Škola za medicinske sestre Vinogradska, Smrt stanice, tkiva i organizma, apoptoza i nekroza, ishemija, vrste i oblici smrti, znakovi smrti - rani, vjerojatni (sigurni) i kasni. Mrtvačka ukočenost, pjege, hladnoća i blijedoća.

1. Smrt
Antonio Kobaš, dr. med.
DOM ZDRAVLJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE – ISPOSTAVA SAMOBOR

2. Smrt stanice i tkiva
•ukoliko se stanica ne uspije prilagoditi djelovanju promjena iz
okoliša, oštećenje stanice postaje ireverzibilno, što u konačnici
vodi u smrt stanica
•dva su klinički bitna oblika smrti stanice:
a) apoptoza
b)nekroza

3. Apoptoza
•grč. apo – dolje, ptosis – padati  kao opadanje lišća sa drveta u jesen
•programirana smrt stanice
•oblik stanične smrti koji zahtijeva aktivaciju endogenog genskog sustava za samouništenjem stanice – dolazi
do aktivacije samoubilačkih gena u stanici i staničnog samoubojstva
•aktivacija samoubilačkih gena potiče sintezu apoptotičnih enzima u stanici i njenu razgradnju
•Uzroci staničnog samoubojstva (apoptoze) su:
a) Egzogeni
1. nedostatak egzogenih čimbenika rasta i hormona ili blokada njihovog djelovanja
◦ npr. nedostatak gonadotropnih hormona hipofize uzrokuje umiranje sjemenih stanica muškaraca i neplodnost
2. negativni vanjski poticaj
◦ npr. steroidni hormoni iz nadbubrega mogu uzrokovati apoptozu stanica timusa
b) Endogeni
1. Endogena aktivacija samoubilačkih gena bez nekog poznatog razloga
◦ svakodnevno nam odumire na tisuće neurona u mozgu, bez jasnog razloga – samo jer je tako zapisano u genima

4. Apoptoza može biti:
a) FIZIOLOŠKA
•bitna za normalan razvoj tkiva i organa, održavanje tkiva
odraslog tijela
a. održavanje normalne kože
•površinske stanice višeslojnog pločastog epitela kože
redovno odumiru apoptozom, a nadomjeste ih stanice iz
nižih slojeva
•poremećaj = hiperkeratoza, npr. psorijaza
a. menstrualno krvarenje
•nastaje zbog programirane apoptoze krvnih žila
endometrija uslijed hormonskog djelovanja
•izostanak apoptoze  hiperplazija endometrija = kiretaža
b) PATOLOŠKA
•nastaje uslijed djelovanja nepovoljnih čimbenika
a. imunosni čimbenici
•npr. kod transplantacije organa – primateljev
imunosni sustav izaziva apoptozu stanica u
doniranom organu
•autoimune bolesti
b. endogena apoptoza nepoznatog uzroka
•npr. odumiranje neurona kod neurodegenerativnih
bolesti – Alzheimerova bolest

5. Izostanak apoptoze u psorijazi

6. Nekroza (grč. nekros – mrtav)
•smrt stanica ili tkiva unutar živog organizma
•nastaje zbog ireverzibilnog oštećenja skupine stanica, tkiva, organa ili cijelog tijela
•uvijek je patološka! (ne postoji fiziološka nekroza ≠ apoptoza)
Mehanizam nekroze – usporedba apoptoze i nekroze:
APOPTOZA NEKROZA
UZROCI endogeni i egzogeni egzogeni
MEHANIZAM genski programirani proces uz
utrošak energije
inhibicija vitalnih procesa i prestanak potrošnje
energije
STANIČNO OŠTEĆENJE pojedinačne stanice skupine stanica
VRSTA OŠTEĆENJA fragmentacija u apoptotička tijelešca hidropičko bubrenje, napuknuće stanične membrane
UPALA ne akutna upala (leukociti)

7. Uzroci / vrste nekroze:
a) ishemijska nekroza
• najčešći uzrok nekroze je ishemija – prekid dotoka krvi u tkivo, organ ili dio tijela
• posljedica ishemije je nekroza tkiva, na primjer:
a. infarkt srca – ateroskleroza / tromboza koronarnih arterija  nekroza miokarda
b. infarkt mozga – FA  mikrotromb  tromboembolija cerebralnih arterija = MU
b) nekroza uzrokovana kemijskim tvarima
• brojne kemijske tvari djeluju kao otrovi tako što inhibiraju bitne stanične procese
• npr. živine soli (živin klorid) - inhibira stanične enzime  uzrokuju nekrozu bubrega,
neurona, crijevne sluznice…
c) nekroza zbog kombiniranog djelovanja više čimbenika
• GANGRENA – oblik nekroze koji najčešće nastaje na okrajinama zbog ishemije, a takvo
nekrotično područje je podložno infekciji bakterijama iz okoline  kombinacija ishemijske
nekroze i bakterijske infekcije
• u podlozi gangrene je često periferna ateroskleroza i šećerna bolest

8. Ishemijska nekroza miokarda

9. Presjek mozga kod pacijenta s moždanim udarom
izazvanim začepljenjem desne srednje moždane arterije.

10. Gangrena – kombinacija ishemijske nekroze i bakterijske infekcije

11. Ishod nekroze ovisi o:
a) mjestu nekroze (lokalizaciji)
• nekroza vitalnih organa (srce, mozak) ima mnogo teže posljedice
nego nekroza manje važnih organa, npr. kože i kostiju
• jetra i endokrini organi nakon nekroze se mogu regenerirati
• srce i mozak građeni su od stanica koje se ne dijele
• na mjestu nekroze moždanog tkiva stvara se pseudocista
• na mjestu nekroze srca stvara se vezivo – ožiljkasto cijeljenje
b) veličini zahvaćenog područja
• o veličini zahvaćene površine vitalnih organa ovisi prognoza bolesti
• OVAPNJENJE (kalcifikacija) – nakon nekroze ili oštećenja stanice iz nje
izlazi kalcij koji se potom veže na nekrotično tkivo

12. lijevo: ožiljkasto cijeljenje miokarda nakon nekroze
desno: kalcifikacija aorte

13. Definicija smrti organizma
•SMRT (lat. mors) je stanje nastalo prestankom rada srca, prestankom disanja i
gubitka moždanih funkcija
•agonija – stanje neposredno prije smrti obilježeno pojavama koje su posljedica
popuštanja glavnih životnih funkcija – optoka krvi, disanja i živčanih centara
•oblici smrti:
a) klinička smrt
◦ nastaje prestankom rada srca i prestankom disanja, uz prekid moždane aktivnosti
b) moždana smrt
◦ nastaje zbog hipoksije mozga uslijed srčanog zatajenja (>4 min) ili prestanka disanja
◦ vrijeme nakon nastupa moždane do biološke smrti pogodno je za transplantaciju organa
c) biološka smrt
◦ nastaje nakon moždane smrti, kad u idućim satima nastupi smrt drugih stanica i tkiva
◦ nakon biološke smrti u organizmu nema više živih stanica

14. Vrste smrti prema uzroku
a) prirodna smrt – posljedica prirodnog oštećenja organizma (bolest, starost)
b) nasilna smrt – posljedica nasilnog oštećenja organizma ((samo)ubojstvo)
c) sumnjiva smrt – kad je uzrok smrti nejasan, možda nasilan
d) nagla prirodna smrt – iznenadna, neočekivana prirodna smrt (embolija, infarkt)
e) prividna smrt – stanja koja znatno oslabe / umanje vitalne funkcije, da ih svojim
osjetilima ne možemo otkriti (obamrlost)  intoksikacije, potres mozga…

15. Znakovi smrti
•promjene koje nakon smrti nastaju na tijelu - služe kako bi se smrt objektivno utvrdila
•s obzirom na vrijeme nastanka dijele se na:
1) rane znakove smrti – nesigurni, javljaju se neposredno nakon smrti
◦ prestanak rada srca, prestanak disanja, gubitak refleksa
2) sigurne znakove smrti – pouzdani, javljaju se više minuta ili sati nakon smrti
◦ mrtvačka bljedoća (lat. palor mortis) – zbog prestanka optoka krvi
◦ mrtvačka hladnoća – posljedica prestanka metabolizma, oko 1 °C/h
◦ mrtvačka ukočenost (lat. rigor mortis) – 2 do 4 h nakon smrti, traje do 72h, od prox.  dist.
◦ mrtvačke pjege (livores m.) – slijeganje krvi pod utjecajem sile teže, nakon 30 min (fix. 12h)
3) kasne znakove smrti
◦ truljenje, mumifikacija (suhi i topao zrak), saponifikacija (vlažan medij uz manjak kisika)

16. Mrtvačka ukočenost i pjege – sigurni znakovi smrti

17. mrtvačke pjege i blijedoća – pouzdani znakovi smrti

18. mumifikacija (topla i suha lokalizacija) – kasni znak smrti