JoakimInterFest se održava svake godine od 7-15. oktobra u Kragujevcu, Knjaževsko–srpskom teatru.
Festival je dobio ime po Joakimu Vujiću (1772-1847), direktoru prvog srpskog teatra osnovanog u Kragujevcu 1835. godine.
Domaćin Festivala je Knjaževsko–srpski teatar, a glavni pokrovitelj Grad Kragujevac.
1. JoakimInterFest 2014
Obrazloženje selektora
Gledaju i celokupnu istoriju oveka, sa idejom da se
nekako razume njegovo ponašanje – moramo do i do
injenice da je glavno obeležje ukupnog postojanja ove
društvene životinje – RAT! I to u svim oblicima – od onog
što se naziva oružanim sukobom dve sukobljene sile, do
onog svakodnevnog – u porodici, na radnom mestu, na
ulici, u kafani, na pijaci... Rat nije samo trenutak sukoba –
rat je i priprema rata – planiranje, prepariranje budu ih
u esnika, podmi ivanje, lažno uve avanje razloga,
prevara, kra a istine, podmetanje lažnih dokaza,
medijska halabuka, zloupotreba ose anja, licemerje iz
koristoljublja. Ratuju velike sile, male države, plemena,
partije, vojske, gerile – ali, ratuju i porodice, ratuju sinovi i
o evi, ratuju muževi i žene, ratuju bra a i sestre, ratuju
državni službenici, ratuju radnici, ratuju kriminalci, ratuju
tajkuni, ratuju pisci, ratuju politi ari, ratuju glumci, ratuju
kriti ari, ratuju profesori... Rat u nama i oko nas je trajno
stanje stvari – a pogotovo u društvima kao što je naše – u
takozvanoj tranziciji – u vremenima kad se, evo ve etvrt
veka, raspada nešto što je stvarano vekovima i gde se uz
najgroznije ratovanje i prevare stvaraju dekadentne i
neuspešne kneževine, spremne da se sutra raspadnu ili
trajno predaju velikim silama, kao dodatni posed, i kad
ljudi ostaju bez nade u praznini istorijskih turbulencija,
napušteni i obezglavljeni.
Zato smo, sastavljaju i repertoar ovogodišnjeg
JoakimInterFesta, pokušali da prikažemo takvu sliku
sveta, koja koliko–toliko, prikazuje neke aspekte tog
trajnog, ali i sadašnjeg rata u nama i oko nas. Pokušali
smo da predstavama koje ete videti – odgonetnemo
mogu e uzroke, da pratimo razvoj i sagledamo neke
oblike, tog fatalnog rata. Pored toga, pokušali smo da
sastavimo repertoar od predstava nastalih na tekstovima
vrsnih autora – kao što su Ronald Harvud, Ežen Jonesko,
Henrik Ibzen, Tadeuš Svobo anek i drugih, u režiji
reditelja sa iskustvom i renomeom – vide emo predstave
Vladimira Mil ina, Dina Mustafi a, Nebojše Bradi a i
poslednju predstavu našeg preminulog kolege, Primoža
Beblera. Na festivalu e u estvovati, u konkurenciji za
tradicionalne nagrade, pozorišta iz Nove Gorice,
Banjaluke, Zenice, Tuzle, Virovitice, Beograda, Kikinde,
Skoplja i Budimpešte. U današnjim teškim finansijskim
uslovima, kragujeva ka publika vide e ponovo, jedan
dobar festival zna ajnih predstava koje e joj ponuditi
odgovore na potencijalna pitanja o društvu kome živimo,
prikazati estetski uzbudljive scenske igre i uprili iti iskreno
uživanje.
- prema komediji Nikolaja Vasiljevi a
Gogolja, u režiji Dražena Feren ine, u koprodukciji
ć č
ć
č
ć
č ć ć
ć
č ć
č
č
ć č
ć
ć
ć
ć
č ć ć
ć č
č ć
č ć
č
č
č
đ
đ
REVIZOR
Kazališta Virovitica (Hrvatska) i Narodnog pozorišta Tuzla
(BiH). Ova predstava otvori e ovogodišnji
JoakimInterFest. Gogolj je po etak svega – po etak
smeha i sarkazma, po etak društvene kritike, po etak
groteske, po etak modernog i neuništivog pozorišta. U
najpoznatijem delu – Revizor – Gogolj nas obaveštava o
poznatim i skrivanim osobinama najgore mogu e
birokratije koju svi mi dobro poznajemo. Nju pokušava da
pobedi otvorenim i jasnim smehom – ona se toga najviše i
plaši! Ovo temeljno delo moderne umetnosti izvela su dva
pozorišta u odli no organizovanoj koprodukciji. Moderna
režija – sa jasnim asocijacijama na savremeno stanje u
nama i oko nas – svo licemerje, kukavi luk, prevare koje
vidimo i koje i sami radimo – ... sve je to dobro prikazano i
mi se glasno i od srca smejemo – kome drugom, do sebi i
svojima u odli noj igri glumaca oba ansambla.
Ova predstava otvori e ovogodišnji JoakimInterFest.
ć
č č
č č
č
ć
č
č
č
ć
1
2. JoakimInterFest 2014
Gogolj je po etak svega – po etak smeha i sarkazma,
po etak društvene kritike, po etak groteske, po etak
modernog i neuništivog pozorišta. U najpoznatijem delu –
Revizor – Gogolj nas obaveštava o poznatim i skrivanim
osobinama najgore mogu e birokratije koju svi mi dobro
poznajemo. Nju pokušava da pobedi otvorenim i jasnim
smehom – ona se toga najviše i plaši! Ovo temeljno delo
moderne umetnosti izvela su dva pozorišta u odli no
organizovanoj koprodukciji.
Moderna režija – sa jasnim asocijacijama na savremeno
stanje u nama i oko nas – svo licemerje, kukavi luk,
prevare koje vidimo i koje i sami radimo – ... sve je to dobro
prikazano i mi se glasno i od srca smejemo – kome
drugom, do sebi i svojima u odli noj igri glumaca oba
ansambla.
- prema dokumentarnom materijalu priredili –
dramaturškinja Milena Depolo i reditelj Boban Skerli ,
produkcija Beogradsko dramsko pozorište. U relativno
skromnoj i slaboj sezoni beogradskih pozorišta, izdvaja se
iskrenoš u i odgovornoš u, visokim umetni kim
dometom, ova predstava o dubokim vodama tragedije u
porodici. U predstavi glumice igraju žene koje su osu ene
na dugogodišnju robiju zato što su – kad više nisu mogle
da izdrže – ubile svoje muževe ili ljubavnike koji su ih pre
toga godinama maltretirali – fizi ki i psihi ki. Njihove
istinite pri e su potresne, ali u pozorišnom aranžmanu –
ne samo razumljive, nego i umetni ki osvetljene, tako da
mrak poraza života, u ovom pri ama ne zvu i mu no,
nego estetski uzdignuto i osveš uju e. Predstava Trpele
pobednik je nekoliko festivala na kojima je u estvovala.
- Henrika Ibzena, u režiji
Nebojše Bradi a – produkcija Narodno pozorište
Republike Srpske (Banjaluka). Ovim tekstom autor je
svojevremeno, izazvao pravu buru u društvu – prikazao je
slobodnu ženu koja, iako udata, još i majka, odlu uje da
napusti brak za koji se uverila da je baziran na licemerju i
poniženju. U ovoj drami na najdublji na in se preispituje
tradicionalna zajednica muškarca i žene u društvu koje
podržava trajno stanje rata polova. Reditelj Nebojša
Bradi , preciznim i pronicljivim itanjem teksta i veštim
radom sa nadahnutim ansamblom, iskoristio je sve
mogu nosti ovog složenog dela i približio nam ga –
postavio je nas, sada i ovde – u ponu enu situaciju teških
odluka i moralnih dilema. Banjalu ki glumci doživeli su
ovaj komad savremeno i izražajno.
- po delu Ežena Joneska, u režiji Snežane
Triši – produkcija Narodno pozorište Kikinda.Ako je neko
poznavao nali je ljudske jedinke u društvu i ako je neko
č č
č č č
ć
č
č
č
ć
ć ć č
č č
č
č
č č č
ć ć
č
ć
č
č
ć č
ć
č
ć
č
TRPELE
LUTKINA KU A (NORA)
NOSOROG
đ
đ
Ć
našao pozorišnu formu da se tome kriti ki nasmeje – to je
svakako Ežen Jonesko, protomajstor pozorišta apsurda.
U Nosorogu, Jonesko pri a pri u o malogra aninu koji
odlu uje – ili da prihvati silu i postane fašista, ili da se
donkihotski protiv te strašne sile bori. Ova pri a je uvek
aktuelna, a forma duhovite i jezive groteske – sa
ogromnom figurom nosoroga koji provali u mirnu
malogra ansku atmosferu i napravi pravi haos, teror i
poraz duha i morala – daje mogu nosti pozorištu da se
razigra. Vrlo interesantnu predstavu napravila je mlada
rediteljka Snežana Triši , sa vrlo pouzdanim i
angažovanim ansamblom, malog ali ambicioznog,
Narodnog pozorišta Kikinda – gde se vodi ra una o svakoj
novoj premijeri i gde se publika pažljivo i s poštovanjem,
vaspitava od detinjstva.
- prema delu mlade hrvatske autorke, Nine
Mitrovi , u režiji Primoža Beblera – produkcija Slovensko
narodno gledališ e Nova Gorica. Ve ni je sukob sinova i
o eva – tako je ak i u životinjskom svetu – izgleda, nismo
daleko odmakli. U ovom delu za dva glumca – otac je
bolestan od teške bolesti, ali i dalje tvrd i autoritarno
zatvoren u odnosima sa okolinom – zato ga sin ve
godinama ne pose uje. Kada odlu i da ga bolesnog, ipak
vidi, na sceni se razvije pravi porodi ni rat. Vra aju se
se anja, preti se osvetom, preispituje se moralnost,
podme u se intrige, vre a se slabiji, veli a se
jednozna na snaga odlu ivanja... Sve to na fonu možda
poslednjeg susreta, pred skoru smrt oca. Glumci su ovu
predstavu prihvatili duboko, a poznati slovena ki glumac
Bine Matoh, u ulozi Oca, njome slavi jubilej i odlazi u
penziju. Nažalost, reditelj Primož Bebler, poznat i
kragujeva koj publici, preminuo je u no i premijere – 21.
novembra 2013. Ovo igranje na JoakimInterFestu bi e i
iskreni omaž ovom velikom umetniku i oveku.
- Tadeuša Svobodjaneka, u režiji
Vladimira Mil ina, produkcija Teatra za deca i mladinci,
Skoplje (Makedonija) – pravi je primer sveukupnog pojma
rata. Rat – onaj svetski, u centru je zbivanja – ali glavni rat
je u jednom razredu, u koji idu deca jednog gradi a (pola
od njih su Jevreji, a polovina su Poljaci). Pisac prati ovaj
razred od osnovne škole do zrelih godina – prati sve
promene, koje se doga aju u njihovom odnosu. Prikazuje
mržnje i ljubavi, silovanja, ubistva, potkazivanja vlastima,
odvo enja u logore, prikazuje krivicu i grižu savesti... Ceo
jedan svet je u ovom komadu, a najbolji makedonski
reditelj i profesor skoro svim tamošnjim glumcima,
Vladimir Mi in, uspeo je da sa nadahnutim i sr anim
ansamblom razli itih generacija sklopi maestralnu,
tragi nu, scensku simfoniju rata i patnje – tragike ljudskog
postojanja.
č
č č
č
č
ć
ć
č
ć
č č
č č
ć
ć č
č ć
ć
ć č
č č
č
č ć
ć
č
č
ć
č č
č
č
đ
đ
đ
đ
đ
SUSRET
NAŠ RAZRED
2
3. 3
MAJSTOR - Ronald Harvud, reditelj Dino Mustafi –
Bosansko narodno pozorište (Zenica). Rat je u Bosni i
Hercegovini ostavio tragi ne traume koje e se teško ikad
izle iti. Svaka misao u toj zemlji, vezana je za neko lice
rata. Ronald Harvud, jedan od najve ih savremenih
dramskih pisaca, u svom delu Majstor podse a nas šta je
to krivica, za masovni zlo in iz II svetskog rata koji ne
zastareva. Našao je jednog bivšeg esesovca koji se
pritajio u Britaniji i kao hauzmajstor živeo miran život
godinama. Kad su ga ipak otkrili, pokušao je da porekne
svoju krivicu – izgleda da je zaista zaboravio da je to bio
zaista on koji je ubijao nevine Jevreje da bi ispunio radni
zadatak smrti! Najzna ajniji bosansko-hecegova ki
reditelj Dino Mustafi napravio je predstavu punu
asocijacija na naše ratovanje i ubijanje, a Veliki glumac
Miralem Zub evi , odigrao je šekspirovski ovog
nesre nog, masovnog ubicu na su enju – kako pred
javnoš u, tako i pred sopstvenom savesti.
ć
č ć
č
ć
ć
č
č č
ć
č ć
ć
ć
đ
Ve eras na repertoaruč
Scena Joakim Vuji , utorak 7. oktobar 20.00
Kazalište Virovitica / Narodno pozorišteTuzla
Nikolaj Vasiljevi Gogolj
Reditelj: Dražen Feren ina
Prevod: Želimir Boškov
Dramaturg:Ana Proli
Lektor:Tomislav Pintari
Scenograf: OsmanArslanagi
Kostimograf:Adisa Vatreš
Kompozitor: Mate Matiši
Svetlo: Damir Gvoji
Igraju: Mijo Pavelko, Adnan Omerovi , Mladen Kova i ,
Blanka Bart, Elvira Aljuki , Siniša Udovi i , Nenad Tomi ,
Igor Golub, Elvis Jahi , Draško Zidar, Nermin Omi ,Antun
Vrbenski, Nedim Malko evi ,Aleksandra Demše
Mažoretkinje: Katarina Mihaljevi , Maja Blaži evi ,
Martina Blaži evi , Anamrija Živkovi , Nives Cabunac,
Kristina Bar anac,Tina Majceni
O predstavi:
Vjerojatno najpoznatija komedija Nikolaja Vasiljevi a
Gogolja, u ovom slu aju postavljena u koprodukciji
Kazališta Virovitica s Narodnim pozorištem iz Tuzle i režiji
Dražena Feren ine, u prethodnoj je kazališnoj sezoni ve
dospjela osvojiti publiku i kritiku. Vizualno primamljiva
ć
č
č
ć
ć
ć
ć
ć
ć č ć
ć č ć ć
ć ć
č ć
ć č ć
č ć ć
č ć
č
č
č ć
REVIZOR
Predstava u ast nagra enih
adaptacija delova nekoliko tekstova
Branislava Nuši a – Dimitrije Kokanov i rediteljka Jovana
Tomi – produkcija Pozorište Timo ke krajine „Zoran
Radmilovi ” (Zaje ar). Hrabrim i pronicljivim pogledom na
Nuši eve likove i situacije, dvoje mladih autora uspelo je
da sastavi živu i kriti ki intoniranu, savremenu sliku naših
naravi – u politici, u porodici, u ve nom ratu za prestiž, u
niskim udarcima koristoljublja... i da, u formi razigranog,
prili no bizarnog, modernog kabarea, dokaže da se,
nažalost, od Nuši a do danas, ništa nije promenilo... u
našem društvu, ali ni u nama – ostali smo prokleto isti!...
Smešni, bezobrazni, opaki, ali veseli i zabavni.
Selektor Festivala
GORAN CVETKOVI – Beograd, 24. jul 2014.
č
ć
ć č
ć č
ć
č
č
č
ć
Ć
đ
KABARE NUŠI -Ć
predstava svoje je ishodište pronašla u eklekti nom spoju
dva razli ita gluma ka stila i temperamenta te izmjenama
grotesknih portreta maestralno napisanih likova proizašlih
iz pera ovog velikog komediografa. Suvremena kazališna
publika tako je imala priliku ponovno se suo iti s
problemom malogra anske površnosti i prizemnosti koje
je Gogolj svojedobno bespoštedno ismijao izredavši
itavu paletu tipova proizašlih iz ruske svakodnevice 19.
stolje a. Nezaobilazan za udni efekt po kojem tako dobro
pamtimo klasike ruske književnosti, kao i op epoznati
„smijeh kroz suze“ ovdje su se udružili kako bi publiku,
usred zabave i užitka, još jednom podsjetili na injenicu
da, naposljetku, isti taj užitak proizlazi upravo iz
podsvjesne poistovje enosti gledatelja s gledanim. Ta
Gogoljeva drskost, dokazuje Revizor, aktuelna je i
provokativna danas koliko i u vrijeme carske Rusije, a
nepovjerljivima ostaje tek prisustvovati jednoj od izvedbi
viroviti ko-tuzlanskog kazališnog hita i uvjeriti se u
istinitost navedenih tvrdnji.
č
č č
č
č
ć č
ć
č
ć
č
đ
JoakimInterFest 2014
4. JoakimInterFest 2014
Deveti JoakimInterFest , od 7. do 14. oktobra
Scena Joakim Vuji , utorak 7. oktobar - 20 sati
- Kazalište Virovitica/Narodno pozorište Tuzla,
prema komediji Nikolaja Vasiljevi a Gogolja, u režiji
Dražena Feren ine
Scena Joakim Vuji , sreda 8. oktobar - 20 sati
- produkcija Beogradsko dramsko pozorište,
prema dokumentarnom materijalu priredili –
dramaturškinja Milena Depolo i reditelj Boban Skerli
Scena Joakim Vuji , etvrtak 9. oktobar - 20 sati
- produkcija Narodno pozorište
Republike Srpske BanjalukaHenrik Ibzen, u režiji Nebojše
Bradi a
Scena Joakim Vuji , petak 10. oktobar - 20 sati
- produkcija Narodno pozorište Kikinda, po
delu Ežena Joneska, u režiji SnežaneTriši
Scena Joakim Vuji , subota 11. oktobar - 20 sati
- produkcija Slovensko narodno gledališ e
Nova Gorica, prema delu hrvatske autorke Nine Mitrovi ,
u režiji Primoža Beblera
Scena Joakim Vuji , nedelja 12. oktobar - 20 sati
- produkcija Teatra za deca i mladinci,
Skoplje,Tadeuš Svobodjanek, u režiji Vladimira Mil ina
Scena Joakim Vuji , ponedeljak 13. oktobar - 20 sati
- Bosansko narodno pozorište Zenica, Ronald
Harvud, reditelj Dino Mustafi
Scena Joakim Vuji , utorak 14. oktobar - 20 sati
Predstava u ast nagra enih
- produkcija Pozorište Timo ke krajine
„Zoran Radmilovi ” Zaje ar, adaptacija tekstova
Branislava Nuši a Dimitrije Kokanov i rediteljka Jovana
Tomi
Prate i program Festivala
Galerija Joakim, utorak 7. oktobar 19 sati i 30 minuta
, Izložba
grafika prof. dr Slobodana Bate Nedeljkovi a.
Mala scena LjubaTadi etvrtak 9.oktobar u 18.00 sati
Promocija monografije „ADEM EJVAN”, autora Slavka
Podgoreleca
Mala scena LjubaTadi , petak 10. oktobar u 18 sati
Promocija romana Marka Sosi a
, (u saradnji sa izdava kom ku om
„Arhipelag”)
Mala scena LjubaTadi , subota 11. oktobar 18 sati
Projekcija i razgovor o dokumentarnom filmu
, autora Boška Savkovi a
Selektor: Goran Cvetkovi
RAT U NAMAI OKO NAS
REVIZOR
TRPELE
LUTKINA KU A (NORA)
NOSOROG
SUSRET
NAŠ RAZRED
MAJSTOR
KABARE NUŠI
„LEGENDE I MITOVI ANTI KOG TEATRA”
„BALERINA,
BALERINA”
„BOG DA
PROSTI”
ć
č
č
ć
ć
ć č
ć
ć
ć
ć
č
ć
ć
č
ć
ć
ć
č
č
ć č
ć
ć
ć
ć
ć č
Ć
ć
č
č ć
ć
ć
ć
Ć
Ć
Č
đ
Žiri:
Zlatko Pakovi , pozorišni kriti ar i dramski pisac iz
Beograda
Marko Sosi , slovena ki pisac i reditelj
Isidora Rajkovi , glumica kragujeva kogTeatra
Voditelj okruglog stola: Goran Cvetkovi , pozorišni kriti ar
Vizuelni identitet Festivala: Marija Gavrilovi
Urednik štampanih izdanja: JIF Zoran Miši
ć č
č č
ć č
ć č
ć
ć
Nagrade
Joakimova nagrada za najbolju predstavu
Joakimova nagrada za režiju
Joakimova nagrada za glumu
Joakimova nagrada za vizuelnost
Joakimova specijalna nagrada
Prijatelj teatra
4