SlideShare ist ein Scribd-Unternehmen logo
1 von 16
Učenik: Marković Petar
Predmetni profesor: Marina Jovanović
Škola: Aleksinačka gimnazija
Predmet: Hemija
Heterociklična jedinjenja su ciklična jedinjenja
koja pored ugljenikovih atoma u strukturi
prstena sadrže jedan ili više atoma nekih drugih
elemenata-heteroatoma. U prirodi su najviše
rasprostranjena i proučavana jedinjenja koja
kao heteroatome sadrže O,N i S.
Danas su poznati heteroprstenovi sa 3,4,5 itd.
do 18 , pa i više atoma u prstenu. Najpoznatiji i
najrasprostranjeniji su petočlani i šestočlani
heterociklični sistemi.Osnovni 5-očlani i 6-
očlani
heterociklični sistemi sadrže dvostruke veze,
imaju raspored u ravni i pokazuju aromatičan
-Nomenklatura-
   Veći broj heterocikličnih sistema poznat
    je odavno, a ti heteroprstenovi imaju
    svoja trivijalna imena kao sto su: pirol,
    furan piridin, tiofen itd. Prema IUPAC
    nomenklaturi imena prstenova se izvode
    kombinacijom prefiksa koji označava
    vrstu heteroatoma (oksa-za kiseonik,
    tia-za sumpor i aza-za azot) i sufiksa koji
    označava veličinu prstena (-ol za
    petočlani i –in za šestočlani prsten).
Heterociklična jedinjenja s petočlanim prstenom
   1- Dobijanje Pirola zagrevanjem
    Diamonijuma 2,3,4,5
    tetrahidroksiheksandioata
   2-Dobijanje Imidazol-a reakcijom
    etandiala, amonijaka i metanala.
            -1-                   -2-
Heterociklicna jedinjenja šestočlanog prstena
   Piridin je pravo aromatsko jedinjenje. Razlika
    između njega i benzena ogleda se u razlici u
    supstituciji koja se najlakše odvija na β atomu.
    Pokazuje bazne osobine, te s alkilhalidima
    stvara soli. Redukuje su u klasični sekundarni
    ciklični amin - piperidin. Metil derivati su mu
    pinakolini (postoje u tri izomera).
Najvažniji heteroprstenovi sa više
 heteroatoma su:




 Imidazol      Tiazol Pirimidin Purin
(1,3-diazol) (1,3-tiazol) (1,3-diazin)

Imidazol ima sekstet п elektrona.Imidazolov
  prsten se nalazi u prirodnoj aminokiselini
  histidinu. Dekarboksilacijom histidina postaje
  histamin.
histidin           histamin

Tiazol je strukturno sličan tiofenu i piridinu.
Teško podleže aromatičnim supstitucijama i
  neaktivan je. Neki od važnih proizvoda
  koji sadrže tiazolov prsten su sulfatiazol,
  tiamin(vitamin B1) i penicilin.
Sulfatiazol (n-tiazol sulfanilamid) je
jedan od vrlo aktivnih sulfa-lekova poznat
po svom antibakterijskom dejstvu.

Vitamin B1 (tiamin, aneurin) se sastoji
iz tiazolovog prstena u obliku kvaternerne
tiazolijum soli vezan preko metilenske
grupe za pirimidinski prsten.
Nedostatak vitamina B1 u ishrani dovodi
do neželjnih posledica i bolesti. Tiamin je
važan i kao faktor rasta.
   Penicilin sadrži hidrogenizovan tiazolov
    prsten- tiazolidin. Oni su derivati 5,5
    dimetiltiazolidin-4-karboksilne kiseline.
    Prirodni penicilini se razlikuju po prirodi
    ostatka R-.Kod penicilina GR- je
    C6H5CH2-benzil grupa. U čistom stanju
    svi penicilini su stabilni.Danas se penicilin
    proizvodi biohemijskim putem.
 Pirimidin(1,3-diazin) se nalazi u mnogim
  prirodnim proizvodima.To je heteroprsten od
  najveće važnosti.Četiri prosta derivata
  pirimidina su važne komponente nukleinskih
  kiselina. To su: citozin(C), uracil(U), timin(T) i 5-
  metilcitozin.
   Važnu grupu pirimidinskih derivata čine
    Barbiturati- soli barbiturne kiseline. Ona
    postaje iz karbamida i estra dikarboksilne
    malonske kiseline:




   Barbiturna kiselina, njene soli i derivati
    deluju na centralni nervni sistem.
   Purini predstavljaju derivate heterocikličnog
    sistema purina koji se sastoji iz jednog
    pirimidinskog prstena.
    Dva purina su važne komponente nukleinskih
    kiselina, a to su adenin(A) i guanin(G):
   Ksantin je 2,6- dihidroksipurin. Derivati
    ksantina su kofein, teofilin, i teobromin.
   Mokraćna kiselina je krajnji proizvod
    metabolizma azotnih jedinjenja kod ptica i
    gmizavaca.Kod čoveka se samo deo purinskih
    baza razlaže do mokraćne kiseline.U krvi i
    mokraći ona se nalazi u obliku svojih soli, a ako
    se mokraćna kiselina i njene soli, urati, stvaraju
    u većim količinama, može da dođe do taloženja
    u hrskavičavom tkivu što dovodi do obolenja.
Literatura
   Udžbenik iz hemije za 4. razred gimnazije
    Aleksandra Stojiljković

Weitere ähnliche Inhalte

Was ist angesagt?

Realni oblici u nerealnim odnosima
Realni oblici u nerealnim odnosimaRealni oblici u nerealnim odnosima
Realni oblici u nerealnim odnosimalikovnjaci
 
Beta oksidacija masnih kis.
Beta oksidacija masnih kis.Beta oksidacija masnih kis.
Beta oksidacija masnih kis.JelenaKukic2
 
Alkeni i alkini
Alkeni i alkini Alkeni i alkini
Alkeni i alkini vvlivvli
 
Filogeneza i ontogeneza
Filogeneza i ontogenezaFilogeneza i ontogeneza
Filogeneza i ontogenezaMiconi doo
 
14. Biljni hormoni
14. Biljni hormoni14. Biljni hormoni
14. Biljni hormoniltixomir
 
Maseni procentni sastav rastvora
Maseni procentni sastav rastvoraMaseni procentni sastav rastvora
Maseni procentni sastav rastvoraBiljana Ristic
 
Soli. Formule i nazivi.
Soli. Formule i nazivi.Soli. Formule i nazivi.
Soli. Formule i nazivi.vvlivvli
 
Наследне болести - урадила Марина Трајановић
Наследне болести - урадила Марина ТрајановићНаследне болести - урадила Марина Трајановић
Наследне болести - урадила Марина ТрајановићVioleta Djuric
 
Likovna kultura 11
Likovna kultura 11Likovna kultura 11
Likovna kultura 11aco bojic
 
Sistem organa za cirkulaciju
Sistem organa za cirkulacijuSistem organa za cirkulaciju
Sistem organa za cirkulacijuSanja Stefanović
 
Romantizam u muzici (Robert Šuman, Franc Šubert, Feliks Mendelson)
Romantizam u muzici (Robert Šuman, Franc Šubert, Feliks Mendelson)Romantizam u muzici (Robert Šuman, Franc Šubert, Feliks Mendelson)
Romantizam u muzici (Robert Šuman, Franc Šubert, Feliks Mendelson)Ивана Лукић
 

Was ist angesagt? (20)

Masti i Ulja
Masti i UljaMasti i Ulja
Masti i Ulja
 
Estri
EstriEstri
Estri
 
Culni organi kicmenjaka
Culni organi kicmenjakaCulni organi kicmenjaka
Culni organi kicmenjaka
 
Realni oblici u nerealnim odnosima
Realni oblici u nerealnim odnosimaRealni oblici u nerealnim odnosima
Realni oblici u nerealnim odnosima
 
Beta oksidacija masnih kis.
Beta oksidacija masnih kis.Beta oksidacija masnih kis.
Beta oksidacija masnih kis.
 
Građa atoma
Građa atomaGrađa atoma
Građa atoma
 
Alkeni i alkini
Alkeni i alkini Alkeni i alkini
Alkeni i alkini
 
Masti i ulja
Masti i uljaMasti i ulja
Masti i ulja
 
Filogeneza i ontogeneza
Filogeneza i ontogenezaFilogeneza i ontogeneza
Filogeneza i ontogeneza
 
14. Biljni hormoni
14. Biljni hormoni14. Biljni hormoni
14. Biljni hormoni
 
Hemija r4 lipidi
Hemija r4 lipidiHemija r4 lipidi
Hemija r4 lipidi
 
Alkani
AlkaniAlkani
Alkani
 
Maseni procentni sastav rastvora
Maseni procentni sastav rastvoraMaseni procentni sastav rastvora
Maseni procentni sastav rastvora
 
Soli. Formule i nazivi.
Soli. Formule i nazivi.Soli. Formule i nazivi.
Soli. Formule i nazivi.
 
Valenca
ValencaValenca
Valenca
 
Metabolizam
MetabolizamMetabolizam
Metabolizam
 
Наследне болести - урадила Марина Трајановић
Наследне болести - урадила Марина ТрајановићНаследне болести - урадила Марина Трајановић
Наследне болести - урадила Марина Трајановић
 
Likovna kultura 11
Likovna kultura 11Likovna kultura 11
Likovna kultura 11
 
Sistem organa za cirkulaciju
Sistem organa za cirkulacijuSistem organa za cirkulaciju
Sistem organa za cirkulaciju
 
Romantizam u muzici (Robert Šuman, Franc Šubert, Feliks Mendelson)
Romantizam u muzici (Robert Šuman, Franc Šubert, Feliks Mendelson)Romantizam u muzici (Robert Šuman, Franc Šubert, Feliks Mendelson)
Romantizam u muzici (Robert Šuman, Franc Šubert, Feliks Mendelson)
 

Mehr von NašaŠkola.Net

Sremac 2018 p1_raspored_casova_odeljenja_180917
Sremac 2018 p1_raspored_casova_odeljenja_180917Sremac 2018 p1_raspored_casova_odeljenja_180917
Sremac 2018 p1_raspored_casova_odeljenja_180917NašaŠkola.Net
 
R3 T 8.2 Ciklusi sa uslovom - Zadatak 62
R3 T 8.2 Ciklusi sa uslovom - Zadatak 62R3 T 8.2 Ciklusi sa uslovom - Zadatak 62
R3 T 8.2 Ciklusi sa uslovom - Zadatak 62NašaŠkola.Net
 
Dan škole 2016 - Program proslave godišnjice
Dan škole 2016 - Program proslave godišnjiceDan škole 2016 - Program proslave godišnjice
Dan škole 2016 - Program proslave godišnjiceNašaŠkola.Net
 
PDIS pismo podrske 2016-03-24
PDIS pismo podrske 2016-03-24PDIS pismo podrske 2016-03-24
PDIS pismo podrske 2016-03-24NašaŠkola.Net
 
Takmicenje Dabar 2016 - Satnica Nis
Takmicenje Dabar 2016 - Satnica NisTakmicenje Dabar 2016 - Satnica Nis
Takmicenje Dabar 2016 - Satnica NisNašaŠkola.Net
 
Razvionica 2014 Bezbedan internet
Razvionica 2014 Bezbedan internetRazvionica 2014 Bezbedan internet
Razvionica 2014 Bezbedan internetNašaŠkola.Net
 
Razvionica Bezbedan Internet 2014
Razvionica Bezbedan Internet 2014Razvionica Bezbedan Internet 2014
Razvionica Bezbedan Internet 2014NašaŠkola.Net
 
R4 01 BP Access Unos podataka
R4 01 BP Access Unos podatakaR4 01 BP Access Unos podataka
R4 01 BP Access Unos podatakaNašaŠkola.Net
 
Nasa skola 2011: Baze podataka - Stefan Nikolic -Silvana Ivkovic
Nasa skola 2011: Baze podataka - Stefan Nikolic -Silvana IvkovicNasa skola 2011: Baze podataka - Stefan Nikolic -Silvana Ivkovic
Nasa skola 2011: Baze podataka - Stefan Nikolic -Silvana IvkovicNašaŠkola.Net
 
Fv primena obrazovnih_standarda_130225
Fv primena obrazovnih_standarda_130225Fv primena obrazovnih_standarda_130225
Fv primena obrazovnih_standarda_130225NašaŠkola.Net
 
Наставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 2. разред
Наставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 2. разредНаставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 2. разред
Наставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 2. разредNašaŠkola.Net
 
Наставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 1. разред
Наставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 1. разредНаставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 1. разред
Наставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 1. разредNašaŠkola.Net
 
Наставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 4. разред
Наставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 4. разредНаставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 4. разред
Наставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 4. разредNašaŠkola.Net
 
Nastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatika
Nastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatikaNastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatika
Nastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatikaNašaŠkola.Net
 
Nastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatika (PDF)
Nastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatika (PDF)Nastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatika (PDF)
Nastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatika (PDF)NašaŠkola.Net
 
Рачунарство и информатика - Глобални наставни план за 3. разред гиманазије
Рачунарство и информатика - Глобални наставни план за 3. разред гиманазијеРачунарство и информатика - Глобални наставни план за 3. разред гиманазије
Рачунарство и информатика - Глобални наставни план за 3. разред гиманазијеNašaŠkola.Net
 

Mehr von NašaŠkola.Net (20)

Sremac 2018 p1_raspored_casova_odeljenja_180917
Sremac 2018 p1_raspored_casova_odeljenja_180917Sremac 2018 p1_raspored_casova_odeljenja_180917
Sremac 2018 p1_raspored_casova_odeljenja_180917
 
R3 t9 z73
R3 t9 z73R3 t9 z73
R3 t9 z73
 
R3 t9 z71
R3 t9 z71R3 t9 z71
R3 t9 z71
 
R3 T 8.2 Ciklusi sa uslovom - Zadatak 62
R3 T 8.2 Ciklusi sa uslovom - Zadatak 62R3 T 8.2 Ciklusi sa uslovom - Zadatak 62
R3 T 8.2 Ciklusi sa uslovom - Zadatak 62
 
Dan škole 2016 - Program proslave godišnjice
Dan škole 2016 - Program proslave godišnjiceDan škole 2016 - Program proslave godišnjice
Dan škole 2016 - Program proslave godišnjice
 
CV_Dragan_Ilic_160320
CV_Dragan_Ilic_160320CV_Dragan_Ilic_160320
CV_Dragan_Ilic_160320
 
PDIS pismo podrske 2016-03-24
PDIS pismo podrske 2016-03-24PDIS pismo podrske 2016-03-24
PDIS pismo podrske 2016-03-24
 
Takmicenje Dabar 2016 - Satnica Nis
Takmicenje Dabar 2016 - Satnica NisTakmicenje Dabar 2016 - Satnica Nis
Takmicenje Dabar 2016 - Satnica Nis
 
Razvionica 2014 Bezbedan internet
Razvionica 2014 Bezbedan internetRazvionica 2014 Bezbedan internet
Razvionica 2014 Bezbedan internet
 
Razvionica Bezbedan Internet 2014
Razvionica Bezbedan Internet 2014Razvionica Bezbedan Internet 2014
Razvionica Bezbedan Internet 2014
 
R4 01 BP Access Unos podataka
R4 01 BP Access Unos podatakaR4 01 BP Access Unos podataka
R4 01 BP Access Unos podataka
 
Nasa skola 2011: Baze podataka - Stefan Nikolic -Silvana Ivkovic
Nasa skola 2011: Baze podataka - Stefan Nikolic -Silvana IvkovicNasa skola 2011: Baze podataka - Stefan Nikolic -Silvana Ivkovic
Nasa skola 2011: Baze podataka - Stefan Nikolic -Silvana Ivkovic
 
Solidarnost
SolidarnostSolidarnost
Solidarnost
 
Fv primena obrazovnih_standarda_130225
Fv primena obrazovnih_standarda_130225Fv primena obrazovnih_standarda_130225
Fv primena obrazovnih_standarda_130225
 
Наставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 2. разред
Наставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 2. разредНаставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 2. разред
Наставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 2. разред
 
Наставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 1. разред
Наставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 1. разредНаставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 1. разред
Наставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 1. разред
 
Наставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 4. разред
Наставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 4. разредНаставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 4. разред
Наставни план и програм 2012 - Рачунарство и информатика - 4. разред
 
Nastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatika
Nastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatikaNastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatika
Nastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatika
 
Nastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatika (PDF)
Nastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatika (PDF)Nastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatika (PDF)
Nastavni plan i program za gimnaziju - Računarstvo i informatika (PDF)
 
Рачунарство и информатика - Глобални наставни план за 3. разред гиманазије
Рачунарство и информатика - Глобални наставни план за 3. разред гиманазијеРачунарство и информатика - Глобални наставни план за 3. разред гиманазије
Рачунарство и информатика - Глобални наставни план за 3. разред гиманазије
 

L201 - Hemija - Heterociklična jedinjenja - Petar Marković - Marina Jovanović

  • 1. Učenik: Marković Petar Predmetni profesor: Marina Jovanović Škola: Aleksinačka gimnazija Predmet: Hemija
  • 2. Heterociklična jedinjenja su ciklična jedinjenja koja pored ugljenikovih atoma u strukturi prstena sadrže jedan ili više atoma nekih drugih elemenata-heteroatoma. U prirodi su najviše rasprostranjena i proučavana jedinjenja koja kao heteroatome sadrže O,N i S. Danas su poznati heteroprstenovi sa 3,4,5 itd. do 18 , pa i više atoma u prstenu. Najpoznatiji i najrasprostranjeniji su petočlani i šestočlani heterociklični sistemi.Osnovni 5-očlani i 6- očlani heterociklični sistemi sadrže dvostruke veze, imaju raspored u ravni i pokazuju aromatičan
  • 3. -Nomenklatura-  Veći broj heterocikličnih sistema poznat je odavno, a ti heteroprstenovi imaju svoja trivijalna imena kao sto su: pirol, furan piridin, tiofen itd. Prema IUPAC nomenklaturi imena prstenova se izvode kombinacijom prefiksa koji označava vrstu heteroatoma (oksa-za kiseonik, tia-za sumpor i aza-za azot) i sufiksa koji označava veličinu prstena (-ol za petočlani i –in za šestočlani prsten).
  • 4. Heterociklična jedinjenja s petočlanim prstenom  1- Dobijanje Pirola zagrevanjem Diamonijuma 2,3,4,5 tetrahidroksiheksandioata  2-Dobijanje Imidazol-a reakcijom etandiala, amonijaka i metanala. -1- -2-
  • 5. Heterociklicna jedinjenja šestočlanog prstena  Piridin je pravo aromatsko jedinjenje. Razlika između njega i benzena ogleda se u razlici u supstituciji koja se najlakše odvija na β atomu. Pokazuje bazne osobine, te s alkilhalidima stvara soli. Redukuje su u klasični sekundarni ciklični amin - piperidin. Metil derivati su mu pinakolini (postoje u tri izomera).
  • 6.
  • 7. Najvažniji heteroprstenovi sa više heteroatoma su: Imidazol Tiazol Pirimidin Purin (1,3-diazol) (1,3-tiazol) (1,3-diazin) Imidazol ima sekstet п elektrona.Imidazolov prsten se nalazi u prirodnoj aminokiselini histidinu. Dekarboksilacijom histidina postaje histamin.
  • 8. histidin histamin Tiazol je strukturno sličan tiofenu i piridinu. Teško podleže aromatičnim supstitucijama i neaktivan je. Neki od važnih proizvoda koji sadrže tiazolov prsten su sulfatiazol, tiamin(vitamin B1) i penicilin.
  • 9. Sulfatiazol (n-tiazol sulfanilamid) je jedan od vrlo aktivnih sulfa-lekova poznat po svom antibakterijskom dejstvu. Vitamin B1 (tiamin, aneurin) se sastoji iz tiazolovog prstena u obliku kvaternerne tiazolijum soli vezan preko metilenske grupe za pirimidinski prsten. Nedostatak vitamina B1 u ishrani dovodi do neželjnih posledica i bolesti. Tiamin je važan i kao faktor rasta.
  • 10. Penicilin sadrži hidrogenizovan tiazolov prsten- tiazolidin. Oni su derivati 5,5 dimetiltiazolidin-4-karboksilne kiseline. Prirodni penicilini se razlikuju po prirodi ostatka R-.Kod penicilina GR- je C6H5CH2-benzil grupa. U čistom stanju svi penicilini su stabilni.Danas se penicilin proizvodi biohemijskim putem.
  • 11.  Pirimidin(1,3-diazin) se nalazi u mnogim prirodnim proizvodima.To je heteroprsten od najveće važnosti.Četiri prosta derivata pirimidina su važne komponente nukleinskih kiselina. To su: citozin(C), uracil(U), timin(T) i 5- metilcitozin.
  • 12. Važnu grupu pirimidinskih derivata čine Barbiturati- soli barbiturne kiseline. Ona postaje iz karbamida i estra dikarboksilne malonske kiseline:  Barbiturna kiselina, njene soli i derivati deluju na centralni nervni sistem.
  • 13. Purini predstavljaju derivate heterocikličnog sistema purina koji se sastoji iz jednog pirimidinskog prstena. Dva purina su važne komponente nukleinskih kiselina, a to su adenin(A) i guanin(G):
  • 14. Ksantin je 2,6- dihidroksipurin. Derivati ksantina su kofein, teofilin, i teobromin.
  • 15. Mokraćna kiselina je krajnji proizvod metabolizma azotnih jedinjenja kod ptica i gmizavaca.Kod čoveka se samo deo purinskih baza razlaže do mokraćne kiseline.U krvi i mokraći ona se nalazi u obliku svojih soli, a ako se mokraćna kiselina i njene soli, urati, stvaraju u većim količinama, može da dođe do taloženja u hrskavičavom tkivu što dovodi do obolenja.
  • 16. Literatura  Udžbenik iz hemije za 4. razred gimnazije Aleksandra Stojiljković