1. 1. TRGOVAČKO PRAVO
Trgovačko pravo je posebna grana prava, posebna pravna disciplina koja izučava sve pravne norme kojima je reguliran
predmet trgovačkog prava.
Skup pravnih normi koje reguliraju osnivanje, djelovanje i prestanak trgovca i trgovačkog društva. Norme trgovačkog prava su
prvenstveno nacionalne ( državne) a mogu biti i autonomne u koje se na prvom mjestu ubrajaju uzance.
2. TRGOVINA
Trgovina je gospodarska posrednička djelatnost između potrošaća i proizvođaća.
Djelatnost trgovine je kupnja i prodaja robe, te obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu. Djelatnost
trgovine može obavljati fiička i pravna osoba koja je registrirana za obavljanje djelatnosti. Trgovina se može obavljati kao
trgovina na veliko, trgovina na malo i posredovanje trgovine.
Pod trgovinom se podrazumijeva komercijalna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu
3.TRGOVAC
Trgovac je pravna ili fizička osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnom,
prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu.
To je osoba koja se profesionalno bavi trgovinom.
4. TRGOVAČKO DRUŠTVO
Pravna osoba koja obavlja privrednu djelatnost radi stjecanja dobiti
Ima tržišnu i poduzetničku orijentaciju
1. javno trgovačko društvo
2. komanditno društvo
3. komanditno društvo na dionici
4. d.d.
5. d.o.o.
5.VRIJEDNOSTI PAPIRI
Papiri od vrijednosti su isprave o izvjesnom imovinskom pravu, najčešće o isplati određenog iznosa novca, gdje je pravo s tom
ispravom tijesno vezano, tako da je vršenje prava uvjetovano držanjem te isprave.(mjenice, čekovi, obveznice zajma)
Dijele se na:
1. Papiri na ime ( polica osiguranja)
2. Papiri na donosioca (listić od lutrije)
3. Papiri po naredbi (mjenica)
4. Papiri na ime glase na određenu osobu i samo ta osoba može naplatiti iznos označen na papiru. Papir na donosioca
može realizirati svatko tko ga ima, ovaj papir prenosi se iz ruke u ruku. Papiri od vrijednosti po naredbi glase na ime
jedne određene osobe, koja je ovlaštena da svoje pravo prenosi na drugu osobu tako što će staviti na ispravu
klauzulu o prijenosu.

2. 6.PRAVO OSIGURANJA
Osiguranje je gospodarska djelatnost u okviru koje se pruža sigurnost svima zainteresiranima čiji imovinski interesi ili tjelesni
integritet mogu biti ugroženi djelovanjem raznolikih opasnosti. Ta se zaštita ostvaruje sklapanjem ugovora o osiguranja. Pravni
poslovi vezani uz osiguranje nazivaju se poslovima osiguranja. Skup pravnih normi što se odnose na gospodarsku djelatnost
osiguranja nazivamo pravom osiguranja.
Osigurati se mogu osobe i imovina. Pravo osiguranja nastaje zaključivanjem ugovora između osiguravajućeg društva i
osiguranika. Ugovor koji se sklapa između osiguratelja i osiguranika naziva se polica osiguranja.
7. BANKARSKO PRAVO
Bankovno pravo je pravna disciplina koja se izdvojila i individualizirala s razvojem bankovnih djelatnosti i zasebnog uređenja
banaka i bankovnih poslova propisima. Pojam se u prvom redu odnosi na poslovno bankarstvo, uključujući investicijsko, a rjeđe
se pod njim podrazumijeva i središnje bankarstvo odnosno pravi položaj i djelatnosti središnjih banaka. Predmet bankovnih
pravnih poslova najčešće čine novac i novčane tražbine, a u njemu je jedna strana banka. Ovisno o svojstvima druge stranke i
okolnostima poduzimanja pravni poslovi mogu imati građansko pravni ili trgovačko-pravni karakter.
Osnivači mogu biti domaće i strane fizičke ili pravne osobe
8. PROMETNO PRAVO
Prometno pravo čini posebnu pravnu granu-disciplinu koja izučava sve pravne norme koje se odnose na: željeznički prijevoz
(promet), cestovni promet, poštanski i telekomunikacijski promet, pomorski promet, zračni promet, cjevovodni promet ( naftovodi
i plinovodi), špedicija, riječni promet.
Subjekti prometnog prava su pošiljatelj i primatelj ( prijevoznik i putnik) ugovori u prometnom pravu su teretni list ili tovarni list,
putna karta, prtljažnica.
9.PODUZETNIČKA SLOBODA
Poduzetnička sloboda je temelj suvremenog trgovačkog prava i tržišta kao odrednice gospodarskog ustroja.
Ustav garantira neograničenu poduzetničku slobodu trgovca, trgovačkih društava i drugih pravnih subjekata.
Poduzetnička sloboda je sloboda svakog čovjeka da se pojavi na tržištu i bavi djelatnostima koje donose dobitak.
Uvjeti za razvoj poduzetničke slobode:
1. Sloboda izbora
2. Stjecanja trajne imovine
3. Sloboda rada
4. Sloboda razmjene
10. AUTONOMNO TRGOVAČKO PRAVO
To je pravo čime je omogućeno da svoje međusobne odnose reguliraju vrlo detaljno, čime se ostvaruje pravna sigurnost u
prometu roba i usluga. Zbog stalnog razvoja privrednih trgovačkih poslova i osuvremenjavanja načina njihovog obavljanja dolazi
do stvaranja pravila koja u znatnoj mjeri olakšava subjektima da svoje odnose usklade sa suvremenim privrednim kretanjem.
U autonomno trgovačko pravo spadaju sve pravne norme kojima subjekti trgovačkog prava poštujući heteronomne pravne
norme uređuju određene odnose samostalno kao rezultat autonomije volje ili subjekata.

3. 11.UZANCE
Uzance predstavljaju posebnu kategoriju poslovnih običaja. Uzance su kodificirani poslovni običaji čiju je kodifikaciju izvršio
ovlašteni organ. Uzance mogu biti opće i posebne. Opće uzance vrijede za sva područja, a posebne vrijede samo za onu grupu
čije odnose posebna uzanca regulira. Važe samo ako ih ugovorene strane prihvate
12.DRUŠTVO OSOBA
- Društvo osoba je jedan od dva temeljna tipa trgovačkog društva. Društvo osoba osnivaju barem dvije osobe. Članovi su
prvenstveno vezani svojom osobnošću i radom, a prema trećoj osobi odgovaraju solidarno cjelokupnom imovinom. Pravnu
sposobnost stječu upisom u trgovački registar.
U društvu osoba za razliku od društva kapitala za obveze osobno su odgovorni cijelom imovinom društva, ali i vlastitom
imovinom.
Najpoznatiji tipovi društva osoba su:Javno trgovačko društvo, Komanditno društvo, Gospodarsko interesno udruženje.
13.DRUŠTVO KAPITALA
Društvo kapitala je jedan od dva temeljna tipa trgovačkog društva. Društvo kapitala utemeljuje jedna ili više fizičkih i/ili pravnih
osoba na način da povezivajući ili udružujući uloge formiraju kapital. Društvo kapitala ima svoj definirani temeljni kapital. U
društvu kapitala za razliku od društva osoba nema osobne odgovornosti članova društva/dioničara, već za obveze društva
odgovaraju do visine svojih temeljnih uloga.
Najpoznatiji tipovi društva kapitala su:dioničko društvo (d.d.) i društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.).
14.PRAVNA OSOBNOST
Pravna osobnost je mogućnost, da se stupanjem u pravni promet trgovačkog društva stječe svojstvo pravne osobe upisom u
trgovački registar, a gubi ga se brisanjem iz tog registra. Trgovačko društvo ima prava i obveze.
15. PODRUŽNICA
Podružnica je organizacijski, ekonomski, tehničko-tehnološki i pravni dio jednog trgovačkog društva u kojem se realizira
djelatnost tog društva. Bez obzira da li se podružnica nalazi u sjedištu trgovačkog društva ili izvan sjedišta. Podružnice imaju
inozemna trgovačka društva. Podružnica može biti više, a sjedište je samo jedno.
16. TVRTKA TRGOVAČKOG DRUŠTVA
Tvrtka je ime pod kojim trgovačko društvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu. Tvrtka trgovačkog društva mora se
jasno razlikovati od tvrtke drugog trgovca upisane u trgovački registar kod istog registarskog suda. Tvrtka se određuje izjavom o
osnivanju društava ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva. Ona se može mijenjati na način određen izjavom o
osnivanju društva ili društvenim ugovorom. Tvrtka trg.društva i sve njene promjene upisuju se u trgovački registar. Podatci
sadržani u tvrtci moraju biti istiniti.
17. SJEDIŠTE
Sjedište trgovačkog društva je mjesto u kojem je uprava društva i odakle se upravlja poslovima društva ili mjesto u kojem
društvo obavlja svoju djelatnost, a određeno je izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva.

4. Trgovačko društvo može imati samo jedno sjedište. Ono se upisuje u trgovački registar. Trgovačko društvo može promijeniti
sjedište na način određen izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva.
18.ZASTUPANJE
Ovlast za zastupanje trgovačkoga društva po zakonu imaju osobe koje su za pojedini oblik toga društva određene odredbama
Zakona.
19. PROKURA
Prokura je trgovačka punomoć čiji su sadržaj i opseg ovlasti određeni Zakonom. Prokuru može dati samo pravna i fizička osoba
koja je trgovac u smislu Zakona. Prokura se daje na način predviđen izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom,
odnosno statutom trgovačkoga društva. Prokura se daje u pisanom obliku.
Prokura se može dati svakoj punoljetnoj i potpuno poslovno sposobnoj osobi, bez obzira na dužnost koju obnaša i poslove koje
obavlja, izuzev ako što drugo nije predviđeno izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom
trgovačkoga društva.
Prokura se ne može dati pravnoj osobi.
20. TRGOVAČKA PUNOMOĆ
Punomoć koju trgovačko društvo daje poslovno sposobnoj fizičkoj osobi da je zastupa u pravnim poslovima na tržištu, u okviru
registrirane djelatnosti. Može se dati fizičkoj i pravnoj osobi. Trgovačka punomoć daje se u pisanom obliku.
21. SUDSKI REGISTAR
Sudski registar je javna knjiga u koju imaju pravo uvida svi pravni subjekti ako dokažu pravni interes. U sudski registar upisuju
se trgovci i svi podaci određeni zakonom te promjene tih podataka. Sudski registar vode sudovi. Ustroj i vođenje registra te
postupak u registarskim stvarima uređeni su zakonom. Upis u sudski registar obavlja se na temelju odluke registarskog suca.
Upis u sudski registar obavlja se na temelju prijave za upis, a po službenoj dužnosti samo kada je to predviđeno zakonom. Za
trgovačko pravne subjekte najznačajniji su trgovački registri koje vode trgovački sudovi.
22. JAVNO TRGOVAČKO DRUŠTVO
Trgovačko društvo u kojem se udružuju dvije ili više osoba zbog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, a svaki član
društva odgovara vjerovnicima društva cijelom svojom imovinom. Član društva može biti svaka fizička i pravna osoba. Svaki od
osnivača upisuje se u sudski registar.
23. DIONIČKO DRUŠTVO
D.D. je pravna osoba. Statut je dokument o osnivanju d.d.
To je Trgovačko društvo u kojem članovi sudjeluju s ulozima u temeljnom kapitalu podijeljenom na dionice. Dioničari ne
odgovaraju za obveze društva, oni su osnivači koji usvajaju ustav, dionice i temeljni kapital glase na nominalne iznose izražene
u valuti RH. Dionice se dijele na redovne i povlaštene, a mogu glasiti na donositelja i na ime. Na glavnoj skupštini dioničari
ostvaruju svoja prava.
24. ORGANI DIONIČKOG DRUŠTVA

5. a) Glavna skupština ( čine ju svi dioničari )
b) Nadzorni odbor ( ima najmanje 3 člana , a njihov je broj ovisan o vrijednosti društva, član nadzornog odbora može biti svaka
poslovna fizička osoba )
c) Upravni odbor
d) Uprava (sastoji se od jedne ili više osoba-direktora, uprava vodi poslove društva na vlastitu odgovornost, uprava zastupa
društvo )
e) Izvršni direktor
25. STATUT DIONIČKOG DRUŠTVA
U skladu sa zakonom uređuju se pitanja organizacije i poslovanja d.d-a. Statut donosi skupština.
Sadržaj statuta čine:
1. Tvrtka društva ( ime i naziv)
2. Sjedište
3. Djelatnost
4. Pečat
5. Organi društva
6. Dionice
7. Odgovornost društva
8. Poslovna tajna
9. Prestanak društva
26. GLAVNA SKUPŠTINA
Glavna skupština odlučuje u pitanjima koja su izričito određena zakonom i statutom dioničkog društva. Odlučuje o davanjima
članovima uprave i nadzornog odbora. Na glavnoj skupštini mora se sastaviti zapisnik. Dioničari svoja prava ostvaruju na
glavnoj skupštini. Članovi uprave i nadzornog obora moraju sudjelovati u radu glavne skupštine.
27. PRESTANAK D. D.-a
Razlozi za prestanak jesu:
1. Istek vremena određenog u statutu, ako je društvo bilo osnovano na određeno vrijeme
2. Odluka glavne skupštine koja se mora donijeti s glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnog kapitala
zastupljenog na glavnoj skupštini društva pri donošenju odluke , ako se statutom za to ne traži veća većina ili
ispunjenje dodatnih pretpostavki
3. Pravomoćna odluka suda kojom se utvrđuje da je upis društva u trgovački registar bio zakonit
4. Pripajanje društva drugom društvu ili spajanje s drugim društvom
5. Pravomoćna odluka suda kojom se odbija ostvarenje stečajnog postupka zbog nemogućnosti da se iz stečajne mase
pokriju troškovi stečajnog postupka
6. Provođenje stečajnog postupka
7. Ukidanje društva
Društvo koje nema imovine može prestati tako da ga registarski sud briše iz trgovačkog registra na prijedlog nadležnog organa
porezne uprave ili po službenoj dužnosti.
28. DRUŠTVO OGRANIČENE ODGOVORNOSTI
Osniva se izjavom ako je osnivač jedna osoba i državnim ugovorom ako su osnivači 2 ili više osoba.

6. D.O.O. je društvo gdje jedna ili više osoba ulažu temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom
kapitalu. Temeljni ulozi ne moraju biti jednaki.
Društvo se osniva na temelju ugovora kojeg sklapaju osnivači.
Ulog u stvarima i pravima mora se izraziti novčano i unijeti odjedanput prije podnošenja prijave sudu za upis.
29. PRIPAJANJE I SPAJANJE DRUŠTVA
Mogu se pripojiti dva ili više d.d. drugom d.d. bez postupka likvidacije. Subjekti u pripajanju su: pripojeno d.d. sa cijelom
imovinom i drugi subjekt je društvo preuzimatelja. U registru se samo mijenja (povećava) kapital. Pri spajanju bez likvidacije dva
ili više d.d. u jedno se osniva novo d.d. na koje prelazi cijela imovina u zamjenu za dionice novog društva.
Priprema pripajanja i spajanja: uprave d.d.-a sklapaju ugovor o pripajanju. Sadržaj ugovora određen je zakonom. O ugovoru
uprave moraju napisati izvješće o ugovoru o pripajanjima.
Ugovor o pripajanju je pravovaljan kad o njemu donesu odluku glavne skupštine.Pripajanje se obavlja ovjerom ugovora kod
javnog bilježnika. Nakon toga se vrši upis pripajanja d.d-a, a može se pripojiti i d.o.o.
30. GOSPODARSKO INTERESNA DRUŠTVA
To je pravna osoba koju osnivaju više fizičkih i pravnih osoba radi poboljšanja rada i djelatnosti. Osniva se bez temeljnog
kapitala. To je javno trgovačko društvo. Članovi gospodarsko interesnog udruženja jesu njegovi osnivači na temelju ugovora o
osnivanju. Upisuje se u sudski registar. Osnivači članovi za obveze gospodarsko interesnih udruženja odgovaraju cjelokupnom
svojom imovinom neograničeno. Akt o osnivanju ove pravne osobe je: ugovor o osnivanju gospodarsko interesnog društva.
Prestanak gospodarsko interesnog društva može biti odlukom osnivača, suda i stečajem.
31. INOZEMNO TRGOVAČKO DRUŠTVO
To je društvo koje je osnovano van granica države RH i čije je sjedište u jednoj od drugih država, a osnovano je po propisima
države. Inozemno trgovačko društvo može poslovati na području RH samo pod uvjetom da u skladu sa zakonom o trgovačkim
društvima i drugim propisima osnuje podružnicu. Podružnicaa se mora registrirati u trgovačkom registru sa sjedištem gdje mu
se nalazi uprava. Osnivači inozemno trgovačkog društva mogu biti fizičke i pravne osobe.
32. KAZNENA DJELA U GOSPODARSTVU
Kaznena djela u gospodarstvu kaznenim zakonom, zakonom o trgovačkim društvima i zakonom o kaznenoj odgovornosti
pravnih osoba propisano je da pravni subjekti u gospodarstvu mogu počiniti kaznena djela kao najteže oblike protupravnog
ponašanja.
Kaznena djela mogu biti:
1. davanje netočnih podataka
2. netočno prikazivanje imovinskog stanja
3. povreda dužnosti u slučaju gubitka, prezaduženosti ili nesposobnosti za plaćanje
4. krivotvorenje potvrda o polaganju dionica
5. potvrda dužnosti čuvanja tajne
Za kaznena djela propisane su novčane kazne ili kazne zatvora.

7. 33. BANKA
Banka je financijska organizacija koja pruža bankovne usluge. Osnivači mogu biti domaće i strabe fizičke i pravne osobe.
Banka je financijska institucija koja je od Hrvatske Narodne banke dobila odobrenje za rad i koja je osnovana kao D. D. sa
sjedištem u RH. Banka se bavi prikupljanjem novčanih sredstava. Banka se ne može upisati u sudski registar prije dobivanja
odobrenja za rad Hrvatske Narodne banke. Riječ BANKA ili izvedenicu te riječi ako je ista sadržana u nazivu tvrtke, može
upisati u sudski registar i koristiti u pravnom prometu samo društvo koje je dobilo odobrenje za rad kao banka od Hrvatske
Narodne banke.
34. OBRT
Obrt je samostalno i trajno obavljanje gospodarske djelatnosti od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dobiti koja se
ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu. Obrti se mogu obavljati i kao sezonski obrti najdulje 6 mjeseci
unutar jedne kalendarske godine. Sezonsko obavljanje obrta trajno se upisuje u obrtni registar.
35. OSIGURAVAJUĆA DRUŠTVA
Mogu biti domaća i strana. Za osnivanje osiguravajućih društava potreban je kapital. Osiguravajuća društva mogu osiguravati
osobe ili imovinu. ugovori o osiguranju su police osiguranja koje mogu biti tipski ili adhezioni ugovori.
36. DIONICE I DIONIČARI
Dionice su vrijednosni papiri. Mogu glasiti na donosioca i na ime. Dionica je nedjeljiva i ne može se izdati na iznos koji je manji
od najnižeg iznosa temeljnog kapitala.
Dionica može imati:
- Oznaku da je dionica i njezin iznos
- Oznaku vrste i rada dionice
- Tvrtku i sjedište izdavatelja dionice
- Tvrtku, odnosno ime na koje glasi dionica na ime ili oznaku da glasi na donositelja
- Datum izdavanja i broj dionice
- Faksimil potpisa izdavatelja dionice statutom ovlaštenih osoba
Obveza dioničara je da na račun društva uplate iznos koji odgovara iznosu dionica, tj. veći iznos ako je ona izdana na veći
iznos. Dioničari ne odgovaraju za obveze društva.
37. NADZORNI ODBOR
Nadzorni odbor ima najmanje tri člana. Član nadzornog odbora može biti svaka poslovno sposobna fizička osoba. Članove bira
glavna skupština. Imenuje se na četiri godine.
38.UPRAVA

8. Dioničko društvo ima Upravu koja se sastoji od jedne ili više osoba (direktora) . Članom uprave može biti svaka poslovna fizički
sposobna osoba. Uprava vodi poslove društva na vlastitu odgovornost. Uprava zasniva društvo. Ovlast uprave da zasniva
društvo ne može se ograničiti. Članove uprave i predsjednika imenuje nadzorni odbor na vrijeme od pet godina. Uprava
izvješćuje nadzorni odbor o svom radu. Posebno se propisuje dužnost uprave u slučaju gubitka prezaduženja ili nesposobnosti
za plaćanje. Članovi društva rade po dužnoj pozornosti i odgovornosti. Propisi za članove vrijede i za zamjenike.
39. STEČAJ
Skup pravnih radnji koje poduzima sud nad dužnikom koji je zapao u teško financijsko stanje zbog kojega više ne može trajnije
obnavljati sredstva niti može osigurati ostvarivanje ustavom zajamčenih prava radnika.
Imamo dvije vrste stečaja:
1. Stečaj u materijalnom smislu
2. Stečaj u formalnom smislu
Stečaj u materijalnom smislu nastaje kad dužnik nije više u stanju ispunjavati svoje obveze prema vjerovnicima zbog
prezaduženosti.
Stečaj u formalnom smislu je postupak koji provodi sud u skladu sa zakonom. Provedbom i okončanjem stečaja prestaje
trgovačko društvo.
40. STEČAJNI PLAN
Može se provesti tijekom stečajnog postupka, osobito radi održavanja njegove djelatnosti (izlazak iz krize). Stečajni dužnik
može biti pravna osoba ili trgovac pojedinac. Stečaj se ne može provesti nad jedinicom lokalne samouprave, niti nad državom
RH, nad fondovima koji se formiraju iz proračuna.
Stečajni razlozi:
- Nesposobnost za plaćanje
- Prezaduženost
41. STEČAJNI RAZLOZI
- Nesposobnost za plaćanje
- Prezaduženost
Smatra se da je dužnik nesposoban za plaćanje ako je u razdoblju od 30 dana neprekidno obustavio svoja plaćanja.
42. TIJELA STEĆAJNOG POSTUPKA
1. Stečajno vijeće
2. Stečajni sud
3. Stečajni dužnik
4. Stečajni sudac – glavno i opće nadležno tijelo stečajnog postupka. Odlučuje o pokretanju postupka radi utvrđivanja
postojanja stečajnog razloga i provodi taj postupak.
5. Stečajni upravitelj – tijelo stečajnog postupka koje pod nadzorom stečajnog sudca te odbora i skupštine vjerovnika
obavlja poslove tijela dužnika pravne osobe odnosno dužnika pojedinca. On prikuplja i unovačuje imovinu koja ulazi u
stečajnu masu, priprema i provodi namirenje vjerovnika, a po potrebi izrađuje stečajni plan i nadzire njegovo
ispunjenje.

9. 6. Stečajni vjerovnici – su osobni vjerovnici dužnika koji u vrijeme otvaranja stečajnog postupka imaju neku imovinsko-
pravnu tražbinu prema njemu. Stečajni vjerovnici se prema svojima tražbinama razvrstavaju u isplatne redove
43. STEČAJNA MASA
To je cjelokupna imovina stečajnog dužnika, čini je imovina koju je on imao u vrijeme otvaranja stečajnog postupka te imovine
koju on stekne tijekom stečajnog postupka. Stečajna masa služi namirenju troškova stečajnog postupka, namirenju tražbina
vjerovnika stečajnog dužnika te namirenju tražbina čije je namirenje osigurano određenim pravima na imovini dužnika.
44. DJELATNOSTI TRGOVAČKOG DRUŠTVA
Trgovačko društvo nema samo jednu djelatnost u tom smislu da bi sve ostale morale biti sporedne, nego su sve djelatnosti
upisane u sudski registar. Sporednim djelatnostima nazivamo sve one koje služe za ostvarenje glavnih djelatnosti, a obavljaju
se u manjem opsegu od glavnih djelatnosti i nisu upisane u sudski registar.
Svaka djelatnost može biti glavna ili sporedna ovisno o odnosu sa ostalima djelatnostima društva. Djelatnost je ono čime se
trgovačko društvo bavi u svom poslovanju.
45. ZADRUGE
Zadruge su pravne osobe - gospodarsko pravni subjekti koje nastaju tako da dobrovoljno građani zadrugari osnivaju taj oblik
pravne osobe kako bi zajedničkim poslovanjem na načelu uzajamne pomoć unaprjeđivali i štitili svoj gospodarski i drugi
profesionalni interes. Novi zakon o zadrugama propisuje da zadrugu može osnovati fizička ili pravna osoba. Svaka djelatnost
može biti predmet poslovanja zadruge kao i a Trgovačko društvo važno je da zadrugari posluju zajednički i na načelu uzajamne
pomoći.
Zadruga se osniva osnivačkim aktom à statut ili pravila sa istim podatcima koji su potrebni za upis u sudski registar kao i za
Trgovačko društvo.
46.TRGOVAČKI SUDOVI
Dio su sudbene vlasti, koji su kao specijalizirani sudovi ovlašteni odlučivati u onim sporovima koji su zakonom stavljeni u njihov
djelokrug.
Provode suđenja u parničnome postupku u prvome stupnju u trgovačkim sporovima, sporovima u povodu osnivanja, rada,
prestanka i članstva u trgovačkim društvima, plovidbenim, zrakoplovnim i autorskim sporovima i sporovima o zaštiti i uporabi
izuma, ali i u drugim sporovima.