
Ugalj, nafta i zemni gas 18
Ugalj, nafta i zemni gas 18Ugalj, nafta i zemni gas 18
Ugalj, nafta i zemni gas 18
vvlivvli
 
нафта, угаљ и природни гас 6
нафта, угаљ и природни гас 6нафта, угаљ и природни гас 6
нафта, угаљ и природни гас 6
vvlivvli
 
прерада нафте
прерада нафтепрерада нафте
прерада нафте
miluskaprsic
 

Was ist angesagt? (20)

Ugalj, nafta i zemni gas 14
Ugalj, nafta i zemni gas 14Ugalj, nafta i zemni gas 14
Ugalj, nafta i zemni gas 14
 
Nafta milutin 15
Nafta   milutin 15Nafta   milutin 15
Nafta milutin 15
 
Nafta i zemni gas (Oil and natural gas-Serbian)
Nafta i zemni gas (Oil and natural gas-Serbian)Nafta i zemni gas (Oil and natural gas-Serbian)
Nafta i zemni gas (Oil and natural gas-Serbian)
 
нафта 22
нафта 22нафта 22
нафта 22
 
Nafta
NaftaNafta
Nafta
 
Izvori i upotreba ugljovodonika
Izvori i upotreba ugljovodonikaIzvori i upotreba ugljovodonika
Izvori i upotreba ugljovodonika
 
Ugalj i nafta 10
Ugalj i nafta 10Ugalj i nafta 10
Ugalj i nafta 10
 
Nafta i zemni gas 8
Nafta i zemni gas 8Nafta i zemni gas 8
Nafta i zemni gas 8
 
Nafta,ugalj i zemni gas 5
Nafta,ugalj i zemni gas 5Nafta,ugalj i zemni gas 5
Nafta,ugalj i zemni gas 5
 
Nafta
NaftaNafta
Nafta
 
Nafta, ugalj i zemni gas 4.
Nafta, ugalj i zemni gas 4.Nafta, ugalj i zemni gas 4.
Nafta, ugalj i zemni gas 4.
 
Nafta, ugalj i zemni gas 12
Nafta, ugalj i zemni gas 12Nafta, ugalj i zemni gas 12
Nafta, ugalj i zemni gas 12
 
Ugalj, nafta i zemni gas 18
Ugalj, nafta i zemni gas 18Ugalj, nafta i zemni gas 18
Ugalj, nafta i zemni gas 18
 
нафта, угаљ и природни гас 6
нафта, угаљ и природни гас 6нафта, угаљ и природни гас 6
нафта, угаљ и природни гас 6
 
Ugalj
UgaljUgalj
Ugalj
 
прерада нафте
прерада нафтепрерада нафте
прерада нафте
 
Rastvori
RastvoriRastvori
Rastvori
 
горива
горивагорива
горива
 
Nafta
NaftaNafta
Nafta
 
Индустрија и животна средина
Индустрија и животна срединаИндустрија и животна средина
Индустрија и животна средина
 

Andere mochten auch

Andere mochten auch (15)

Nafta,ugalj,zemni gas 13
Nafta,ugalj,zemni gas 13Nafta,ugalj,zemni gas 13
Nafta,ugalj,zemni gas 13
 
Polimeri 2
Polimeri 2Polimeri 2
Polimeri 2
 
Polimeri 1
Polimeri 1Polimeri 1
Polimeri 1
 
nafta, zemni gas 21
nafta, zemni gas 21nafta, zemni gas 21
nafta, zemni gas 21
 
Nafta, zemni gas i ugalj 16
Nafta, zemni gas i ugalj 16Nafta, zemni gas i ugalj 16
Nafta, zemni gas i ugalj 16
 
Nafta i ugalj 19
Nafta i ugalj 19Nafta i ugalj 19
Nafta i ugalj 19
 
Narta,zemni gas i ugalj 17
Narta,zemni gas i ugalj 17Narta,zemni gas i ugalj 17
Narta,zemni gas i ugalj 17
 
Gas smejavac - učenici
Gas smejavac - učeniciGas smejavac - učenici
Gas smejavac - učenici
 
Aluminijum 2
Aluminijum 2Aluminijum 2
Aluminijum 2
 
Kisele kise
Kisele kiseKisele kise
Kisele kise
 
Koje supstance ubalažavaju ubod pčele
Koje supstance ubalažavaju ubod pčeleKoje supstance ubalažavaju ubod pčele
Koje supstance ubalažavaju ubod pčele
 
Fuleren
Fuleren Fuleren
Fuleren
 
Alotropske modifikacije ugljenika
Alotropske modifikacije ugljenikaAlotropske modifikacije ugljenika
Alotropske modifikacije ugljenika
 
Suvi led - učenici
Suvi led - učeniciSuvi led - učenici
Suvi led - učenici
 
Metali-fizičke osobine
Metali-fizičke osobineMetali-fizičke osobine
Metali-fizičke osobine
 

Mehr von vvlivvli

Azot (i) oksid - ušenici
Azot (i) oksid - ušeniciAzot (i) oksid - ušenici
Azot (i) oksid - ušenici
vvlivvli
 
Zašto biljkama prija da im pričamo - učenici
Zašto biljkama prija da im pričamo - učeniciZašto biljkama prija da im pričamo - učenici
Zašto biljkama prija da im pričamo - učenici
vvlivvli
 
Alotropske modifikacije ugljenika - učenici
Alotropske modifikacije ugljenika - učeniciAlotropske modifikacije ugljenika - učenici
Alotropske modifikacije ugljenika - učenici
vvlivvli
 
Gas smejavac - učenici
Gas smejavac - učeniciGas smejavac - učenici
Gas smejavac - učenici
vvlivvli
 
Zašto biljke uzimaju azot iz zemlje a ne iz vazduha - učenici
Zašto biljke uzimaju azot iz zemlje a ne iz vazduha - učeniciZašto biljke uzimaju azot iz zemlje a ne iz vazduha - učenici
Zašto biljke uzimaju azot iz zemlje a ne iz vazduha - učenici
vvlivvli
 

Mehr von vvlivvli (6)

Azot (i) oksid - ušenici
Azot (i) oksid - ušeniciAzot (i) oksid - ušenici
Azot (i) oksid - ušenici
 
Zašto biljkama prija da im pričamo - učenici
Zašto biljkama prija da im pričamo - učeniciZašto biljkama prija da im pričamo - učenici
Zašto biljkama prija da im pričamo - učenici
 
Alotropske modifikacije ugljenika - učenici
Alotropske modifikacije ugljenika - učeniciAlotropske modifikacije ugljenika - učenici
Alotropske modifikacije ugljenika - učenici
 
Gas smejavac - učenici
Gas smejavac - učeniciGas smejavac - učenici
Gas smejavac - učenici
 
suvi led- učenici
suvi led- učenicisuvi led- učenici
suvi led- učenici
 
Zašto biljke uzimaju azot iz zemlje a ne iz vazduha - učenici
Zašto biljke uzimaju azot iz zemlje a ne iz vazduha - učeniciZašto biljke uzimaju azot iz zemlje a ne iz vazduha - učenici
Zašto biljke uzimaju azot iz zemlje a ne iz vazduha - učenici
 

Nafta, zemni gas i ugalj 20

  • 1. NAFTA, ZEMNI GAS I UGALJ ALEKSA DJOKIC, ALEKSA STAMENKOVIC I PETAR MITIC 2014/15 VIII2
  • 2. NAFTA • Nafta je, po hemijskom sastavu, slozena smesa zasicenih aciklicnih, ciklicnih i aromaticnih ugljovodonika i jedinjena koja, osim ugljenika I vodonika, sadrze kiseonik, azot i sumpor. • Nafta nastaje od belančevina, ugljenih hidrata i masti kao ostataka niskorazvijenih biljnih i životinjskih planktona i bakterija koje su živele u vodi. • Ima je najvise u Saudijskoj Arabiji, Rusiji i u SAD.
  • 3. OSOBINE NAFTE • Crne boje • Miris nafte zavisi od prisustva lako isparljivih komponenata, a može biti neprijatan ukoliko je visok sadržaj sumporovih spojeva. • Sastav sirove nafte se razlikuje u zavisnosti od nalazišta. • Gustoća nafte zavisi od sastava: ako je prisutno više alifatskih ugljikovodika u odnosu na aromatske, gustoća je manja.
  • 4. • Nafta i prirodni gas izbijaju na mnogim mestima sami iz zemlje. Velike količine nafte dobijaju se danas u svetu iz dubljih slojeva zemlje izlivanjem iz bušotina. • Njena se ležišta mogu očekivati u sedimentnim slojevima onih područja gde je u davnim dobima bilo more. Dubina naftonosnih slojeva je različita; od nekoliko metara do 7600 metara i više. Što je veća dubina, veći je i pritisak pod kojim se nafta nalazi. • Najdublja do sada postignuta istražna bušotina od 9169m nalazi se u Oklahomi.
  • 5. ZEMNI GAS • Zemni ili prirodni gas je prirodno gasovito fosilno gorivo, sa velikim udelom metana. • Javlja se samostalno (suvi zemni gas), ili zajedno sa naftom, obično u gasnoj kapi iznad nafte (vlažni zemni gas). • Zahvaljujući tome što mu je glavni sastojak metan, u poređenju sa ostalim fosilnim gorivima ima najmanji koeficijent emisije CO2 po jedinici oslobođene energije. Zato se smatra da je zemni gas ekološko gorivo. • Sastav zemnog gasa znatno varira u zavisnosti od mesta gde se javlja. Tamo gde se javlja zajedno sa naftom, obično ima veći udeo gasova sa više ugljenikovih atoma i obrnuto.
  • 6. ODLIKE I NALAZISTA • Zemni gas je gas bez mirisa, prilikom distribucije dodaju mu se gasovi sa mirisom (jedinjenje koje sadrži sumpor), tako da bude moguće osetiti ga čulom njuha. • Među najveće proizvođače zemnog gasa spadaju Sjedinjene Američke Države, Rusija i Kanada.
  • 7. SADRZAJ I PRIMENA • Od ugljovodonika, zemni gas sadrži metan, etan, propan, n-butan i izo-butan, a javlja se i pentan. • U principu, primena prirodnog gasa se može podeliti na njegovu primenu kao goriva i u hemijskoj industriji. • Koristi se u domaćinstvima i u industriji, kao energent za grejanje. • U poslednje vreme se sve više koristi i na vozilima, kao alternativno gorivo pre svega motornim benzinima, ali i dizel gorivu većinom kao komprimovani prirodni gas, a eventualno i kao tečni prirodni gas. Prirodni gas je jedno od najperspektivnijih alternativnih goriva.
  • 8. UGALJ • Ugalj je crna ili crno-smeđa sedimentna stena organskog porekla koja ima sposobnost gorenja, pa se koristi kao fosilno gorivo koje se vadi iz zemlje rudarskim metodama. • Proces nastanka uglja nije u potpunosti objašnjen. Konvencionalna teorija procesa nastanka deli se na dve faze: • 1.pripremna faza ili faza humifikacije • 2. faza ugljenifikacije (karbonizacije)
  • 9. REZERVE UGLJA • Rezerve uglja su dobro istražene, pogotovo u razvijenim zemljama. Sa trenutnom godišnjom potrošnjom od oko 3,7 milijardi tona godišnje (kamenog i mrkog uglja) i 0,9 milijardi tona lignita ima dovoljno uglja za nekoliko stotina godina. Vrsta uglja Milijardi tona Kameni ugalj 510 Mrki ugalj 279 Lignit 196 Ukupno 987 Top-lista zemalja sa najvecim rezervama uglja Zemlja % SAD 25 Rusija 16 Kina 12 Australija 9 Indija 7,5 Nemacka 6