Druga radionica pedagoškog tima, Đurđevac Definiranje ishoda učenja za nastavne jedinice (rad po grupama)

1. Definiranje obrazovnih postignuća ishoda učenja za nastavne cjeline i
nastavne jedinice
mr.sc. Slavko Petrinšak
Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07
Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

2. Sadržaj:
1. Što su ishodi učenja?
2. Kompetencije i ishodi učenja
3. Bloomova taksonomija
4. Radionica
2

3. Svrha radionice
Definiranje ishoda učenja na razini predmeta, nastavne
cjeline i nastavne jedinice
3

4. Očekivani ishodi učenja izlaganja
Nakon završenog izlaganja sudionici će biti sposobni:
• Opisati što podrazumijeva pojam ishoda učenja.
• Diskutirati o Bloomovoj taksonomiji i ciljevima obrazovanja.
• Primijeniti Bloomovu taksonomiju kao pomoć za pisanje ishoda
učenja na razini predmetnog kurikuluma, nastave cjeline i
nastavnog sata.
4

5. Ishodi učenja
Ishodi učenja su iskazi o tome što se očekuje da će učenik biti u mogućnosti raditi
kao rezultat učenja (Jenkins and Unwin)
Ishodi učenja su znanja, vještine i sposobnosti koje učenik može demonstrirati
nakon završetka programa.
•Ishodi učenja su iskazi kojima se definira što će studenti biti u mogućnosti raditi kao
rezultat procesa poučavanja i učenja. Ishodi se najčešće izražavaju kao znanje,
vještine, uvjerenja ili ili stavovi (American Association of Law Libraries)
Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07
Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

6. Veza između ishoda kompetencija i učenja
Pod pojmom kompetencije podrazumijevaju se znanja, vještine i
uvjerenja (stavovi) pomodu kojih je pojedinac osposobljen za izvršenje
određenog posla.
Ishodi (rezultati učenja) označavaju sve ono što se stječe učenjem, a
to su kompetencije, koje se prikazuju kroz znanja i vještine, te
pripadajudu samostalnost i odgovornost.

7. Veza između kompetencije, vještine i
ishodi učenja
KOMPETENCIJE
OPĆE (generičke)
STRUČNE**
• sposobnost analize i sinteze
• planiranje i priprema
• sposobnost učenja
• izvedba nastavnog sata
• rješavanje problema
• vođenje i tijek nastavnog sata
• sposobnost primjene znanja u praksi
• razredni ugođaj
• briga za kvalitetu
• disciplina
• vještine upravljanja informacijama
• ocjenjivanje uspješnosti
• sposobnost za samostalni i timski rad • osvrt i prosudba vlastitog rada
VJEŠTINE
• izrada plana i programa
• primjena nastavnih metoda
• izrada nastavne pripreme
• praćenje postignuća učenika
• izrada ispitnih zadataka
• kritički osvrt na rad
**Temeljna nastavna umijeća (C. Kyriacou, 1995)
Ishodi učenja pokazuju udio stečenih vještina i kompetencija studenta, a
ocjenjivanje je način kojim se vrednuje kvaliteta tog udjela.
7

8. Razine definiranja ishoda učenja
P
L
A
N
I
R
A
N
J
E
IU proizlaze iz svrhe i ciljeva
ŠKOLSKI
KURIKULUM školskog kurikuluma, upuduju na
željene opde i stručne kompetencije
PREDMETNI
KURIKULUM
IU proizlaze iz ciljeva predmetnog
kurikuluma, upuduju na željene opde i
stručne kompetencije
PODRUČJA – CJELINE
PREDMETNOG KURIKULUMA
PROCES UČENJA NEPOSREDNA
NASTAVA NASTAVNI SAT
IU proizlaze iz ciljeva nastavne
cjeline, upuduju na željene opde i
stručne kompetencije
R
E
A
L
I
Z
A
C
I
J
A
IU postupci koji se kroz definirane
zadatke mogu mjeriti i ocjenjivati
prema zadanom kriteriju
8

9. Proces planiranja predmetnog kurikuluma
Ciljevi predmetnog
kurikuluma
Definiranje ishoda
učenja
Izbor
kompetencija
Evaluacija
uspješnosti
Nastavni sadržaji
Nastavne metode
Postupci procjene
znanja
Proces planiranja predmetnog kurikuluma temeljenog
na ishodima učenja
9

10. Bloomova taksonomija
• Benjamin Bloom (1913-1999)
• Promatrao je učenje kao proces nadogradnje prethodnih znanja u cilju razvoja
složenijih razina razumijevanja.
• Proveo je istraživanje – razvoj klasifikacije razine ponašanja razmišljanja u
procesu učenja.
• Radio na definiranju razina razmišljanja od najjednostavnijeg pozivanja
činjenica na najnižoj razini do evaluacije na najvišoj razini.
• Izradio taksonomiju obrazovnih ciljeva za psihomotoričko područje

11. Kako napisati ishode učenja?
Najčešde polazište za definiranje obrazovnih ciljeve, ishoda učenja i zadataka zasniva
se na Bloomovoj taksonomiji prema kojoj se razine postignuda dijele u tri područja
(kategorije):
• kognitivno (područje znanja i razumijevanja)
• psihomotoričko (područje vještina – umijeća)
• afektivno (područje stavova i uvjerenja)
• Svako područje sistematizirano je od niže ka višoj razini usvojenosti znanja.
• Svaka razina pojedine kategorije sadrži aktivne glagole koji se koriste za definiranje
kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenik iskazuje usvojena
znanja, vještine i stavove.

12. Kognitivno područje (znanje i
razumijevanje)
Prihvatljiva društvena razina je razina primjene

13. Psihomotoričko područje (vještine i
umijeća)
Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije

14. Afektivno područje (stavovi i
uvjerenja)
Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti

15. Značaj aktivnih glagola
precizni glagoli
neprecizni glagoli
analizirati
opisati
definirati
napraviti
usporediti
razlikovati
argumentirati
znati
razumjeti
cijeniti
zapamtiti
upoznati
naučiti
osvijestiti

16. Algoritam pisanja ishoda učenja
•
•
•
•
•
•
•
ishodi učenja predmeta trebaju proizlaziti iz ciljeva iskazanih na razini
predmeta
ishodi učenja iskazuju se uvijek u pisanom obliku
polazište za izradu ishoda učenja su jasno definirane opde i stručne
kompetencije
optimalno za predmet treba definirati 4 do 8 ishoda učenja
početak rečenice kojom definiramo ishoda treba započeti frazom: "Nakon
uspješno završenog predmeta učenik de:... ili ... : "Nakon uspješno završene
teme učenik de:”
drugi dio rečenice odnosi se na prihvatljivu razinu postignuda koja se iskazuje
aktivnim glagolom prema Bloomovoj taksonomiji.
ovako napisani ishodi osnovno su polazište za definiranje mjerila kojima de se
izvršiti rangiranje prihvatljive razine postignuda ocjenom od 2 do 5 (obrazovni
standard)

17. Kontrolna lista za pisanje ishoda učenja
• Jesam li započeo svaki ishod aktivnim glagolom?
• Izbjegavam li glagole kao što su znati, razumjeti, učiti, biti upoznat s, biti
izložen, biti svjestan ?
• Jesam li uključio ishode učenja sukladno razinama Bloomove taksonomije?
• Jesu li moji ishodi učenja mjerljivi?
• Da li su svi ishodi u skladu s ciljevima i sadržajem kolegija?
• Jesam li koristio samo jedan glagol po ishodu u učenja?

18. Definiranje ishoda za učenike
Sastavnica dobro definiranog ishoda učenja treba sadržavati:
• Postupak (čin) – opis zadatka kojemu težimo izražen radnim
glagolom (Bloom).
• Sadržaj – specificira predmet, temu prema kojem treba izvršiti čin
• Kriterij koji definira prihvatljivu razinu učinka očekivanu od učenika
koju je mogude mjeriti i ocjenjivati.

19. Radionica
Definiranje ishoda učenja za nastavne cjeline
i nastavne jedinice projekta po definiranim
ciklusima (modulima)
Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07
Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

20. Tijek radionice 1/3
1. Uvod u tematiku.
2. Samostalno definiranje ishoda učenja za nastavnu
cjelinu po modulima (svaki član grupe definira ishode za
jednu cjelinu modula – informacije, komunikacija...).
3. Pojedinačno izlaganje čitanje ishoda.
4. Analiza i objedinjavanje ishoda unutar grupe.
5. Međusobno izlaganje ishoda za cjelinu sve grupe.

21. Tijek radionice 2/3
1. Izlaganje ishoda pojedine grupe ostalim grupama.
2. Analiza i objedinjavanje ciljeva za sve grupe.

22. Tijek radionice 3/3
1. Uvod u tematiku.
2. Samostalno definiranje ishoda učenja za nastavne jedinice po
modulima (svaki član grupe definira ishode za jednu nastavnu
jedinicu).
3. Pojedinačno izlaganje čitanje ishoda.
4. Analiza i objedinjavanje ishoda nastavne jedinice unutar grupe.
5. Međusobno izlaganje ishoda za cjelinu sve grupe.

23. Zahvaljujem na
suradnji!
Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07
Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda