3. Definisanje pojma
Cilj i zadaci istraživanja
Očekivani rezultati
Tehnike istraživanja
Uzorak
Metodologija istraživanja
4. Pojam vansezonskog i pojam socijalnog
turizma
Socijalni turizam ima dosta širok spektar tumačenja i definisanja
Namenjen je pretežno onim grupama turista koji nisu korisnici sezonskihh
turističkih usluga
Obuhvata sve odnose i fenomene koji nastaju kao posledica učešća socijalnih
kategorija koji imaju skroman prihod. Njihovo učešće omogućavaju ili
obezbedjuju socijalno definisane mere (zvanična definicija Svetske turističke
organizacije)
Vansezonski turizam
5. Fokus istraživanja
Vansezonski turizam i posebno
Stari preko 65 godina, penzioneri
Mladi izmedju 18 i 30 godina
Porodice slabijeg materijalnog stanja i društveno osetljive kategorije stanovništva
Odrasli sa smetnjama u razvoju, invalidi
6. Cilj istraživanja
Cilj istraživanja bio je sagledavanje postojećih kapaciteta i
spremnosti davalaca i organizatora usluga da razvijaju
vansezonski turizam u Srbiji i Crnoj Gori
7. Zadaci istraživanja
Mapiranje turističkih kapaciteta za razvoj vansezonskih perioda i
razmatranje njihove raspoloživosti i karakteristika,
Grupisanje podataka i iskustava o mogućnostima i kapacitetima za razvoj
socijalnog turizma u Srbiji
Sagledavanje tržišta turisitčkih usluga u Srbiji i Crnoj Gori , i mogućnost
ponude vansezonskog turizma i to za četiri kategorije korisnika;
Predlaganje mehanizama i oblika za jačanje atraktivnosti odredjenih oblasti,
turisitčke ponude ili davalaca usluga,
Predlaganje posebnih mehanizama koji će omogućiti analizu i stvaranje
uslova za razvoj socijalnog turizma u Srbiji i Crnoj Gori,
Sagledavanje mogućnosti javnog i privatnog partnerstva u Srbiji i Crnoj Gori.
8. Očekivani rezultati
Analizu mogućnosti davalaca usluga u oblasti vansezonskog i socijalnog
turizma, i njihovo povezivanje i uskladjivanje sa potrebama korisnika,
Pregled turističkih kapaciteta van sezonskih perioda i proveru njihovih
mogućnosti,
Preporuke za razvoj javnog i privatnog partnerstva u oblasti vansezonakog
turizma,
Preporuke za moguće povećanje zapošljavanja posebno u turističkim
regijama.
9. Metode, tehnike i alati istraživanja
Analiza literature
Analiza zakonskih uslova
Analiza strateškog koncepta
Istraživanje posebno pripremljenim upitnicima koji je obuhvatilo široki uzorak u sve četiri
kategorije korisnika
Intervjuisanje ključnih nosilaca razvoja socijalnog turizma u Srbiji i Crnoj Gori i ključnih
donosilaca odluka u oblasti turizma
Realizacija fokus grupa sa ključnim nosiocima tursitčkog razvoja u Srbiji i Crnoj Gori
Evidentiranje primera dobre prakse u Srbiji i Crnoj Gori
10. Format A namenjen svim kategorijama ispitanika koji daju uslugu
(smeštaj, hoteli, privatni davaoci smeštaja, odmarališta, moteli,
hosteli,kampovi)
Format B namenjen kategorijama ispitanika koji organizuju uslugu
(turističke agencije, ferijalni savez)
Format C namenjen je donosiocima odluka koji svojim aktivnostima
doprinose razvoju socijalnog turizma
Struktura pitanja za fokus grupe
11. UZORAK
Uzorak je obuhvatio davaoce i organizatore usluga.
U kategoriji davalaca usluga obuhvaćeno je :
19 hostela
43 hotela
1 specijalna bolnica
1 konačište
1 salaš
2 kamp
4 agencije
2 turistička objekta
U okviru kategorije davalaca usluga obuhvaćeno je:
36 turističkih agencija
1 ferijalni savez
12. Fokus grupe i intervjui
Predstavnici lokalnih i regionalnih udruženja poslodavaca u oblasti turizma
Poslodavci u obalsti turizma
Predsatvnici lokalnih vlasti zaduženi za ovu oblast
Predstavnici lokalnih udruženja mladih (KzM)
Predstavnici udurženja penzionera, pojedinaca sa smetnjama u razvoju i invalida
Predstavnici sindikalnih organizacija velikih kompanija u tom regionu
Predstavnici turističkih agencija, lokalnih TO
Neposredni korisnici
Predstavnici lokalnih i nacionalnih stručnih udruženja
2 fokus grupe (jedna u Beogradu i jedna u Novom Sadu)
13. Intervjui
Intervjui su obuhvatili sve ključne donosioce odluka na nacionalnom nivou i
nosioce razvoja(resorna ministarstva, nacionalne turističke organizacije,
institucije, stručnjake u oblasti turizma) –ukupno je bilo 15 intervjua
15. Mapiranje turističkih kapaciteta za razvoj
vansezonskih perioda i razmatranje njihove
raspoloživosti i karakteristika
Pozicioniranje tržišta.– 64,9% davalaca usluga je u urbanim sredinama; 39,2%
orijentisano na medjunarodno tržište , a 19% i na domaće i na medjunarodno tržište,
dok je samo12,2% orijentisano ka domaćem tržištu
Promocija. 92,2% ispitanika promociju ostvaruje putem interneta i to preko sajtova za
rezervaciju.
Pored interneta koriste se flajeri, časopisi, preporuke, spotovi, bilbordi, novine, radio,
sajmovi, leci, televizijski programi, socijalne mreže, portali itd
16. Web sajt. 91,9% davalaca usluga smeštaja ima svoj web sajt koji je kod
većine ispitanika dvojezični – srpski i engleski (68,9% ili 51 ispitanik). Jedan
broj davalaca usluga smeštaja ima sajt na dva ili tri jezika. Najčešće je pored,
engleskog to italijanski ili/i nemački i/ili ruski i/ili francuski
On-line rezervacija. 74,3%, to primenjuje a 14,9 % nema on line rezervaciju
Članstvo u medjunarodnim udruženjima. Kada je reč o davaocima usluga
mali broj njih je učlanjen u udruženja ili ascoijacije. Pretežno reč je Horesu,
Privrednoj kormori, lancima hotela, Yuti. Preko polovine agencija 56,8% su
članice YUTE.
19. Kapaciteti hostela
Kapaciteti hostela
obuhvataju – dve
jednokrevetne sobe,
16 dvokrevetnih soba,
osam apartmana i
osam trokrevetnih
soba i 17
višekrevetnih soba.
Sve zajedno 51 soba
se nalazi u hostelima
1krevetne; 2
2krevetne; 16
3krevetne; 8 apartmani; 8
višekrevetne; 17
1krevetne 3krevetne višekrevetne
Hosteli
20. Broj gostiju 2011. i 2012.
Prema dobijenim podacima u objektima koji su obuhvaćeni istraživanjem u
2011. godini bilo je tokom čitave godine 225217 gostiju u svim objektima.
Raspon se kretao od 250 do 62 062. Tokom 2012 došlo je do blagog
povećanja gostiju i ukupno ih je bilo 228415 što iznosi povećanje od 5,1%.
Prema podacima o broju gostiju van sezone može se konstatovati da je
ukupno bilo 70768 gostiju što čini oko jedne trećine popunjenosti kapaciteta i
oko jedne trećine ukupnog broja gostiju tokom čitave godine. Tako su i neki
davaoci usluga i sami procenili posetu van sezone u svojim objektima.
Što se tiče organizatora usluga u 2011. godini agencije su imale 24137 turista
a 2012. godine 46893 što je nešto manje od 100% povećanja
21. Dužina boravka gostiju
Organizovane grupe i ekskurzije najčešće ostaju 2-3 dana
Bračni parovi bez dece i penzioneri, kao i mladi od 19 do 30 godina prosečno
provedu 10 dana na putovanju. Najduže borave penzioneri i članovi
udruženja penzionera – 30 dana.
Sportisti su nešto ujednačeniji i najčešće provode od 2 do 5 dana. Osobe sa
smentjama u razvoju /invalidi su gosti u manjem broju objekata (9) i vreme
koje oni provode kreće se od 2 do 7 dana. Nešto preko 58% ispitanika ( ili 43)
organizuje stručne skupove gde učesnici provode od 2 do 5 dana a prosečno
3 dana
23. Zaključci
Prema mišljenjima ključnih nosilaca razvoja turizma u Srbiji strateški
dokumenti RS iz oblasti turizma predviđaju razvoj celogodišnjih turističkih
proizvoda ( i turističkih destinacija) uz planiranje mera za smanjenje
sezonalnosti turističke tražnje.
Nije posvećena posebna pažnja vansezonskom turizmu
Zajednički stav - razvoj vansezonskog turizma potreban, da se on ogleda kako
u aktivnostima, tako i u strateškim dokumentima, ali potrebno je da bude
značajnije prepoznat od strane što većeg broja relevantnih aktera.
25. Kapaciteti za vansezonski turizam
Srbija ima smeštajne kapacitete posebno u ruralnim područjima (seoske
škole, nekadašnja odmarališta, objekti različiih ustanova (za oporavak) čak i
pojedine specijalne bolnice u banjama).
Za sam razvoj ovakvog vida turizma neophodni su i adekvatno obučeni
kadrovi, adekvatni sadržaji (kreiranje adekvatnih turističkih proizvoda tj.
ponude – intenziviranje aktivnosti privatnog sektora - industrije),
unapređenje infrastrukture (kao i za sve ostale vidove turizma).
Potrebno je rešavanje nerešenih imovinsko-pravnih odnosa i sprovođenje
strukturnih reformi penzionog i zdravstvenog sistema pre svega (npr.
stvaranje uslova (tehničkih, kadrovskih, pravnih i dr.) da određeni kapaciteti
budu konkurentni i ponuđeni evropskom tržištu (npr. ino osiguranicima, ino
penzionerima i dr.).
26. treba formirati klaster koji bi obuhvatio razvoj ukupnog lanca ponude i
potražnje socijalnog turizma.
suštinsko pitanje je za sve učesnike bilo kako država i javni sektor treba da
podrže razvoj socijalnog turizma. Učesnici su predložili set različitih mera za
podsticanje razvoja posebno socijalngo turizma.
Ono što bi bio osnovni početni uslov jeste pronalaženje finansijskih resursa
za podršku ovoj formi turizma i kreiranje politike subvencionisanja turističke
potrošnje od strane ugroženih kategorija kroz direktne subvencije, poreske
olakšice, itd
27. Predlog mera:
formiranje posebnih fondova podrške za različite kategorije potrošača koji su «kandidati» za
socijalni turizam, tj koji ispunjavaju definisane kriterijume da bi mogli da budu indirektni
korisnici ovih pogodnosti;
potom same destinacije mogu formirati svoje fondove da bi pokrili deo troškova ovih
posetilaca, prvenstveno zbog koristi koje bi imale same destinacije, njigovi nosioci ponude i
stanovnici; takođe, moguće je da same kompanije, u saradnji sa nekim drugim
organizacijama razviju programe podrške sopstvenim zaposlenim
podsticanje formi javno-privatnog parnterstva u ostvarenju ovih ciljeva.
odobravanje poreskih olakšica,
razvijanje svesti i edukacija kadrova
reformu penzionog i zdravstvenog sistema, rešavanje imovinsko pravnih odnosa posebno
kada je reč o različitim ustanovama i drugim organizacijama iz javnog sektora itd.