2. Negativna emocionalna stanja izazvana odlaskom u
bolnicu mogu pogoršati i tijek i ishod organskih bolesti
i umanjiti djelotvornost liječenja.
UTJECAJ NEGATIVNOG EMOCIONALNOG STANJA
NA ENDOKRINI I IMUNOSNI SUSTAV:
• pogoršanje tijeka bolesti
• smanjenje imunosne reakcije organizma
• utjecaj na zdravstveno ponašanje bolesnika
4. NEGATIVNA EMOCIONALNA
STANJA DJELUJU:
• na tijek i ishod bolesti
• dužinu boravka u bolnici
• djelotvornost liječenja
Zato treba posvetiti dovoljno vremena i pažnje
bolesnikovim psihičkim tegobama za vrijeme
boravka u bolnici!!!!!!!!!
5. PSIHIČKE TEGOBE BOLESNIKA U
BOLNICI
ZNAKOVI TJESKOBE:
• poteškoće u koncentraciji
• poteškoće usmjeravanju
pozornosti
• zaboravljivost
• razdražljivost
• povećana mišićna aktivnost
• umor
• nesanica
• gubitak teka
• pojačano znojenje
• osjećaj slabosti
• nedostatak daha
ZNAKOVI
POTIŠTENOSTI:
• iznenadni napadi plača
• tužan izraz lica
• opća usporenost pokreta
• opća tjelesna opuštenost
• poremećaji sna
• povlačenje od socijalnih
aktivnosti
• zaokupljenost sobom
• osjećaj bespomoćnosti
• osjećaj krivnje
• osjećaj bezvrijednosti
6. RAZLOZI ZA TJESKOBU:
Svaki prisilni boravak u instituciji može izazvati
simptome poremećaja psihičkog zdravlja:
• utučenost
• gubitak volje
• gubitak zanimanja
• prepuštanje sudbini
• loše osobne navike
7. UZROCI TJESKOBE:
• gubitak dodira sa zbivanjima vanjskom svijetu
• nemogućnost izlaska iz institucije
• ograničavanje posjeta
• premali broj obavijesti o vanjskom svijetu
• stalna dosada
• grub i autoritaran postupak osoblja (bezosjećajnost,
ponižavanje, kritiziranje)
• gubitak osobnih stvari
• opća atmosfera u instituciji
(boja zidova, izgled namještaja,
čistoća, osvjetljenje)
8. RAZLOZI POTIŠTENOSTI:
• osjećaj bespomoćnosti ili izgubljenosti u novoj
bolničkoj sredini
• mogućnost zdravstvenog osoblja da nesmetano
pristupa tijelu kod bolesnika
• strah da se boravak u bolnici ne odrazi negativno na
poslovni status i financijske prilike
• strah od moguće trajne nesposobnosti
• strah od nemogućnosti od brige za sebe
• strah od boli tijekom dijagnostičko-
terapijskih zahvata
• strah od operacije
• gubitak osobnih stvari
• gubitak odjeće
• briga za obitelj
9. ODNOS ZDRAVSTVENI DJELATNIK
BOLESNIK
Bolesnici se žale:
• na loš odnos zdravstvenih djelatnika prema bolesnicima
• na dosadu tijekom boravka u bolnici
• na premali broj obavijesti o svojoj bolesti
Neobavještavanje bolesnika o tome što se s njim zbiva i
neobavještavanje o postupcima kojima će biti podvrgnut
pridonosi osjećaju izgubljenosti, straha i manje vrijednosti.
11. Bolesnici bolnicu smatraju dehumaniziranim
mjestom gdje su međuljudski odnosi hladni i
suzdržani i gdje se na bolesnika gleda kao na
nosioca bolesti koju treba ukloniti.
Mnogi bolesnici tijekom hospitalizacije nisu u
mogućnosti zadovoljiti neke svoje primarne
potrebe kao npr. potrebu za ljubavlju i
pripadanjem, poštovanjem, samopoštovanjem,
sigurnošću i ugodom – FRUSTRACIJA.
12. ŠTO ŽELIMO POSTIĆI KOD
BOLESNIKA?
• procjenu cjelokupne situacije na pozitivniji način
• povjerenje u zdravstvene djelatnike
• nada u ozdravljenje
• pouzdanje da postoje uspješni
načini liječenja
14. HIPERAKTIVNOST
• pretjerana motorička aktivnost
• pretjerana razgovorljivost
• nemir, puno kretanja
• bolesnici djeluju uzbuđeno i nespokojno
• često znojenje i tremor ruku
• pate od nesanice, gubitka teka, glavobolje
• imaju jaku potrebu da svima pričaju o sebi, svojoj
obitelji i svojoj bolesti
15. POVLAČENJE
• pretjerana šutljivosti usmjerenost na sebe i vlastite
probleme
• bolesnik je povučen u sebe
• zaokupljen razmišljanjima o svojoj bolesti
• zaokupljen vlastitim tijelom i svojim simptomima
• nezainteresiran za vanjski svijet
16. REGRESIJA
• tendencija da se misli i postupa kao na nižem razvojnom
stupnju
• PONAŠANJE KAO DJECA; prepuštanje potpunoj brizi
drugih (pranje, oblačenje, hranjenje) - još više pridonosi
bolesnikovu osjećaju potpune ovisnosti o okolini
Zdravstveno osoblje često još više kažnjava bolesnike u ovom
slučaju uskraćujući im pozornost i naklonost što ne pridonosi
poboljšanju psihičkog stanja bolesnika u regresiji i izaziva im
još veću frustraciju.
Ovi bolesnici samo pokazuju svoje potrebe na neurotičan
način i ne pretvaraju se već zaista imaju potrebe za
pozornošću, ljubavlju i naklonošću.
17. LITERATURA
• Havelka, M. i Zarevski P. (2014). Psihologija-
udžbenik za treći razred medicinske škole za
zanimanje medicinska sestra/tehničar opće
njege. Zagreb: Školska knjiga
