2. Investicijski fondovi
• U SAD-u je imovina fondova porasla s 300
milijarde dolara početkom osamdesetih na oko
12.000 milijardi dolara početkom 2006. godine.
• Samo 6% američkih kućanstava držalo udjele u
investicijskim fondovima 1980. godine; 2004. ih
je udjele imalo već gotovo 50%.
• Imovina otvorenih investicijskih fondova u svijetu
je 2006. iznosila gotovo 17.000 milijardi EUR.
3. Investicijski fondovi: pojam
• Prikupljaju novčana sredstva od velikog broja
individualnih ulagača i plasiraju ih u širok
spektar različitih financijskih instrumenata.
• Investicijski fond je u biti zbirka (portfelj) mnogih
vrijednosnih papira – dionica, obveznica,
trezorskih i komercijalnih zapisa…
• Individualni ulagač je neposredni vlasnik udjela
investicijskog fonda, a posredno je vlasnik
određenog dijela svakog instrumenta koji je fond
kupio.
4. Prednosti ulaganja u investicijski fond
• Likvidnost (prodaja udjela u bilo kojem trenutku po “fer”
cijeni)
• Trenutna diverzifikacija portfelja s relativno malim
iznosima ulaganja (čak i s minimalnim ulogom, investitor
ostvaruje maksimalnu diverzifikaciju)
• Niži transakcijski troškovi (fond može dogovoriti znatno
niže transakcijske troškove nego mali ulagač)
• Profesionalno upravljanje imovinom (da bi ulagali na
tržištu, ulagači ne moraju poznavati metode analize
vrijednosnica)
5. Osnivanje i upravljanje
investicijskim fondom
• Investicijske fondove osniva društvo za upravljanje
fondovima.
• U društvu za upravljanje portfeljni manageri donose
odluke o alokaciji imovine po tržištima, a analitičari
analiziraju pojedine sektore gospodarstva i
vrijednosnice.
• Zbog zaštite ulagača, imovina svakog investicijskog
fonda nalazi se na zasebnom računu kod izabrane
depozitne banke.
• Otvoreni fond može najviše 10% svoje ukupne imovine
uložiti u vrijednosnice jednog izdavatelja.
• Investicijska politika fonda zapisana je u njegovom
statutu i prospektu.
6. Izračun NAV-a investicijskog fonda
• Neto imovina fonda - Net Asset Value (NAV)
• Ukupna tržišna vrijednost dionica, obveznica, gotovine i
ostale imovine fonda umanjena za obveze, podijeljena s
brojem izdanih, a nepovučenih udjela u fondu:
Dionice 35.000.000 HRK
Obveznice 15.000.000 HRK
Gotovina 3.000.000 HRK
Ukupna vrijednost 53.000.000 HRK
imovine
Obveze -800.000 HRK
Neto vrijednost 52.200.000 HRK
Broj izdanih udjela 450.000
NAV = 52.200.000/450.000 = 116 HRK
6
7. Podjela investicijskih fondova
• Na tip organizacije:
– Otvoreni
– Zatvoreni
• Na investicijske politike:
– Novčani
– Obveznički
– Mješoviti ili uravnoteženi
– Dionički
8. Zatvoreni investicijski fondovi (ZIF-ovi)
• Prilikom osnivanja izdaju određeni broj dionica
• Dionicama ZIF-ova trguje se na sekundarnim tržištima
kao bilo kojim drugim dionicama
• ZIF-ovi nemaju obvezu otkupa vlastitih dionica na
zahtjev ulagača, investitor može prodati dionice ZIF-a na
tržištu - potpuno neovisno o samom fondu
• Ulagači u ZIF-ove imaju vlasnička prava i pravo na
sudjelovanje u dobiti
• NAV je realna vrijednost ZIF-a, i ona se periodično
objavljuje
• NAV i tržišna cijena dionice ZIF-a u pravilu nisu nikada
jednake (obično postoji diskont od 5-20% na NAV)
9. Otvoreni investicijski fondovi
• Prilikom osnivanja ne izdaju dionice već udjele
• Imaju promjenjiv broj udjela (otvoreni fond je i nakon
izdavanja prve serije udjela u svakom trenutku spreman
investitorima prodati nove, odnosno od njih otkupiti
postojeće udjele po NAV-u)
• Ulaganjem novca u fond kreiraju se novi udjeli i
povećava investicijski potencijal fonda, a otkupljivanjem
na zahtjev investitora broj udjela se smanjuje - smanjuje
se i iznos kapitala raspoloživ za investiranje.
• Otvoreni fondovi javno i svakodnevno objavljuju cijene
udjela
10. Zatvoreni u odnosu na otvorene
fondove:
Prednosti:
• Imaju više prostora u kretanju unutar odabrane
investicijske politike
• Ne moraju mijenjati strukturu portfelja zbog
naglog ulaska/povlačenja ulagača
• Imaju fleksibilnija ograničenja ulaganja
Nedostaci:
• S njima se trguje po značajnim diskontima u
odnosu na NAV, za razliku od otvorenih fondova
koji se emitiraju i otkupljuju uvijek po NAV-u
11. Otvoreni fondovi i investicijske
politike
• Novčani fondovi
• Obveznički fondovi
• Mješoviti ili uravnoteženi
• Dionički fondovi
• Fond fondova
• Indeksni fondovi
• Exchange Traded Funds (ETFs)
12. Novčani fondovi
• Primarni cilj: očuvanje glavnice (zaštita od
inflacije)
• Ulažu u diverzificirani portfelj kratkoročnih
vrijednosnica (trezorske i komercijalne zapise) i
bankovne depozite, a obavljaju i repo poslove.
• U usporedbi s tržištem kapitala, cjenovna su
kolebanja vrijednosnica na novčanom tržištu
zanemariva (sigurne luke za ulagače)
• Novčani su fondovi najmanje rizična skupina
fondova, ali zato ostvaruju i najmanji prinos
• Vremenski horizont ulaganja: nekoliko dana
13. Obveznički fondovi
• Cilj: ostvarivanje umjerenog, ali stabilnog
tekućeg prihoda
• Ulažu u državne, municipalne i korporativne
obveznice
• Zbog relativno malog rizika, kolebljivost cijena
udjela općenito je vrlo niska, no ipak nešto viša
nego kod novčanih fondova
• Prosječni očekivani godišnji prinosi 1-3% iznad
stope inflacije
• Vremenski period ulaganja: 1-3 godine
14. Mješoviti ili uravnoteženi fondovi
• Cilj: usklađivanje težnji za ostvarivanjem visokih stopa dugoročnog
rasta (dionice) i potrebe za tekućim prihodima (obveznice)
• Kombiniraju ulaganje u dionice s vrijednosnicama koje nose fiksni
prihod (obveznice, povlaštene dionice)
• Odnos između kategorija dionica i papira s fiksnim prihodom različit
je od fonda do fonda, ali se u načelu kreće oko 50/50 (ovisno o
tržišnim prilikama može biti 60/40, tj. 40/60)
• Mješoviti fondovi su rizičniji od obvezničkih zbog velike dioničke
komponente, pa bilježe i jača cjenovna kolebanja od obvezničkih
fondova.
• Prosječni očekivani godišnji prinos oko 6-8%
• Vremenski horizont ulaganja: 1-3 godine
15. Dionički fondovi
• Cilj: ostvarivanje što većeg dugoročnog prinosa
• Ulažu uglavnom u dionice (ipak moraju oko 5%
imovine uvijek imati instrumentima tržišta novca
zbog eventualne isplate ulagača)
• Najrizičnija kategorija fondova; cijena udjela
podliježe velikim oscilacijama zbog hirovitosti
tržišta dionica
• Potencijal za ostvarivanje dugoročnog prinosa
od 10-15% godišnje
• Vremenski horizont ulaganja: najmanje 3-5
godina
16. Fond fondova
• Fond fondova je otvoreni investicijski fond
koji investira u ostale otvorene fondove
• Zbog dvostruke diverzifikacije ulaganja,
prinosi su stabilniji, a rizik nešto manji
• Nedostatak: veći troškovi od običnih
fondova i vjerojatnost da se posjeduje ista
vrijednosnica u nekoliko različitih fondova
17. Indeksni fondovi
• Indeksni fond nastoji oponašati kretanje određenog
burzovnog indeksa
• Indeksni fondovi kupuju samo dionice uključene u
burzovni indeks kojeg nastoje oponašati, i to u onom
omjeru u kojem su dionice zastupljene u tom indeksu.
• Npr., indeksni fond koji želi replicirati dionički indeks
S&P 500, u svoj će portfelj morati uključiti svih 500
kompanija sadržanih u S&P 500 indeksu, i to u omjeru
učešća pojedine dionice u S&P 500.
• S jedne strane, ulagač uz vrlo niske troškove može
pratiti kretanje cjelokupnog tržišta, ali s druge ne može
“pobijediti” tržište.
18. Exchange Traded Funds (ETFs)
• Najuspješniji novi investicijski proizvod u zadnjih
dvadesetak godina
• ETF certifikati su dokaz o vlasništvu nad jednim dijelom
košarice dionica
• U suštini su indeksni fondovi kojima se na burzama
može trgovati kao dionicama
• Prednosti u odnosu na indeksne fondove:
– S njima se trguje kontinuirano čitav dan
– Omogućuju short selling i margin
– Imaju niži troškove (prosječno 0,09% u odnosu na prosječnih
1,4% kod indeksnih fondova)
• Nedostaci u odnosu na indeksne fondove:
– Njihova tržišna cijena ponekad odstupa od NAV-a za male
iznose
– Brokerski troškovi i kupovno-prodajni raspon
19. Hedge fondovi
• Ne potpadaju pod nadzor SEC-a
• Otvoreni su samo za bogate klijente (minimalni ulog
uglavnom $1 milijun)
• Hedge fondovi mogu koristiti investicijske strategije
koje otvoreni fondovi ne mogu (derivati, short sales)
• Redovito upotrebljavaju financijsku polugu, povrat je
vrlo volatilan
• Visoki troškovi (2% godišnje na upravljanje i 25% na
ostvareni prinos)
• Raspad LTCM hedge fonda (Fed i Wall Street u
akciji spašavanja potrošili $3.5 milijarde za
podmirenje potraživanja)
20. Investicijski fondovi s privatnom
ponudom
• Ukupan broj vlasnika udjela u fondu niti u
jednom trenutku ne smije prijeći gornju granicu
od 200
• Najniža prva uplata jednog ulagatelja u fond
iznosi 750.000,00 kuna.
• Vrijednosnice jednog izdavatelja ne smiju
prelaziti 20% vrijednosti fonda
• Fondove s privatnom ponudom osnovali društva
Intercapital Asset Management (Hermes i
Equinox fondovi), Aureus Invest i HPB Invest
21. Fondovi rizičnog kapitala
(private equity/venture capital)
• Fondovi rizičnog kapitala ulažu u mlade kompanije koje
ne mogu dobiti kredit jer su prerizične za banke, ali nude
veliki potencijal rasta i u etablirane kompanije kojima je
potrebno restrukturiranje
• Ulaganja fondova rizičnog kapitala su dugoročne naravi,
nikada manje od tri, a najviše desetak godina.
• Partneri nisu pasivni investitori, oni aktivno sudjeluju u
upravljanju tvrtkom.
• Visokorizična ulaganja – mnoge mlade i novoosnovane
tvrtke nikad ne postanu uspješne, na svakih 10 udjela u
portfelju fonda samo dva ili tri profitabilna.
• Očekivani se prinosi kreću od 15-20% godišnje.
• Fond iz investicije izlazi uglavnom direktnom prodajom
udjela managementu/drugoj tvrtki, ili putem IPO-a
22. Fondovi rizičnog kapitala u Hrvatskoj
• Novim Zakonom o investicijskim fondovima iz
2005 omogućeno osnivanje otvorenih
investicijskih fondova rizičnog kapitala s
privatnom ponudom.
• Ulaganje u takve fondove dopušteno samo
“kvalificiranim” ulagateljima (minimalno ulaganje
10 milijuna kuna i neto imovina ulagatelja
najmanje 20 milijuna kuna), a ne smije ih biti
više od 20.
23. Nekretninski fondovi u Hrvatskoj
• Po vrsti organizacije zatvorenog su tipa
• Ulažu najmanje 60% imovine u nekretnine (stambene,
poslovne ili turističke objekte i zemljišta)
• Svaka pojedina nekretnina ne smije u trenutku stjecanja
prelaziti 20% neto vrijednosti imovine fonda.
• Očekivani prinosi s obzirom na povijesna iskustva s
američkih i europskih tržišta 10-12%
• Horizont ulaganja kao kod dioničkih fondova: najmanje
3-5 godina
24. Troškovi investitora
• Direktni troškovi:
– Ulazna provizija
– Izlazna provizija
• Indirektni troškovi:
– Naknada za upravljanje
– Naknada depozitnoj banci
– Troškovi kupnje i prodaje imovine fonda
25. Odabir fondova (1)
• Definirati osobnu preferenciju rizika i
povrata
– Odrediti toleranciju rizika
– Odrediti vremenski horizont investiranja
• Odabrati fondove koji odgovaraju osobnoj
preferenciji rizika i povrata
26. Određivanje tolerancije rizika
• Zamisliti najgori mogući slučaj – gubitak na investiciji u
nekom kratkoročnom razdoblju (npr. u jednoj godini)
• Investitori s niskom tolerancijom rizika mogu prihvatiti
gubitke ne veće od 5% u jednoj godini.
– Preferirana imovina: oročena štednja i novčani fondovi
• Investitori s umjerenom tolerancijom rizika mogu
podnijeti gubitke između 5-15% godišnje
– Preferirana imovina: korporativne obveznice, dionice
najvećih i najkvalitetnijih poduzeća koja redovito isplaćuju
dividende, obveznički i mješoviti fondovi
• Investitori s visokom tolerancijom rizika mogu živjeti i
s gubicima od 15-30% godišnje
– Preferirana imovina: dionice manjih poduzeća, dionice na
tržištima brzorastućih ekonomija, te sve vrste dioničkih
fondova
27. Određivanje vremenskog
horizonta investiranja
• Koristimo ga u kombinaciji s tolerancijom rizika
• Subjektivna kategorija i označava vremensko razdoblje u
kojem je ulagač odlučio ne izlaziti iz investicije.
• Ako je vremenski horizont kratkoročan (do 1 godine)
onda je najbolje držati se najsigurnijih i najmanje rizičnih
instrumenata: štednje oročene do 1 godine i novčanih
fondova.
• Investitori sa srednjoročnim vremenskim horizontom
(namjeravaju ulagati na razdoblje od 1 do 3 godine),
najbolje prolaze ako ulažu u obveznice, obvezničke i
mješovite investicijske fondove.
• Ulaganje u dionice je prihvatljivo samo za osobu koja
ima dugoročni vremenski horizont (3-5 godina).
28. Odabir fondova (2)
• Prinos od početka poslovanja
• Konzistentnost prinosa
• Usporedba troškova
29. Razlozi za izlazak iz fonda
• Promjena fond managera (novi manager
loš znak za dobar fond, a dobar znak za
loš fond)
• Kontinuirano loši rezultati (najmanje 2-3
godine)
• Promjena strategije fonda
• Promjena osobnih ciljeva
• Previsoki troškovi
30. Razlozi za ostanak u fondu
• Fond ima slabe rezultate u kratkom
razdoblju (nekoliko slabijih kvartala ne
mora značiti ništa)
• Fond nije prvi po prinosu u svojoj kategoriji
(s prvog se mjesta može ići samo u
jednom smjeru)
31. Performance fondova
(investicijska izvedba)
• Mjerilo uspješnosti svakog fonda (benchmark): tržišni
indeks
• Manageri fondova nisu sposobni konzistentno ostvarivati
bolje rezultate od tržišnih indeksa u dugom roku
• Povijesna izvedba fonda nije najbolji pokazatelj za
buduću uspješnost
• Natprosječan performance je usko vezan za troškove,
što su troškovi niži prinos fondova je viši
• Fond manageri su u prosjeku slabi market timer-i
32. Informacije o fondovima u
Hrvatskoj
• www.hrportfolio.com
• www.anicazna.com
• www.fondovi.hr
• www.icapital.hr
