Diese Präsentation wurde erfolgreich gemeldet.
Wir verwenden Ihre LinkedIn Profilangaben und Informationen zu Ihren Aktivitäten, um Anzeigen zu personalisieren und Ihnen relevantere Inhalte anzuzeigen. Sie können Ihre Anzeigeneinstellungen jederzeit ändern.

PROPR broj 13 podlistak Dnevnog lista o PRu

735 Aufrufe

Veröffentlicht am

U broju 13 PROPR se bavi političkom komunikacijom i izborima u BiH

Veröffentlicht in: Marketing
  • Als Erste(r) kommentieren

PROPR broj 13 podlistak Dnevnog lista o PRu

  1. 1. PRO.PR Pomoć u komunikaciji TEME BROJA: Svakim izborima sve više naPRedujemo Političko komuniciranje u eri interneta PECI RECI Generalni pokrovitelj Svijet komunikacija PRičanje PRiča- izazov i za politički marketing Možemo li PRotiv sebe PRipovijedanje je umjetnost
  2. 2. 30 PRO PR Julijana Mikulić Jurković Brand menadžerica Dnevnog lista; Urednica časopisa Banke i Biznis u BiH IMPRESUM Strukovno koncipira: Julijana Mikulić Jurković Urednički kolegij: Julijana Mikulić Jurković, urednica; Selma Dandić, novinarka; Danijel Koletić, strukovno vodstvo. DTP: Tomislav Klišanin U prilogu surađuju: Krešimir Macan, Milica Popović, Valerija Prevolšek, Božo Skoko, Drago Martino-vić, Ljiljana Burzan - Nikolić, Nazif Hasanbego-vić, Miro Raguž, Ejub Kučuk, Tamara Bekčić Kontakt e-mail: brandcommunication@dnevni-list.ba Materijali i fotografije se ne vraćaju. Sva prava zadržava uredništvo bez protesta. Broj 13/2014. Dnevni list SrijedašEE%R%EY Pomoć u komunikaciji Uvodnik Nalazimo se u procesima
  3. 3. -
  4. 4. - 9 - . #
  5. 5. - !
  6. 6. @
  7. 7. # : - # @
  8. 8. 9
  9. 9. - :
  10. 10. A #
  11. 11. - A '
  12. 12. : -
  13. 13. -
  14. 14. J
  15. 15. -
  16. 16. - #;
  17. 17. =- # - Korporativnom kulturom protiv ženskih prava?! C -
  18. 18. # # /U
  19. 19. -
  20. 20. # - # -
  21. 21. # J
  22. 22. #
  23. 23. *#
  24. 24. -
  25. 25. H - '
  26. 26. #
  27. 27. - C- A
  28. 28. -
  29. 29. 1
  30. 30. -
  31. 31. -
  32. 32. A -
  33. 33. ' -
  34. 34. A #
  35. 35. U #
  36. 36. -
  37. 37. - 1 - 9 9
  38. 38. 1 0J*
  39. 39. -
  40. 40. N
  41. 41. *T* ' - '
  42. 42. # # -
  43. 43. -
  44. 44. -
  45. 45. -
  46. 46. @ # .
  47. 47. - #
  48. 48. -
  49. 49. #
  50. 50. - '
  51. 51. .*
  52. 52. - #
  53. 53. -
  54. 54. ,
  55. 55. T
  56. 56. 1
  57. 57. R%EY O * #
  58. 58. -
  59. 59. 1 1
  60. 60. #
  61. 61. 9-
  62. 62. 4 T
  63. 63. - *- ' - ' 9 # - ; [ =_# [
  64. 64. (- )
  65. 65. .
  66. 66. [ ! 0- * J
  67. 67. '
  68. 68. # D .C!BJ *-
  69. 69. R%EY
  70. 70. Z $ (@7- .UC@B0C:BB;1=0/C) * *B T -
  71. 71. ' -
  72. 72. 1 E$Eq :
  73. 73. 9 - *A E%
  74. 74. - A Svakim izborima u svakom pogledu sve više napredujemo PRO.PR je zaštićeno ime PRO.PR konferencije Računi i brojevi za uplate pomoći stanovništvu poplavljenih područja: NLB Razvojnoa banka a.d. Banja Luka, broj računa: 562-099- 80946823-10, Vlada RS Za uplate u Bosni i Hercegovini, korisnik: Vlada FBiH - Federalno Ministarstvo Financija, novac se može uplatiti na broj računa: 1020500000112809, Union banka d.d. Sarajevo, a za uplate iz inozem-stva, korisnik: Vlada FBiH - Fede-ralno ministarstvo financija, IBAN COD: BA391020500000106795 Union Banka d.d. Sarajevo, SWIFTCODE:UBKSBA22. Za uplate u zemlji RAIFFEISEN banka d.d. BH broj: 1610000000850119 uplate iz inozemstva RAIFFEISEN banka BiH, SWIFT CODE : RZBABA2S, IBAN CODE: BA391610000000850119, Crveni križ FBiH, Sarajevo, Nedima Filipovića 9. H T 1- .
  75. 75. T ' -
  76. 76. 9
  77. 77. 1 -
  78. 78. - '
  79. 79. #
  80. 80. - - ## 9 1.
  81. 81. # '
  82. 82. - C
  83. 83. #
  84. 84. '' -
  85. 85. #
  86. 86. BiH, Srbija i Makedonija još nisu savladale elemente profesionalne izborne kampanje Prognoziranje trendova na izborima !
  87. 87. 9
  88. 88. - -
  89. 89. 07B7./!B C * 07D/.71@7* - **
  90. 90. C
  91. 91. C * - 91 #
  92. 92. -
  93. 93. .
  94. 94. -
  95. 95. @
  96. 96. -
  97. 97. A - C ' -
  98. 98. C
  99. 99. # # A1 -
  100. 100. 1 - #
  101. 101. -
  102. 102. *
  103. 103. 9 R%E%
  104. 104. 9DHEqq%
  105. 105. - * # 9. O-
  106. 106. - ;7 T 1. .- =
  107. 107. - # J R%EY
  108. 108. - R%E% - O
  109. 109. - #
  110. 110. 7 (#)D
  111. 111. -
  112. 112. H
  113. 113. 9DH9 9DHEqq% -
  114. 114. - 1DB
  115. 115. - T 1DB
  116. 116. C - T# ! 1T '
  117. 117. D3T @ A #
  118. 118. - 1D*
  119. 119. - Ÿ @
  120. 120. T T
  121. 121. 7 (
  122. 122. ) 1DB
  123. 123. C
  124. 124. - A9
  125. 125. #
  126. 126. 9 U
  127. 127. -
  128. 128. !
  129. 129. -
  130. 130. -
  131. 131. TC # 1
  132. 132. #
  133. 133. A ;
  134. 134. - ' T *
  135. 135. C = T
  136. 136. - 3
  137. 137. J ! RŠF # ' #
  138. 138. 1.1T C T
  139. 139. C
  140. 140. 1 #
  141. 141. - # #
  142. 142. - #
  143. 143. -
  144. 144. '
  145. 145. - *
  146. 146. #
  147. 147. -
  148. 148. C
  149. 149. # - @
  150. 150. - T
  151. 151. #
  152. 152. #
  153. 153. ERE%R%EYEq Krešimir Macan, direktor agencije za odnose s javnošću MANJGURA, Republika Hrvatska Kažu da bit demokracije nije u glasovanju nego u brojanju - dakle ako već dobijete glas, pokušajte ga ne izgubiti nakon što se biračka mjesta zatvore 12. 10. 2014. u 19 sati
  154. 154. PRO PR 31 Političko komuniciranje u eri interneta Pričanje priča je izazov i za politički marketing Milica Popović, analitički supervizor PRpepper labs @MimaPpvc, Republika Srbiija 7
  155. 155. interneta i stvaranja infra-strukturnih uvjeta za stal-ni rast broja onih koji imaju pristup internetu - moglo
  156. 156. demokracije dobiti novu di- . - C # '
  157. 157. - ciji se prebacuje sa emitira-
  158. 158. Ili bi tako trebalo biti. Kompanija Pepper Pre- 1 B- nalytics servis analizirali su ukupan web nastup poli-
  159. 159. 1
  160. 160. - R%EY- *7
  161. 161. #;_ŠŠ ŠR%EYŠ- liticke-stranke) u okviru *7 – ;_ŠŠ - Š=
  162. 162. *7 # ukupan internet nastup po !C!B T - nje i analiza Transparen- C
  163. 163. B- ! internet nastupu analizira-nih subjekata. Na mreži su, ali nisu umreženi *
  164. 164. 1 samo su formalno prisutne Valerija Prevolšek, direktorica slovenskog Media Poola i predsjednica Konferencije medijskih trendova SEMPL, Republika Slovenija U posljednjih nekoliko godina svijet marketinga i komunikacije mnogo se pro-mijenio te se i dalje mijenja brzinom svjetlosti. U jedan koji je u prve redove gurnuo razvoj tehnologije spada storytelling. U vrijeme kada #
  165. 165. -
  166. 166. jedne jednostavno prevrtimo
  167. 167. #B
  168. 168. - risnici postaju koautori koji
  169. 169. -
  170. 170. # Razvoj stalno novih ko-munikacijskih platformi (prije svega u digitalnoj sre- = [ * -
  171. 171. koji rade u medijsko-komu-nikacijskoj struci (ljudima
  172. 172. *T
  173. 173. =D ponovno postaju osnova sva-ke strateške komunikacije. D
  174. 174. vremena kada su brendovi u reklamama mnogo više -
  175. 175. prednosti reklamiranog pro-
  176. 176. @#
  177. 177. : @[ - stica i transmedijska krea-
  178. 178. - dine predavati na konferen- 1 _(D nikada ne dosade i nikako ne # ) Znate li kome stvarno reklamirate? Sve više poznajemo naše ciljne skupine koje su zbog ogromnih baza podataka i sve više segmentirane. To # #
  179. 179. - E$ 45 godina. Kada vidim tako opredijeljenu ciljnu skupinu ;
  180. 180. = - !
  181. 181. - #
  182. 182. reklamira svoj proizvod. Nije samo stvar u ciljnim skupi- krojiti i s obzirom na kanale komunikacije. Internet omo- -
  183. 183. # do sada nije. Brendovi koji su najuspješniji na društvenim -
  184. 184. - 7#
  185. 185. pozitivne vrijednosti i kako
  186. 186. -
  187. 187. . -
  188. 188. - klama prošla bez predsjed-nika stranke u prvom kadru i
  189. 189. '
  190. 190. - nja svaki put iznova (ne)ino-vativno izmisle? Naravno da #
  191. 191. .
  192. 192. -
  193. 193. ( [ 1
  194. 194. )
  195. 195. # D
  196. 196. # - vi kampanjom. Cilj svake #C -
  197. 197. C#
  198. 198. je uvjeren onda kada u nešto vjeruje. Internet je toliko pun ' -
  199. 199. H #
  200. 200. C
  201. 201. B ovdje ne govorim o izbor-
  202. 202. # nego s aspekte umjetnosti [ - na s aspekta morala i etike. Govorim o marketinškim za-hvatima izbornih kampanja. Vjerodostojnost pod pitanjem U Sloveniji smo na po-sljednjim izborima za par-lament imali lijep primjer pokušaja kako se u današnje vrijeme ne rade reklamne kampanje. Na web strani- ;
  203. 203. .0 =1.0 bile su napisane izjave Slo-
  204. 204. -
  205. 205. 1.0@
  206. 206. (0 1 ) '- grafije kupljene kod stranih
  207. 207. :# #
  208. 208. kampanju imala stranka koja kao svoju temeljnu vri- - U #
  209. 209. - poznatljivog slogana. Brend U # brendovi uvijek ispunjavaju grade vrijednost brenda. Takozvani brand promise je za današnje brendove te-
  210. 210. - vezuju svojim korisnicima. Brand promise nije nešto #
  211. 211. tvrtka stvara onu dodanu - ljaju koji nudi svom korisni-ku. Coca-Cola npr. nikada ne
  212. 212. - - ; ' =
  213. 213. (to inspire moments of opti-mism and happiness) i kre-irati vrijednost te napraviti razliku (to create value and make a difference). I Coca- Cola diše s time. U Slove-
  214. 214. još jedni izbori. Lokalni. Ne
  215. 215. [ .
  216. 216. neka od stranaka sebe pre-
  217. 217. stvoriti dodanu vrijednost .
  218. 218. -
  219. 219. # pisati još bolje i kreativnije # C nam je potrebna hrabrost. B
  220. 220. Iako izgleda da političari-ma riječi glatko teku kada moraju uvjeriti svoje birače da im namijene svoj glas, i njima se u vrijeme kada su dostupne skoro potpune informacije trese tlo pod nogama. U priče koje nam pričaju, naime, nitko više ne vjeruje. Je li i njima kucnuo čas da nauče umjetnost storytellinga, kojoj se ljudi iz marketinga i komunikaci-ja sve više posvećuju? # bez jasnog plana i prave
  221. 221. zajednica koje su formirane
  222. 222. '
  223. 223. - ristiti potencijal koje ove komunikacijske platforme imaju. Stranke ne koriste - '# T Kampanju na webu treba promatrati kao dio
  224. 224. D- talna tehnologija samo pre-nosi i dodatno naglašava i strukture koji su prisutni ! pravila igre vrijede i na webu A
  225. 225. ;
  226. 226. = odgovornost za izgovorenu ; = T
  227. 227. Š
  228. 228. Jesmo li po nečemu specifični? U tradicionalnim druš-tvima kao što je naše inte- '
  229. 229. strankama i u kampanjama nije ideja ili program nego
  230. 230. H -
  231. 231. lidera kao personifikacije
  232. 232. -
  233. 233. ' ! se oslikava i na društvenim - ka po pravilu imaju više pra-titelja od samih stranaka. Zašto šutjeti? Na dan parlamentarnih 1ES
  234. 234. Tanjugu smo predstavili re-al- time infografiku alat koji smo razvili da bismo vidjeli koliko je vibrantna komunikacija na webu na temu politike. Usporedili smo aktivnost pojedina-
  235. 235. stranaka tijekom vikenda
  236. 236. # '#
  237. 237. - #:
  238. 238. : T
  239. 239. ¢R%EY su intenzivnije u danima i satima koji su neposredno prethodili danu glasovanja. Iako zakonom predvi- A
  240. 240. - munikacije na temu politike 1
  241. 241. tko ima profil na društvenoj - Praksa na razvijenijim političkim tržištima U*7
  242. 242. # vidjeli smo i kako svjetski
  243. 243. - ciranju koriste web. Subjekt
  244. 244. - mokrati. Demokrati su za svoj nastup na webu dobili ma-nji broj bodova nego što je dobila najbolje rangirana stranka iz Srbije (Demo-
  245. 245. =# -
  246. 246. online nastup demokrata disperziran po svim digital-nim platformama. Tako su njihovi analizirani profili na Facebooku i Twitteru osta-li bez bodova za interaktiv- '
  247. 247. - sti naglašene na njihovim '
  248. 248. '
  249. 249. Š lokalnih organizacijskih je-dinica i usko specijaliziranih odbora stranke. Komuniciranje na digi-talnim platformama za poli-
  250. 250. veliki izazov. U Srbiji ima
  251. 251. F
  252. 252. 3
  253. 253. :
  254. 254. - risnika interneta nego što ih je danas. Stranka koja mudro i odgovorno osmisli strategiju svog nastupa na # - A # # , - A
  255. 255. ‘Nemojte misliti o internetu kao o mediju za emitira-nje, mislite o njemu kao o prostoru za konverzaciju. Konverzacija je suprotno od marketinga.’ David Weinber-ger, politički savjetnik Real-time infografika Dnevni list SrijedašEE%R%EY
  256. 256. 32 PRO PR Dnevni list SrijedašEE%R%EY Moć političke komunikacije Svjedoci smo svojevrsne medijalizacije politike, u kojoj se političke odluke sve više prilagođavaju volji medija i medijskim trendovima, koji politiku pretvaraju u predstavu i spektakl. Korištenje alata novih medija u predizbornoj kampanji u Bosni i Hercegovini Internet, odnosno alati novih medija preokrenuli su jednosmjernu u dvosmjernu i interaktivnu komunikaciju, te promijenili dosadašnji na-
  257. 257. A
  258. 258. i kandidata na listi s jedne AT strane. Alati novih medija postali su sastavni dio mo-
  259. 259. - cije. Brojni su alati novih medija, koji imaju velike
  260. 260. - ke i kandidati u komunici- # U A _ #
  261. 261. T 3
  262. 262. £! SMS, digitalna tehnologija, '7
  263. 263. -
  264. 264. # - - U 9 prema godišnjim anketama korisnika RAK (Regula-torna agencija za komuni-
  265. 265. = 9 korisnika interneta u stal- UR%EF
  266. 266. 9 E$SSR# RE$$YRq korisnika interneta, te je sto-
  267. 267. # SqS %. Ovi podaci su jedan od kampanja kandidata i poli-
  268. 268. - 9
  269. 269. [ Društvene mreže Jedan od najkorištenijih alata novih medija su druš-
  270. 270. - dinih skupina zainteresira- A ; =
  271. 271. A A
  272. 272. -
  273. 273. * T - ca mogu stupiti u interakciju - # '- cije preko e-maila, instant poruka, komentara, slika 7 T stranice postaju dijelom sva-
  274. 274. ih redovito stotine milijuna ljudi diljem svijeta. Rezultati /
  275. 275. - - # /
  276. 276. komunikacija pod nazivom ¥/ 0 .R%EF¦
  277. 277. #- tveni medij online zajedni- # ;ZFE %), zatim slijede online videa ;SSq§=
  278. 278. - ;qE§=
  279. 279. ! ;Y§=8 Najraširenija i najpozna- # koja ima najviše korisnika 3
  280. 280. 3
  281. 281. R%EF
  282. 282. EF / # R$%
  283. 283. 3 -
  284. 284. statistiku i analizu društve- ¥1
  285. 285. ¦-
  286. 286. R%EF 9 EFYERS%.
  287. 287. -
  288. 288. 9 - #
  289. 289. 3 -
  290. 290. 9 - 3
  291. 291. - * #- 9
  292. 292. komunikacijski alat. Prema portalu za statistiku i anali- # ¥1-
  293. 293. ¦#
  294. 294. * #9 '
  295. 295. A3
  296. 296. 9 - ;1D*9= # R%%%% ' 9 /1 ;D3= E%%%
  297. 297. C - ;1DB= ER%%%' 1 ' 9;*1= qF%% '. ;9DH Eqq%=
  298. 298. -
  299. 299. * # 9SZ%%'M -
  300. 300. 0;11D=
  301. 301. -
  302. 302. * #9SZ% fanova, a ostali kandidati za * #9 3
  303. 303. - fanova. Nije poznato komuni-
  304. 304. * #9 -
  305. 305. * - ma istom izvoru (‘Social-
  306. 306. ¦=
  307. 307. A3
  308. 308. D
  309. 309. ' # YS%%%'9 1D*9 # R$%%% fanova, zatim slijede SBB s R%%%%#
  310. 310. # E%%%%1H F%% 9DH9 # F$%%'- 8 ¥
  311. 311. ¦'
  312. 312. - pularnosti. Političke stranke u BiH i internet alati – T
  313. 313. 9
  314. 314. - zale kao jedan od najkori-štenijih internet alata jer sve stranke, iako su je pojedine pokrenule (ponovno akti- =
  315. 315. T stranicu. Ostaje za nadati
  316. 316. A
  317. 317. - 7
  318. 318. * #9 .
  319. 319. C
  320. 320. predsjedatelj Predsjedniš- 9
  321. 321. - * # 9 Najpopularniji mi-
  322. 322. !
  323. 323. -
  324. 324. ! 9#
  325. 325. - H
  326. 326. # -
  327. 327. o kandidatima, odnosno
  328. 328. AT !
  329. 329. !
  330. 330. #
  331. 331. - * #9-
  332. 332. C ;1DB=ERYY 11D qFZ1D* 9 ZSF . '0
  333. 333. #
  334. 334. * - #9SS% -
  335. 335. #
  336. 336. SR -
  337. 337. Servisi za razmjenu mul-
  338. 338. - snicima stvarati i postavljati dokumente, slike, prezenta- _£! 3
  339. 339. O *
  340. 340. 1 1 1: 4 U £! servis za razmjenu multi- - - uzimanja, pregledavanja i komentiranja videozapisa,
  341. 341. - 9DH9 - šao i korak dalje otvaranjem suvremene komunikacijske platforme s koje se emitira # jednu od najinventivnijih
  342. 342. 9C televizija je sustav isporuke
  343. 343. Ova medijska platforma #
  344. 344. - ferencija za novinare, inter-
  345. 345. -
  346. 346. Navedeni alati novih me- -
  347. 347. - ma dosadašnjim iskustvima
  348. 348. -
  349. 349. A
  350. 350. - nog rezultata. D
  351. 351. stranke i kandidati u prediz-
  352. 352. - #
  353. 353. masovnih medija, a televizi-
  354. 354. je još ima. Razvojem novih informacijskih i komunika-cijskih tehnologija, te kon-vergencijom tradicionalnih medija i korištenjem alata
  355. 355. kandidatima na listi izrav-no komunicirati sa svojim javnostima. *
  356. 356. - didati postali su medij koji
  357. 357. stranica, foruma, društve- '- ' alata novih medija imaju
  358. 358. - municirati sa svojim javno- T# informaciju. Božo Skoko, Republika Hrvatska dr. sc. Drago Martinović, Bosna i Hercegovina Korištenjem alata novih medija u predizbornoj kampanji kandidati i političke stranke postali su medij *
  359. 359. 9
  360. 360. R%%%- ne i iz godine u godinu smo mogli pratiti sve atraktivnije
  361. 361. - nosno svojevrsnu amerika-
  362. 362. -
  363. 363. 1 vrhunac takvog zamaha,
  364. 364. “pakiranje politike” te spin, - davine Ive Sanadera, koji je
  365. 365. #
  366. 366. -
  367. 367. : ' i komunicirao, ali i manipu-
  368. 368. - smo vidjeli ništa novo i ino-vativno. Opsesija snagom novih medija O - ne pokušaje, promašaje, ali - ta. Jedno vrijeme su naši 1D* - nuti tzv. novim medijima i # 6
  369. 369. ' A
  370. 370. i pozivao ih da mu postav- Ta opsesija snagom novih - -
  371. 371. #
  372. 372. kod novinara. Iako je teh-nologija u svakodnevnom - i inovativnog pristupa, a tek su rijetki spremni prepustiti
  373. 373. -
  374. 374. D# nekima od njih su usluge
  375. 375. -
  376. 376. # prošlost, i po estetici, i po snazi komunikacije... Precijenjena snaga predizborne kampanje No, isto tako smo svjedo-ci kako se precjenjuje snaga
  377. 377. 7
  378. 378. -
  379. 379. . A - ni, ako kandidat ne pred- ( )
  380. 380. ## 1 -
  381. 381. D #
  382. 382. - cionalnu poruku... S druge
  383. 383. # - sti komunikacijskih kanala, ali i naše percepcije postaje relativno mali u odnosu na ostale alate koje koristimo u kampanjama. Primjerice, nipošto ne smijemo zane-mariti snagu odnosa s jav- #
  384. 384. pojavnost prije i tijekom kampanje, te rad na tere-nu u izravnom kontaktu s A * postali ovisni o medijima,
  385. 385. # kao glavnih aktera. D svojevrsne medijalizacije
  386. 386. # A- vaju volji medija i medijskim trendovima, koji politiku pretvaraju u predstavu i
  387. 387. * naslovnice i udarne minute TV programa s glumcima 8. postaju atraktivniji njihovi -
  388. 388. 1 ¥¦ ¦¦ medijski savjetnici uspješno
  389. 389. ¥¦
  390. 390. ( kojima preusmjeravaju po- ili se pokušavaju prikazati
  391. 391. Presudan sadržaj U
  392. 392. - nosti. No, opet ako imamo u vidu pad povjerenja u me-
  393. 393. - - U
  394. 394. H
  395. 395. - ## jer je to najizravniji put da prenesu poruku, ukoliko su uvjerljivi i imaju im što po-nuditi. prof. dr. sc.
  396. 396. PRO PR 33 Tijekom predizborne kampanje birači su više koncentrirani na ono što govore političari, nego na čitanje službenih progra-ma njihovih stranaka koji su manje-više identični u proji-ciranju programskih ciljeva. Političari pokušavaju pokazati da se razlikuju, trudeći se da i njihove kampanje budu takve. Nažalost, stvarnost ih demanti-ra. Zajedničko im je da njihove priče potenciraju najčešće nerealna obećanja aktivnosti koje će odvesti građane u bolju budućnost. Tome smo podjed-nako svjedočili tijekom prote-klih izbora u BiH, kao i tijekom izborne kampanje 2014. Ono čemu također svjedočimo jest da je na sceni “borba” priča, a ne debate o idejama. Čak i u javnim sučeljavanjima kan-didata koja najčešće u svom imenu imaju naziv “Debata”, političari ne prezentiraju ideje niti iste brane, već se ponašaju po principu nije važno što će me pitati, ja znam što ću odgovoriti, ja imam svoju priču. Međutim, takve priče ne bi se mogle nazvati ‘storytellingom’, koji je u politici prilično nova tehnika komunikacije. ‘Storytelling’ se zasniva na ideji da priče imaju utjecaj na proces donošenja odluka birača i da su u vezi s različitim emocija-ma. Pripovijedanje, odnosno ‘storytelling’ koji se pojavljivao kao video formatizirana priča pokazao se kao odlična metoda tijekom američkih kampanja. Suština je u narativu, u po-stavljanju kratkih priča koje su ilustrirale prednosti kandidata i u ovisnosti o medijima bile su dopunjavane fotografskim uracima, odnosno glazbom i drugim teatarskim alatima koji izazivaju snažne emocije kod gledatelja i čitatelja. S pravom se postavlja pita-nje; zašto se “pričanje priča” smatra uspješnim modelom i je li svako pripovijedanje apriori uspješno? Kako objasniti pojavu da svatko “priča svoju priču” bez obzira na kontekst? Možemo li protiv sebe Političar se promatra kao netko tko nema pravo na svoje odvojeno JA. Sve je stopljeno u jedno. PRo Bono Publico “Ključ američkog liderstva i tajna predsjedničkog uspje-ha počivaju u velikoj mjeri u pričanju priča”, ustvrdio je još 2004. Evan Corong, profesor na Sveučilištu Kolumbija, u eseju Moć i priča. U istom eseju profe-sor Corong piše da od nastanka Amerike do danas oni koji su željeli osvojiti položaj u vlasti morali su pričati uvjerljive priče onima koji su imali moć izabrati ih, priče o naciji, njezinim pro-blemima i, prije svega, priče o sebi. Dobra priča i njezin kontekst Iza kvalitetnoga sadržaja mora stajati dobra priča. No, postav-lja se pitanje je li to dovoljno? Integrirano strateško komuni-ciranje podrazumijeva jedan zaokružen pristup javnosti. Neosporno je da je razvojem tehnologije i demokratizacijom medijskog prostora otvoreno nebrojeno mnogo mogućno-sti za plasiranje priča koje dolaze iz stranačkih stožera ili izravno od kandidata. Sposob-nost stručnjaka za političku komunikaciju ogleda se u tome koliko su sposobni u okviru zadanog konteksta definirati pravu priču i kontinuirano i konzistentno plasirati je jav-nosti. Dodatna sposobnost se ogleda u spremnosti da se uradi prilagođavanje priče u skladu s trenutačnim okolnostima, te da se promjenom konteksta i ciljevi redefiniraju. Koliko god je važan sadržaj i kreativnost priče, toliko je važan i kontekst u kojem je ispričana i plasirana. Bez obzira lansira li se nova robna marka, prodaje stari pro-izvod, prezentira informacija ili zaključuje politički sporazum, pripovijedanje je strateški pri-stup koji omogućava optimalne rezultate u odnosu na društve-ni, socijalni, politički kontekst. Nažalost, dobrih primjera tije-kom prethodnih, kao i prediz-borne kampanje u BiH koja je u tijeku vrlo je malo. Pričam ti priču U osnovi svake priče je poruka i pouka. Svatko od nas ima svoju priču i želi je podijeliti s drugi-ma. Često dolazimo u situaciju da predlažemo političarima nešto što je jako dobro i ko-risno za njihovu kampanju, a opet nikako nije u skladu s njima samima. Oni bi trebali poslušati nas. Ali što ako je sve to u stvari jedna velika laž. Ukoliko dobro pripovijeda-te, čujete samo sebe, kao što i oni čuju samo vas. Budući da su ljudska bića, a to je pokazala povijest predisponirana pri-čati dobre priče koje izazivaju pozornost, onda je i potpuno ra-zumljivo zašto je ‘storytelling’ posljednjih godina ne samo postao trend, već i više od toga. Svi koji žele postići uspješnu ko-munikacijsku strategiju svjesni su i značaja pripovijedanja. Moć pripovijedanja kroz povijest je korištena kako bi se podijelilo iskustvo, prenijela mudrost. Naravno, priče su putujući kroz vrijeme preuzimale različite forme, adaptirale se na nove to-kove, a mediji koji su ih koristili konstantno evaluirali. Sada kad su dostupni različiti komunikacijski alati od tiskanih do slike, zvuka i videa, zahvalju-jući kojim se može pričati priča, možemo govoriti o multimedia storytellingu. Koristeći različite komunikacij-ske kanale i alate, priča se dis-tribuira linearno i istovremeno, gradeći na taj način cjelovitu i uvjerljivu priču dostupnu razli-čitim ciljnim skupinama. Pripovijedanje je umjetnost Ovaj oblik komunikacije kao narativna strategija od sredine devedesetih godina prošlog stoljeća u SAD-u doživljava neočekivani uspjeh. Richard Edelman, jedan od najutjecajnijih PR stručnjaka, ustvrdio je da odnosi s javnošću nisu samo set taktika i alata, već umjetnost pripovijedanja priče. I sasvim je u pravu kada kaže da se može imati naj-važnija poruka, ali ako bude ispričana na jedan linearan (tra-dicionalan) način, neće ostaviti nikakav dojam. Uspješni brendovi, kampanje, komunikacije razlikuju se upravo kroz pripovijedanje. Uz kreativnu priču postižu se komunikacijski i poslovni ciljevi. Nesumnjivo primjer fan-tastičnog storytelling govora je onaj od Steve Jobsa kad je studentima na Stanfordu kroz svoju životnu priču predstavio poslovne projekte. Izazvao je emociju i istovremenu dugotraj-nu naklonost za svoje poduzet-ničke pothvate. Zašto se priče rade? Učinkoviti odnosi s javnostima bez obzira jesu li namijenjeni promociji države, poduzeća, proizvoda, osoba su zasnovani na ‘storytellingu’. Pripovijeda-nje u odnosima s javnostima ima istu strukturu, elemente, arhetipove poput svih velikih priča. Dobra poruka će se čuti i utjecati na ciljnu skupinu i javnost u cjelini. PR zasnovan na pričanju priča je moćan alat koji povezuje poslovanje uz emociju , potrebe i strast javnosti do kojih poku-šavamo doseći. Dobar narativ čini nas dijelom priče, pomaže identificirati se s poželjnim elementima i akterima priče, odnosno zamisliti koristi od proizvoda koji se opisuje. Stvaranje jake priče je od suštinskog značaja za osigu-ravanje prostora u medijima i jedan od ključnih elemenata za odnose s javnošću. Ne smijemo zaboraviti da novinari obično ne žele, niti mogu pisati članke u kojima promoviraju neki brend, niti je u interesu medija davati prostor za besplatno oglašava-nje. Stoga je nužno za potrebe izgradnje reputacije osmisliti i plasirati priče koje imaju širi društveni kontekst. Jednostav-nije rečeno, tko ima najbolju “priču”, privući će pažnju javnosti i osigurati planirane benefite. Pripovijedanje je učinkovit način komunikacije u smislu da donosi promjenu u ponašanju ili jačanju svijesti određene javnosti. Ispostavilo se da korištenje “pričanja priča” u odnosima s javnostima i marketingu ima uporište i na znanstvenoj osno-vi. Provedena istraživanja nam govore da, kada smo slušamo priče, mi imamo tendenciju sta-viti se u poziciju pripovjedača i, barem što se tiče našeg mozga, možemo doživjeti ono što se događa u priči. Privlačne priče sinkroniziraju publiku i pripo-vjedača. Sličan proces se odvija i u strateškom komuniciranju gdje pripovijedanje omogućava uspostavljanje odnosa koji potiču osjećaje, ideje i stavove u skladu sa komunikacijskim ciljevima. Što čini neku priču dobrom? Zašto neke priče uspiju pronaći svoje mjesto u medijima i doći do ciljanih javnosti, dok se druge relativno brzo zaborave, pitanje je koje se samo od sebe nameće. Robbie Vorhaus, predsjednik and CEO, Vorhaus Company, koji je kreirao nove modele u od-nosima s javnostima klasičnog pripovijedanja (storytelling) za poslovni sektor, na pitanje što čini neko pripovijedanje dobrim odgovorio je: “Potrebno je znati i vjerovati u svoju priču. Pozna-vati publiku i pričati priču bolje nego bilo Tko drugi. I naravno ne zaboraviti smiješiti se.” Naravno, neke priče su bolje od drugih. Ali da bi osigurali kvalitetu prije, potrebno je da znamo da: PR-ovsko “pričanje priča” treba imati istovjetne elemente kla-sične naracije. Ukoliko je priča orijentirana samo formalno na benefite, a nije emocionalno po-vezana s primateljima poruke, neće biti uspješna. Storytelling u online svijetu On doslovce mijenja definiciju klasičnog pripovijedanja, dajući mu dimenziju više. Digitalni ‘storytelling’ zahvaljujući broj-nim virtualnim mrežama pokre-će globalnu komunikaciju. Priča oslobođena tehnologijom briše granice između pripovjedača i konzumenta priče koji i sam postaje samostalni akter. Za razliku od klasičnih novinarskih tekstova na online platformama ‘storytelling’ kreće u osvajanje, koristeći pravilnu piramidu naracije, dakle idući od detalja ka konačnom cilju, odnosno zaključku poruke. On nam nudi realnu atmosferu u kojoj možemo razgledati ili aktivno sudjelovati, biti kreativni i za-jednički dijeliti emociju. Dakle, veza između klasičnih definicija pričanja i kreiranja sadržaja u online svijetu leži u činjenici da faktografsko iznošenje poruke, stava ili informacije ne može biti prihvaćeno kao dobra priča. Razvoj novih medija omogućio je djelovanja na javnost na ra-zličit načine, preko suvremenih kanala komunikacije omoguće-no je da se u “realnom vreme-nu” konstruiraju i distribuiraju nove priče. Fikcija je ograničena našom maštom, a činjenice na-šim uvidima. Teme koje tražimo nalaze se u istoj stvarnosti koja inspirira i tvorce fikcije. Limiti koji kreatore priča treba-ju ograničiti su etičke i moralne norme. Zato neka svatko bude svjestan svoje odgovornosti. Ljiljana Burzan- Nikolić, direktorica marketinga POBJEDA a.d., Podgorica, profesionalac za odnose s javnošću, Crna Gora JA nisam moj posao. Ipak, MOJ POSAO obav-ljam JA. Kad god razmišljam i/ili # A' - toga tko sam ja. Tko je onaj
  397. 397. #
  398. 398. - cira. Volimo istaknuti kako mi nismo naš posao, kako # posao ono što radimo i to je B
  399. 399. unosimo sve ono što mi je-smo. Negdje je ta crta, ipak, duboko urezana u posao koji
  400. 400. ' # ' - '4 4 #
  401. 401. u suradnji. Na osnovi toga do-
  402. 402. @
  403. 403. #
  404. 404. .
  405. 405. *-
  406. 406. tko nema pravo na svoje od-vojeno JA. Sve je stopljeno u ! što i kako komunicira. Meni je tu zanimljivije pitanje eti-
  407. 407. #
  408. 408. *' - - sti prave poruke, za prave C nesumnjivo, znamo kako se - ##
  409. 409. kampanju, a opet nikako nije u skladu s njima samima. I što onda. Onda, oni bi treba-li poslušati nas. To je nešto #
  410. 410. #
  411. 411. - panje. Ali što ako je sve to u
  412. 412. B
  413. 413. - sti sprovedu ono što osmisli-mo, iskreiramo, istreniramo, isplaniramo, organiziramo, odnosno kampanja bude su-per uspješna, oni osvoje gla-sove i pobijede na izborima, bi li Mi trebali slaviti zajedno - dili posao i zaradili novac? Gdje je tu PR etika? Ako je
  414. 414. ŠŠ kandidat u realnosti potpu-
  415. 415. o njemu/njoj stvorili u javno-sti. Snosi li itko odgovornost '- A
  416. 416. Etika? Etika. 1 - 7
  417. 417. # istinu. Imaju li javni posleni- *' - ci pravo lagati javnost? Nemaju. PRipovijedanje je umjetnost Nazif Hasanbegović, direktor agencije CMC, Bosna i Hercegovina Tisuću i jedna noć Priča koja traje tisuću i jednu noć u kojoj Šeherezada svoje priče priča caru Šahrijahu prekidajući ih na najzani-mljivijem dijelu, odgađajući vlastitu smrt, nije ništa drugo do metafora o borbi za pre-vlast u novom narativnom poretku, borbi koja kon-stantno traje jer se obnavlja. Šeherezadina strategija je primjer umijeća pripovije-danja onima koji žele čuti, kada žele da ih čuju i koji žele vjerovati. Od cara Šahrijaha do Geor-gea Busha, Clintona i Obame, na kraju, svijet se promijenio, ali ne i pričanje priča, i priče slijede jedna drugu, nebitno jesu li priče ispričane od šeherezada ili karla rovea, cilj je isti, potrebno je zainteresi-rati onoga u čijim je rukama moć. U političkoj komuni-kaciji moć je u rukama koje trebaju zaokružiti kandidata. Pravila koja vrijede za fikciju u potpunosti vrijede i za priče koje nastaju za potrebe odnosa s jav-nostima. Bila sretna ili tragična, priča na kraju mora zadovoljiti publiku. Većina ljudi želi da se priča završi sa “sretni zauvijek.” Seth Godin ima dugačak popis potrebnih kvaliteta za veliku priču. Da bi priča bila velika, potrebno je da su : tVLPSFTQPOEFODJKJTQVCMJLPN tJTUJOJUF%BJNBKVBVUFOUJǏOPTU JEPTMKFEOPTU tTFO[VBMOF5PKFTU USFCBKVEB NPCJMJ[JSBUJOBÝBǏVMBJPTKFǎBKF tWKFSPEPTUPKOF#VEVǎJEBKF istina ta koja veliku priču čini vrijednom povjerenja, izvor pri-če može učiniti ili slomiti svoju vjerodostojnost i tQPUBLOVUBPǏFLJWBOKFKBWOPTUJ i velike priče moraju rezultirati izvršenjem obećanja. Dnevni list SrijedašEE%R%EY
  418. 418. 34 PRO PR JA BIH BRAND: Bespuća domaćeg Country Brandinga Čija je ovo zemlja? Identitet (lat. identitas,
  419. 419. =
  420. 420. C - -
  421. 421. *
  422. 422. '
  423. 423. - A#
  424. 424. #
  425. 425. # B
  426. 426. -
  427. 427. -
  428. 428. - -
  429. 429. O
  430. 430. - A * U
  431. 431. -
  432. 432. - U
  433. 433. # - mu samom kao vlastitom H
  434. 434. Tko sam ja? C
  435. 435. #
  436. 436. (!
  437. 437. ) J (H
  438. 438. )(
  439. 439. !)7 _(*
  440. 440. )J _ (
  441. 441. !)M - _(:
  442. 442. - #
  443. 443. )J _(
  444. 444. !) M _ (:
  445. 445. #
  446. 446. - ) J
  447. 447. _( #
  448. 448. !) C
  449. 449. J - H @
  450. 450. 7 H -
  451. 451. #
  452. 452. H # - D
  453. 453. -
  454. 454. U
  455. 455. A -
  456. 456. C
  457. 457. - #
  458. 458. #
  459. 459. - #
  460. 460. - ramo sami. U
  461. 461. - @
  462. 462. - 6
  463. 463. #
  464. 464. 6
  465. 465. -
  466. 466. ' -
  467. 467. _ -
  468. 468. C
  469. 469. '
  470. 470. #
  471. 471. - #
  472. 472. U
  473. 473. #
  474. 474. ( )
  475. 475. (- )! Identitet nije sveto tele . -
  476. 476. A
  477. 477. `
  478. 478. #
  479. 479. - B ; - = C -
  480. 480. - ; =-
  481. 481. A 1 _- - ;=
  482. 482. - C
  483. 483. .
  484. 484. 7
  485. 485. - - #
  486. 486. # C #
  487. 487. U - *
  488. 488. @
  489. 489. - ; - =O
  490. 490. - -
  491. 491. D
  492. 492. Coun-try brandiranja '
  493. 493. R%ER. _#
  494. 494. ( - ) ' -
  495. 495. : _(H
  496. 496. - #)7 ( 9-
  497. 497. )D #
  498. 498. # rekao. *
  499. 499. @
  500. 500. A # -
  501. 501. U
  502. 502. - znati da smo konzervativni. @
  503. 503. # - B
  504. 504. #7
  505. 505. pa i country brandingaH
  506. 506. A
  507. 507. U (
  508. 508. )
  509. 509. #
  510. 510. Država, to nisam ja U' -
  511. 511. country branding - -
  512. 512. #
  513. 513. - ! -
  514. 514. -
  515. 515. predmet rasprave. Naravno, # 9
  516. 516. - H - ; = #
  517. 517. '
  518. 518. co-untry brandinga
  519. 519. 9
  520. 520. ` #
  521. 521. ;
  522. 522. ' = u velikom planetarnom na- C
  523. 523. - `
  524. 524. @
  525. 525. co-untry brandinga ' D - ;
  526. 526. = ;'4¦ª
  527. 527. -
  528. 528. =/- B
  529. 529. # Zato ostavimo ovakve emo- # ##
  530. 530. C
  531. 531. - no, na ovim prostorima, u - _ (7 # )B
  532. 532. A -
  533. 533. T
  534. 534. -
  535. 535. #- C
  536. 536. H - #
  537. 537. - _
  538. 538. - ira. Identitet i kontinuitet 7# C
  539. 539. (
  540. 540. ) country brandinga 9 - (
  541. 541. ) C
  542. 542. # danas, u dvadeset i prvom
  543. 543. -
  544. 544. !
  545. 545. # H _ # # :
  546. 546. - # #
  547. 547. #
  548. 548. 1 # #
  549. 549. @
  550. 550. H#
  551. 551. Masovna prisutnost istin-
  552. 552. #
  553. 553. #
  554. 554. # - #
  555. 555. !
  556. 556. -
  557. 557. A
  558. 558. *
  559. 559. # #
  560. 560. - H - - (
  561. 561. )
  562. 562. -
  563. 563. Nije identitet sve što sja C
  564. 564. # .
  565. 565. - () !
  566. 566. '
  567. 567. - - C
  568. 568. '
  569. 569. T ; =
  570. 570. U
  571. 571. -
  572. 572. B-
  573. 573. J
  574. 574. - ( )
  575. 575. `
  576. 576. nikakve koristi.
  577. 577. avantura nema nikakve ko- # @
  578. 578. ' *- #- A- # A8 '-
  579. 579. 7
  580. 580. T
  581. 581. 6 - #
  582. 582. - ;
  583. 583. - =
  584. 584. Identitet je pojam koji je u novije vrijeme od prvorazrednog značaja u svijetu, kod nas osobito. Mnogi mu pripisuju gotovo magična svojstva, drugi opet tvrde da je tema precijenjena. Čemu se god priklonili, jedno je nedvojbeno: identitet je sigurno osobno vlasništvo kojim se slobodno raspolaže. Pogotovo nije konstanta jer se u konačnici može i promijeniti. Ako je i podložan ograničenjima, identitet nije naša krvna grupa s kojom se rađamo i nosimo je cijeli život. SMART, Raguž Barbarić design: Mediteran Film Festival, petnae-sti po redu, svečano je zatvoren 1. rujna na Širokom Brijegu. Već prepoznati brand (filmska kamera kao sinteza hrvatskog i bh. vizualnog identiteta) i već etablirani festival dokumentar-nog filma. Na slici: Prošlogodišnji službeni plakat. “Bosna i Hercegovina” ili “Hercego-vina i Bosna”, zbunjeni stranac rekao bi: isto! Mi znamo da nije, ali kakva korist od toga? Dvije krune? Dvije zastave Srbije? Vijenac hrastovog lišća? Ćirilica i latinica. “PC”, na latinici - peace, mir. “PC”, na ćirilici - Republika Srpska. Nedostaje uputa za uporabu. Miro Raguž, grafički dizajner, agencija SMART, Bosna i Hercegovina Dnevni list 1 šEE%R%EY
  585. 585. PRO PR 35 Color Press Group organiziranjem konferencija učvršćuje odnose s drugim medijima Govornici na konferencijama su velika imena iz regije i svijeta Color Press Group tijekom godine organizira konferencije kao što su: Digital, Food Talk, Pro-femina, Baby Friendly, Ljepota i zdravlje, The Economist, Ten T@lk i mnoge druge Kompanija Color Press Group, s ukupno 84 novin-ska izdanja, danas je najve- Ova kompanija sa sjedištem u Novom Sadu, ima pred-stavništvo u Bosni i Herce- 0J1 Hrvatskoj i Makedoniji, kao i dopisništva u Frankfurtu, *-
  586. 586. - Pored novinskih izdanja 0* J-
  587. 587. ' koje su usko vezane uz naj-
  588. 588. Organiziranje konferencija Color Press Group tije-
  589. 589. '
  590. 590. - ' _D3 !
  591. 591. *T' [ 3 [4 The Economist, Ten T@lk i D
  592. 592. ' - - 0*JTA
  593. 593. 6- na, predsjednika Color Pre- J
  594. 594. konferencije postale ravno-pravni izvor prihoda kao i T@
  595. 595. ' - # medijima, kompanijama koje su pokrovitelji i partne-
  596. 596. ' *
  597. 597. ' - rencija, Color Press Group i
  598. 598. U q
  599. 599. sudjelovati s 8 %, rekao je
  600. 600. 0*JT6 *
  601. 601. '
  602. 602. - “Trudimo se svaki put -

×