Permakulturni dizajn za permablitz održan kod Mirele Despotović i Ivana Rake u Solinu u nedjelju, 11.11.2012. Bio je to prvi permablitz u Dalmaciji. Dizajnerski tim: Ivan Gregov, Damir Šeler, Mirela Despotović, Ivan Rako Više o događaju ovdje (copy/paste link): http://www.facebook.com/events/357391377687249/

1. PERMAKULTURNI DIZAJN – SOLIN
(Ivan Rako, Katja Četipović-Krnić, Karla Fabijanović, Mirela Despotović)
Lokacija se nalazi u Solinu (18 km 2), gradiću pokraj Splita koji ima 24 215
stanovnika. Otprilike, jedna polovina stanovništa živi u privatnim kućama (7 967), druga u
stanovima (9 283). Prema tim podacima, Solin se može identificirati kao urbano-ruralno
područje1. Solin ima umjerenu klimu. Permakulturni dizajn obuhvaća privatnu kuću od 38
m2 sa pripadajućim vrtom od 126 m2.
slika 1. šira situacija
1 Statistički podaci za 2011. godinu
1

2. slika 2. bliža situacija
slika 3. tlocrt lolacije
2

3. Analiza 5 elemenata
Kako bi se mogao primjeniti permakulturni pristup u dizajnu, prvo je potrebno
analizirati 5 elemenata koji idu redom:
1. Voda
Lokacija se nalazi u blizini ušća rijeke Jadro. U njegovom užem
kontekstu nema prirodnih izvora vode, osim slivne vode koja se
pojavljuje nakon kišnih oborina.
Prema DHMZ-u u 2011. godini u Splitu i okolici Splita (što uključuje i
Solin) je bilo vrlo sušno.
Analiza kišnih oborina: Solin, 2012
mjesec količina oborina (mm)
siječanj 43
veljača 36
ožujak 2
travanj 141
svibanj 47.5
lipanj 36
srpanj 16
kolovoz 0
rujan 140
2. Tlo
Na tlu nisu vidljivi izraženi nagibi ili nejednakosti. Vlasnici su uočili kako
se nakon intenzivnog zalijevanja tla na njemu pojavljuju pukotine što
ukazuje na njegovu suhoću. Prije kultivacije na tlu su prevladavale
slijedeće biljke: amaranthus retroflexus, bijela dijetelina, kopriva,
maslačak, tušt, itd. Amaranthus retroflexus ukazuje na suho i nabijeno
3

4. tlo; kopriva na vlažno, kiselo i nabijeno; maslačak na glineno, kiselo i
nabijeno; Biljni indikatori ukazuju kako je tlo nabijeno i kiselo. Test
razvlačenja vlažne zemlje u zmijoliki oblik pokazao je kako je tlo više
glinasto nego pjeskovito (nabijeno je, ali ima veću mogućnost
zadržavanja vode).
U vrtu trenutno preživljavaju voćke kao što su: šipci (nar), smokva,
agrumi, marelica i trešnja; začinsko bilje (bosiljak, timjan, kadulja,
metvica, matičnjak); amaranthus caudatus; biljne pomoćnice (kadifice,
dragoljub, neven); cvijeće (divlja ruža, jasmin, bounguvilia, patuljasti
suncokret...); ostatci ljetne sjetve (paprika, patlidžan, tikvica);
dvogodišnje stablo goji bobica...
Zapaženo je obitavanje raznolikih životinja u vrtu kroz cijelu godinu:
gušterice, ptice, kukci, leptiri, gliste, pčele... Vlasnici su otkrili kako netko
u njihovoj neposrednoj blizini drži košnice sa pčelama koje svakodnevno
posjećuju i njihov vrt.
3. Zrak
Na lokaciji su zapaženi izraziti naleti vjetra u obliku bure (u hladnije doba
godine) i juga (u toplije doba godine). Potrebno je osigurati adekvatnu
zaštitu od vjetra. Godišnja se temperatura kreće od -3 do 37 ºC, to je
područje umjerene klima koja je povoljna za uzgoj kultura kroz veći dio
godine.
4. Energija
Uočeno je kako se može iskoristiti energija vjetra (vjetrenjača) i energija
sunca (pasivni/aktivni solarni sistemi). Kuća trenutno ovisi o energiji iz
mreže.
4

5. 5. Zajednica
U prizemlju kuće od 38 m2 (koji je za sada renoviran) žive Mirela i Ivan -
mladi par u kohabitacijskoj zajednici. Jedno od njih je zaposleno i ima
prosječne hrvatske mjesečne prihode, a drugo je nezaposleno.
Financijska situacija im je stabilna, bez čestih viškova. Glavninu
prehrane im čini povrće i žitarice. Vrt su počeli hortikultirati prije 1 godinu
i sigurno žele nastaviti u tom smjeru. Ekološki su osvješteni i nastoje
smanjiti potrošnju energenata, kao i povećati pravilno odlaganje otpada.
Isključivo su zainteresirani za primjenu holističkog permakulturnog
dizajna u svojoj životnoj okolini
Sektori
U okolini lokacije (10-15 minuta hoda) nalazi se centar grada sa urbanom
infrastrukturom, arheološko nalazište „Salona“ i rijeka Jadro.
Stambeni objekt je otvoren prema istoku i zapadu (kuća se nalazi u bloku) .
Zapadna strana kuće nema obradive površine nego terasu, što je iskoristivo u vidu
urbanske „balkonske“ permakulture. Sa sjeverne strane lokacije prolazi sporedna aktivna
prometnica.
Na vrt se sa sjeverne strane naslanja parking jednog susjeda, a sa južne strane
vrt drugog susjeda. Istočno je vrt orijentiran prema obraĎivanoj površini koja je 4 metra
ispod njega.
5

6. Zoniranje
1. Nulta zona:
U stambenom objektu poželjna je maksimalna adaptacija
energetske održivosti u postojeće energetsko stanje, što se predlaže
uključivanjem permakulturnih rješenja:
raketna peć za grijanje smatra se najpraktičnijim održivim rješenjem;
smanjenje potrošnje energenata planskom štednjom električne
energije;
odvajanje otpada;
recikliranje namještaja;
solarni paneli za proizvodnju električne energije
2. Prva zona
Prva zona obuhvaća vrt od 120 m2 na istoku i terasu od 10 m2
na zapadu. Uz zapadnu fasadu kuće uzgajat će se penjačice koje bi
tvorile zeleni zid koji bi trebao služiti kao izolator od jakog ljetnog sunca.
Kod terase se predlaže uporaba „balkonskog“ permakulturnog dizajna
oblikovanjem vertikalnih i horizontalnih gredica za uzgoj sezonskog
povrća.
Kod adaptacije prostora vrta predlažu se slijedeća rješenja:
reed bed za pročišćavanje sivih voda za navodnjavanje vrta;
sakupljanje kišnice kroz oluk na kući za vanjsko tuširanje i zaljevanje;
crni bojler uz kuću za grijanje vode za vanjsko tuširanje;
kompostna hrpa za gnojidbu biljaka u vrtu;
šumski vrt na sjevero-istoku za zaštitu od vjetra i oblikovanje održivog
ekosustava kroz sustav trajnica;
zelena ograda od zimzelene biljke koja upija metale sa prometnice
sjeverno od vrta
6

7. ulegnute i povišene gredice za uzgoj sezonskih kultura;
stvaranje mikroklime pomoću jezerca za poboljšanje općeg stanja
ekosustava, povećanje bioraznolikosti kao i za zalijevanje kultura po
vrtu.
Postojeći kokošinjac u vrtu planira se adaptirati u održivi
gospodarski prostor, pomoću permakulturnih rješenja:
korištenje vjetrenjače kroz energiju vjetra za električnu energiju;
solarni kolektor, umjesto grijača, za zagrijavanje vode u perilici za
rublje;
solarno kuhalo za ljetnu kuhinju;
kompostni wc;
staklenik za presadnice;
slika 4. skica dizajna zapadne fasade i terase
7

8. slika 5. skica dizajna vrta s pripadajućim gospodarskim prostorom
2. Četvrta zona
U blizini lokacije (100 m) nalazi se močvarno područje koje
obiluje trstikom. Planira se korištenje trstike za reed bed i usitnjavatnje
za malč. Postoji mogućnost prikupljanja sijena na udaljenosti od 1 km u
obližnjoj Saloni.
Humus i slamu moguće je dobaviti iz Sinja koji je udaljen 25 km
od lokacije. Iz konjičkog kluba „Tramontana“ sa otoka Visa (2h vožnje
trajektom) postoji mogućnost redovite dostave gnjojiva i sijena.
Postoji mogućnost uspostave ekstenzivnog povrtnjaka na
području udaljenom 20 km od nulte zone.
8

9. Dizajn za Permablitz
(Ivan Gregov, Damir Šeler, Mirela Despotović, Ivan Rako)
Za potrebe Permablitza razraĎen je dio vrtnog dizajna: gredice, jezero i šumski
vrt. Takve su intervencije zamišljene u obliku realizacije triju radionica unutar
Permablitza.
1. šumski vrt na sjeverno-istočnoj strani u vrtu. Njegova je uloga
višestruka: zaustavljanje snažnih naleta vjetrova i uspostavljanje
održivog ekosustava kroz sistem trajnica. U šumski vrt se uključuje
živica od lovora koji ima funkciju upijanja metala sa prometnice i
parkinga. Potreban materijal je: sadnice i sijeno/slama za malč.
Planirane trajnice za šumski vrt rasporeĎene su u tablici:
velika stabla manja stabla grmoliko bilje
marelica naranča brnistra
mandarina ribiz
patuljasta jabuka kupina
limun aronija
ogrozd
vučje bobice
planika
lovor
penjačice niže raslinje pokrivači tla
malina Smilje bijela djetelina
buhač crvena djetelina
kadifice
neven
tablica 2. biljke za šumski vrt
9

10. U dizajn šumskog vrta uključen je i dizajn humka sa
začinjskim i ljekovitim biljem. On se nametnuo kao logično rješenje
zbrinjavanja viška zemlje od iskopa za jezero. Planirano je u humak
zasaditi bilje: kadulja, vlasac, ruža, matičnjak, bosiljak, smilje, origano,
aloe vera i planinska metvica.
2. jezero koje će biti iskopano po sredini vrta i ulaziti u šumski vrt. Ono
će stvoriti mikroklimu u vrtu koja pogoduje napredovanju ekosustava
kroz privlačenje novih životinjskih vrsta. Jezero se namjerava koristiti i
kao sustav za skladištenje vode kojom se zaljeva vrt. Materijal potreban
za izradu jezera: čepasta membrana, klinovi, kamenje za obrub i vodeno
bilje.
3. priprema gredica za proljetnu sadnju koje će spremne dočekati
proljeće. Gredice su modelirane u slobodnom prostoru u vrtu. Planirano
je gredice oblikovati na slijedeći način: na dno se postavlja namočeni
karton (kako bi spriječilo izbivanje korova), na njega se postavlja stajski
gnoj, a na sami vrh gredica sijeno i slama. Kada se sva tri sloja razgrade
zemlja u gredicama će biti humusna i kao takva idealna za proljetnu
sadnju. Gredice će biti ograničene kamenjem. Potreban materijal:
karton, stajsko gnjojivo, slama, sijeno i kamen.
10

11. slika 6. permablitz dizajn vrta
11