2. Dijamant
• Dijamant je alotropska modifikacija
ugljenika
• Predstavlja dragi kamen
• Ima najveću temperaturu topljenja
(3820 K ili 3547 °C)
3. Dijamant odlike
• Da bi istakli tvrdoću dijamanta, nazvali su ga
„adamas“ – nepobediv
• Uslovi pod kojima nastaju dijamanti su visoka
temperatura od 900 do 1300 ˚C i visok tlak od 45
do 60 kilobara, dok normalan tlak na Zemlji (na 0 ˚
nadmorskoj visini ) iznosi otprilike 1 bar.
4. Dijamant
• U prirodi se pojavljuje u 2 oblika:kubični (skoro
uvek kao kubični) i hegsagonski
• Najviše ga ima u Rusiji i Južnoafričkoj republici
• Kubični dijamant nastaje u vulkanima,a heksaonski
prilikom udara meteora o zemlju
5. Dijamant-struktura
• Struktura dijamanta je specifična - svaki atom
ugljenika vezan je za četiri druga atoma ugljenika
veoma jakom vezom u čvrstu četvorostranu
strukturu koju je praktično nemoguće razbiti.
Upravo ovakva snažna mikrostruktura daje
dijamantu izuzetnu čvrstinu.
6. Istorija dijamanta
• Prvi dijamanti su bili nađeni u okolini reke
Golconda u Indiji
• U jednom delu poreske knjige iz 4.veka pre n.e.
pojavljuju se zapisi koji dokazuju da je dijamant
bio roba kojom se u Indiji trgovalo vrlo često.
• Dijamant je bio simbol hrabrosti i muškosti –
znači simbol muških osobina.
7. Istorija dijamanta
• Mistična moć dijamanata bila je otkrivena već u
starom Egiptu. Nošenje dijamanata na četiri prsta
leve ruke trebalo je da osigura da „vena
amortis“(vena ljubavi) ide iz prstiju direktno u
srce.
• Nošenje dijamanata ili dijamantskog praha na
vrhovima prstiju trebalo je da osigura spajanje
ljubavi sa večnošću.
8. Dijamant
• Dijamanti su najčvršće poznate prirodne
supstance. Oni se veoma često koriste u industriji
za sečenje, obradu i poliranje drugih čvrstih
supstanci i materijala. Dijamantima se ojačavaju
žice kako bi se njima seklo najtvrđe kamenje i
burgije kojima se obrađuju stene. Veoma često se
koriste i kao sečiva hirurških skalpela, jer osim
što su neprevaziđene čvrstine, ova sečiva uopšte
ne korodiraju. Danas se većina industrijskih
dijamanata proizvodi veštačkim putem.
9. Beli patuljak – dijamant
veličine Zemlje otkriven u
svemiru
• Astronomi su otkrili veoma hladnu i bledu zvezdu, toliko
hladnu da se njen ugljenik kristalizovao i pretvorio u
dijamant.
• Zvezda beli patuljak je veličine naše planete,ova zvezda bi
mogla biti najhladnija zvezda ikad otkrivena.
• Astronomi su izračunali da njena prosečna temperatura
iznosi samo oko 2.700 stepeni celzijusa.
• Beli patuljak se nalazi oko 900 svetlosnih godina daleko od
Zemlje,a njegova starost je negde oko 11 milijardi godina.
10. Dijamant-nakit,...
• Ljudi koiste dijamant u proizvodnji nakita i ukrasa
• Anđelina Džoli je svojoj ćerki kupila cuclu
prekrivenu dijamantima koja košta oko 17 000
dolara
• Cucla je napravljena od belog zlata i prekrivena
čak sa 279 dijamanta.
11. Dijamant-nakit,...
• Ljudi su dijamantima prekrili lobanju čoveka koji
je ziveo između 1720. i 1810 godine.Vrednost
lobanje je oko 100 miliona dolara
15. Dijamant rekorder
• Ružičasti dijamant dostigao je aukcijsku cenu od
14 miliona evra,i tako postavio nov rekord
• Do tada rekord je bio 8,45 miliona evra
16. Razlika između dijamanta i
grafita
• Dijamant se sastoji od atoma ugljika (C), kao i
grafit. Razlika u tvrdoći nastaje zbog načina na
koji se atomi međusobno spajaju. Atomi grafita su
raspoređeni u čvrsto povezane slojeve, ali su
slojevi slabo vezani, dok su kod dijamanata atomi
međusobno povezani kovalentnim vezama u
tetraedar. Radi toga je grafit mekan, a dijamant
je najtvrđa svar na svetu.
17. Grafit
• Grafik‚je najstabilnija alotropska modifikacija
ugljenika
• Crne je boje
• Ima slojevitu strukturu
• Mineral je
• Dobro sprovodi struju
• Teško se topi
• Nerastvara se u vodi
18. Rudnici grafita
• Najveći rudnici grafita se nalaze u Kini.
• Veliki rudnici grafita nalaze se i u:
Indiji,Brazilu,S. Koreji i Kanadi
19. Struktura grafita
• Kod grafita je svaki atom ugljika povezan sa tri
susedna ugljikova atoma.
• Ima lisnatu strukturu, međusobno uvezanu
slabim Van der Waalsovim silama.
20. Grafit-ime
• Grafit je dobio naziv po reči graphein sto znači
“pisati”,zbog toga sto se upotrebljava u običnim
olovkama
21. Upotreba grafita
• Mine za olovke
• Njime se premazuje gvožđe da ne bi
rđalo
• Izrada elektroda
• Prave se Kalupi za livenje metala i
topioničarski lonci
22. Fuleren
• Fuleren je alotropska modifikacija ugljenika
• Otkriven je 1985. godine
• Za ovo otkriće naučnici Harold Kroto (Univerzitet
u Saseksu, Velika Britanija), Robert Kerl i Ričard
Smoli (Rajs Univerzitet iz Hjustona) 1996. godine
dobili su Nobelovu nagradu.
• Ima više molekula fulerena,ali najstariji je C60
23. Fuleren-fizičke osobine
• Kao samostali molekul čvršći je od
dijamanta,ali sa kristalnom rešetkom moze
biti mek poput grafika
• Iako je stabilan,moze biti vrlo reaktivan
• Poznato je 6 500 različitih jedinjenja ovog
molekula
24. Fuleren-primena
• U reakciji sinteze novih jedinjenja
• Kao mazivo
• U farmaciji,kozmetici,elektronici,...