1. Razglednica Jelena Jovanović
Vreme kopirajta i zaštite intelektualne svojine je prošlo, kažu organizatori 29. festivala Ars Electroni
ca. Ekonomija sajberkulture moraće da potraži nove modele razmene...
Ars electronica
O
d zemlje koja u srce svog marketinga postavi ljubičas Uz pomoć konstrukcije koja se navlači oko čela „ugledala“
te krave treba svašta očekivati. Austrija je odnegova sam japanski hram zbrisan zemljtoresom u 14. veku, igrala se ne
la jedan od najvećih i najmnogoljudnijih festivala te postojećim gumenim i drvenim lopticama u fizički postojećoj pro
hnologije, umetnosti i drušva. Linc, gradić blizu granice sa Švajcar vidnoj kutiji i na kraju shvatila kako je moguće nadomestiti beli
skom, od 1979. godine jednom godišnje se ogrne u novi ogrtač i štap kod ljudi oštećenog vida – Japanci su nam demonstrirali ka
privuče ljude koji stvaraju novu primenjenu umetnost. ko prostor i prepreke u njemu mogu da se osećaju celim telom
Organizatori kažu da je kroz festival Ars Electronica ove godi kada se nešto crno i mekano navuče na glavu. Kada god bismo
ne prošlo više hiljada „pomahnitalih“ ljudi: ko je od naišli na prepreku, proži
4. do 9. septembra prošetao kroz „Muzej budućnos mao bi nas taktilni signal ko
ti“ gde se održavala sesija FutureLab, Lentuš i „OK ji upozorava da je ona blizu.
muzej“, Kampus i Briknerhaus, trgove Hauptplatz i Što je prepreka bliža, signal
Farplatz definitivno je imao problem sa prihvatanjem se pojačava. Ukoliko bi ova
da sa druge postoje stvari koje jesu – upravo to što kva navlaka postojala u vi
izgledaju da jesu. du trikoa za telo, mogli biste
dobiti masažu na daljinu.
Baza najlepših reči
Ukratko, Ars Electronica je ove godine bila kom Umetnost
binacija geek konferencija, digitalne umetnosti i mul (ni)je na prodaju
timedijalne, masovne i totalno interaktivne zabave. Paradigme da umetnost
Linc je tokom festivala izgledao kao da mu je domaći nije na prodaju i da je ekslu
živalj japanski, igračke koje smo probali predstavljale su se kao zivno pravo autora da objašnjava njen smisao i pripisuje sebi pra
umetnost, tehnologija je ličila na dobru žurku, a znanje, marke va na kreaciju, raznete su u paramparčad serijom konferencija
ting i advertajzing proglašeni su opštim dobrom dostupnim svako o Creative Commons licencama, Reutersovim projektima umre
me da ga menja i inovira, deli, kreira i komentariše. žavanja blogera, studijama o društvenim mrežama i principima
Glavna tema festivala „Nova kulturna ekonomija“ varirana uvećavanja znanja na planeti. I to na opšte zadovoljstvo.
je u bezbroj oblika, a možda najveći prodor napravljen je upra A šta je tu bilo za običnog Beograđanina koji čezne za detinj
vo u komercijalizaciji umetnosti: stereotipi poput toga da ono što stvom? Igre i igračke. Nakon što vam kineska slova u vidu vatre
kupujemo mora da bude gotov proizvod izazvani su ovom prili „protrče“ dlanovima, i nakon što saslušate real time sesiju u ko
kom na megdan. Nekoliko nedelja pre početka svi koji su se re joj kompjuteri uče od ptica kako da reprodukuju zvukove, a ši
gistrovali za festival bili su pozvani da dopišu sopstvenu reč is rom prostorije se zapenuša pravi vodeni val u omotnici od stakla
pod „nova kulturna“. Ove reči ušle su u bazu za pravljenje maji i gvožđa, teško da ćete kupiti ijedan jedini suvenir. Oni uglavnom
ca na licu mesta. Čak i onaj ko nije mogao da pronađe majicu sa ne izazivaju čuđenje i nisu nimalo interaktivni. Bljak.
rečima koje su mu „onako baš Za one sa poremećajem pisanja (jer pisanje je poremećaj i pre
potaman“, mogao je da ubaci nosi se u nasledstvo; novinarstvo je otud samo društveno prihva
novu, sačeka jedan dan i dođe tljivi i naplativi vid istog), vanredno iskustvo bio je projekat ber
po svoju „kastomizovanu“ ma linskog mastera lepih umetnosti Satošija Morite „Zvučna kapsu
jicu. Učestvovali smo u masov la“. Nakon što se uvučete u gipsano gigantsko uvo, podesite taba
nom brejnstormingu o Najva ne u prostor za stopala i zatvorite oči, počinje sesija od 4 minuta.
žnijim Stvarima, tako što se Integrisani osmokanalni zvučnici počinju da vas ogrću u zvučni
Najvažnije Stvari napišu na pi kolaž tako da u intimi divovskog uveta vrlo lako iskrsavaju slike
šibriši tablicu, potom vas usli srodne reprodukovanim zvucima: pretvarate se u pedalu od bici
kaju i okače u hol Briknerha kla, barice koje šljisnu sa strane, lanac koji glože li glože, mokar
usa. Hiljade lica sa pet puta vi asfalt i srce koje dambara unutar vozača. Izvanredno i multičul
še reči u izboru za najpametni no, a u stvari ste samo ležali i slušali. U uputstvu za upotrebu koje
ji Ljudski Projekat, i svi srećni smo kasnije pročitali lepo je pisalo „može se desiti da počnete da
jer se njihov glas – vidi. osećate da ste unutar nečijeg tuđeg tela“. Hm.
Upravo se u ovome sas Entropija sačinjena od vatrometa, ciklama nalepnica sa Ars
toji kopernikanski obrt – na Electronica logom, lizalica s ukusom kokakole, knjiga, piva, koba
Pfarrplatzu je bilo moguće gledati radio. U kampusu bi vam predu sica, tramvaja namolovanih Supermenima sa znakom @ na grudi
sretljivi studenti Tokijskog univerziteta stavljali na glavu ili u ruke ma, zgodnih Japanki, horda austrijskih geekova i čeških novina
igračke za kiborge – takve da počnete da vidite stvari koje ne pos ra – sve to je deo onoga što organizatori s nazivaju platformom.
toje ili da osećate ono što se vidi na monitoru. U najboljem slučaju Ars Electronica je zapravo platforma za završnicu ljudskog projek
moglo bi da se desi da osećate ono što postoji dok žmurite. ta: ekonomija 21. veka je svačiji posao. p
148 PC o k t o b a r 2 0 0 8