SlideShare ist ein Scribd-Unternehmen logo
1 von 42
ODRŽIVOST --- MODNI TREND ili
UVJET ZA PREŽIVLJAVANJE

>>>

ZELENA KNJIŽNICA, PULA, 2013<<<
/// KRIZA SUSTAVA /// ///
STANJE U OKOLIŠU

 MEĐUSOBNO POVEZANE KRIZE istog sustava



hiperprodukcija roba i proizvoda



sve veći jaz između bogatih i siromašnih



povjerenje u državne vlasti i političke
autoritete



uništavanje ekosustava i kriza održivosti
William I. Robinson: A Theory of Global Capitalism
/// KRIZA SUSTAVA ///

 HIPERPRODUKCIJA ROBA I PROIZVODA
hiperprodukcija
zaduživanje
nekontrolirana
iscrpljivanje resursa

potrošnja

i zagađenje
Planet SMEĆE



Kapitalizam se temelji na nekontroliranom rastu
i potrošnji, te nije „dizajniran” djelovati u stanju ravnoteže
/// KRIZA SUSTAVA ///

 SVE VEĆI JAZ IZMEĐU BOGATIH i SIROMAŠNIH
Najbogatija petina
uzima
76,6% svjetske
zarade

Svaki red predstavlja
petinu svjetskog
stanovništva

Najsiromašnija petina
uzima
1,5% svjetske zarade
/// KRIZA SUSTAVA ///

 POVJERENJE U DRŽAVNE VLASTI i POLITIČKE ELITE (i jedni u

)

druge

Može li se društvo razvijati održivo i pravedno bez povjerenja?
U nejednakim društvima nema povjerenja
Bez povjerenja nema sigurnosti
Bez sigurnosti nema osjećaja suradnje
Bez suradnje nema održivog razvoja
/// ODRŽIVOST – UVJET OPSTANKA ///
 www.maweb.org

 Millenium



Ecosystem Assesment

izvještaj o stanju i promjenama u globalnim
ekosustavima te utjecaju tih promjena na
ljudsku dobrobit i zdravlje



prvi put objavljen 2006. godine, a u istraživanjima
je sudjelovalo 1360 znanstvenika i znanstvenica iz
95 zemalja svijeta
/// ODRŽIVOST – UVJET OPSTANKA ///
 www.maweb.org

 Millenium

Ecosystem Assesment
/// KRIZA SUSTAVA ///

 UNIŠTAVANJE EKOSUSTAVA i KRIZA ODRŽIVOSTI

 Sadašnji biokapacitet planete omogućava da svi zadovoljimo
sve svoje potrebe na 1,8 gha

 Trenutno naša potrošnja resursa i proizvodnja otpada zahtijeva
2,7 gha po osobi

 Globalni ekološki minus je 0,9gha
/// ODRŽIVOST – GDJE POČETI? ///
/// GDJE POČETI ODRŽIVO? ///
energija
Štednja /// dizajn
Energetski efikasna
izolacija /// solarni
pasivni dizajn
Obnovljivi izvori
energije
Efikasno grijanje ///
razina termostata

transport
Avion kad nema
druge opcije

hrana
Manje mesa

Lokalna hrana
Pješačenje
Dijeljenje auta
Ekonomski
automobili
(≅ anti SUV)

Štedne žarulje

Održavanje auta

otpad
Koncept 4R

Organska hrana
Manje korištenje
auta /// javni prijevoz
i bicikl

Energetski efikasni
uređaji (A ili viša
klasa)

robe i usluge

Sezonska
prehrana
Više svježega i
kuhanog

Trebamo li nešto
zaista?
Ako nešto trebamo, je li
kupnja jedina opcija?
Ako nešto trebamo
kupiti, možemo li naći
nešto čija proizvodnja
nije ugrozila okoliš i
ljude?
Je li moguće nešto što
kupimo, iskoristiti
nakon korištenja?

Reduce ///
smanjiti
Repair ///
popraviti
Reuse ///
ponovno
koristiti
Recycle ///
reciklirati
/// ODRŽIVOST – MODNI TREND ///
 CARBON

OFFSETING – mogućnost da otkupite svoju CO2 emisiju
/// ODRŽIVOST – MODNI TREND ///
/// ODRŽIVOST – MODNI TREND ///
 TEROR

malih stvari
/// ODRŽIVOST – MODNI TREND ///

 kampanja Sat za planet zemlju

 „Hvala svima koji su ugasili svjetla za
Sat
za planet Zemlju! Zajedno mo ž emo
pomo ć i
oporavku našeg planeta...”
„Malom gestom gašenja rasvjete
na jedan sat ž eli se pokazati da

WWF

nam je svima stalo do budu ć nosti
planeta na kojem ž ivimo. ”
WWF



ove godine sudjelovalo 7000 gradova i
mjesta u preko150 država?!
/// ODRŽIVOST – MODNI TREND ///



Colin Butfield, Head of Campaigns at
WWF, said it was not about saving
energy for just an hour but raising
awareness.
"Earth Hour is an opportunity for people
to show that they care about climate
change and want global leaders to take
action. Earth Hour is not about saving
energy, it’s a positive inspiring event that
will show the level of public concern about
climate change, and for that reason we will
not be measuring energy saved during the
hour or reduction in CO2 emissions," he said.



„beyond the hour” inicijativa
/// ODRŽIVOST – MODNI TREND ///

 slučaj kvinoja
/// KRIZA SUSTAVA /// ///
STANJE U OKOLIŠU

 MEĐUSOBNO POVEZANE KRIZE istog sustava



hiperprodukcija roba i proizvoda



sve veći jaz između bogatih i siromašnih



povjerenje u državne vlasti i političke
autoritete



uništavanje ekosustava i kriza održivosti
William I. Robinson: A Theory of Global Capitalism
/// LOKALNA RJEŠENJA za GLOBALNE PROBLEME (i obrnuto) ///
hiperprodukcija
roba i proizvoda
alternative BDP-u
kao mjerilu razvoja
nekog društva
kraći radni tjedan
4R’s * Reduce
* Repair
* Reuse
* Recycle
ograničiti reklame
(posebno namijenjene djeci)

jaz izmeđ u bogatih
i siromašnih
ukidanje novca koji se temelji na
kamatama
i dugu
porezi na bogatstvo
///porezi na štednju
lokalne valute

povjerenje u politiku
i sustav demokracije

direktna demokracija
(ne ukidanje parlamentarne
demokracije)

zabrana financiranja
kampanja privatnim
novcem
(iznad minimalnog iznosa)

zadruge i socijalno poduzetništvo
etičke banke
Fair trade///
(solidarnost i pomoć slabijima)

uništenje ekosustava
i neodrživost
permakultura
(smanjenje potrošnje i
efikasan dizajn)

puna cijena za
korištenje resursa
(ukidanje eksternalizacije troškova)

upravljane resursima
kao javnim dobrima

razne varijante
participativnog
budžeta

ekološki otisak///C&C
koncept za klimatske promjen

tranzicijski gradovi
lokalni veto
/// 1. KAKO MJERITI RAZVOJ? ///
Indeks zdravlja i socijalnog stanja uključuje

 razina povjerenja
 mentalna oboljenja
(uključujući ovisnost o
alkoholu i drogama)

 životna dob i smrtnost
dojenčadi

 pretilost
 obrazovna postignuća djece
 razina trudnoće tinejđerki
 ubojstva
 stopa populacije u zatvorima
 mobilnost u društvu
/// 1. HIPERPRODUKCIJA ROBA I USLUGA

2. JAZ IZMEĐU BOGATIH I SIROMAŠNIH ///
 etički konzumerizam
 etičke banke
 kreditne unije
 zadruge ili kooperative

 fair trade

 socijalno poduzetništvo

 LETS
 lokalne valute
 ekonomija poklanjanja
/// ETIČKI KONZUMERIZAM ///

 odbijamo kupovati proizvode čija se proizvodnja ili način
prodaje protive našim etičkim načelima

 u SAD-u i EU, gotovo 70 posto ispitanika u anketama ističe
kako iz etičkih razloga ne kupuju hranu, piće ili proizvode
za osobnu njegu
/// FAIR TRADE – PRAVEDNA TRGOVINA ///
 Početak '80 ih godina prošlog stoljeća kao iskaz solidarnosti sa
siromašnima u zemljama u razvoju

Kriteriji za Fair Trade uključuju:

 pravednu plaću unutar lokalnog konteksta
 transparentnost prema javnosti
 angažiranje u ekološki održivim projektima
 građenje dugoročnih trgovinskih odnosa
 sigurnost da Fair Trade proizvodi nisu
stvarani dječjom radnom snagom
/// FAIR TRADE – PRAVEDNA TRGOVINA ///

 na Haitima radnice koje proizvode odjeću zarade manje od
1 posto od kasnije cijene kad proizvodi stignu na police
/// u Fair Tradeu proizvođač dobiva minimalno 30-40% ///

 60-70% korisnika, točnije korisnica “poštene trgovine” su
žene

 proizvodi „poštene trgovine“ osiguravaju životna primanja za
više od 5 milijuna ljudi iz 58 siromašnih zemalja.
/// ETIČKE BANKE ///

 ulažemo naš novac u banke koje ne ulažu u nuklearnu energiju,
proizvodnju ili prodaju oružja, te druge investicije koje
zagađuju okoliš ili ugrožavaju ljudsko zdravlje
/// KREDITNE UNIJE ///

 zadružna financijska institucija kontrolirana
od strane svojih članova s ciljem davanja povoljnih kredita i
drugih oblika financijskih usluga svojim članovima

 mnoge kreditne unije postoje kako bi
poticale lokalni razvoj zajednice

 prema podacima Svjetskog vijeća kreditnih unija trenutno je u
svijetu 43.677 kreditnih unija s ukupnim kapitalom od 1.1
bilijuna dolara za 172 milijuna članova
/// KOOPERATIVE ili ZADRUGE ///
PRINCIPI KOOPERATIVA
 User-owned /// osobe koje rade u kooperativi su i oni
koji su vlasnici ///
 User-controlled /// ljudi koji rade u kooperativi su oni
koji je u potpunosti kontroliraju ///
 Benefits return to users /// zadaća kooperative jest da
osigura i distribuira nagrade onima koji rade u njoj ///
 One member, one vote /// svaki član ili članica kooperative
ima jednaku moć ///

 Prema podacima ILO-a zadruge zapošljavaju 100 milijuna ljudi, a čak preko
800 milijuna ljudi uključeno je u aktivnosti kooperativa kao
radnici, potrošači ili stanovnici.
/// KOOPERATIVE ili ZADRUGE ///

 U Danskoj je 50.000 obitelji učlanjeno u zadruge ili
javna udruženja kao vlasnici vjetroelektrana.
Radi se o vlasništvu nad čak 75 posto svih instaliranih
postrojenja za proizvodnju struje pomoću energije vjetra u Danskoj.

 U Brazilu preko 70000 doktora liječi ljude kroz lječničku zadrugu UNIMED
 Co-op City u Bronxu u New Yorku je s 50000 stanovnika najveća
takva zajednica u svijetu.

 Mljekarska

industrija u Indiji organizirana kao kooperativa zapošljava više

od 10 milijuna ljudi te sudjeluje u ukupnoj proizvodnji mlijeka sa 17 posto.



U Keniji zadruge drže 70
posto tržišta kavom i 95
posto pamuka
/// POTROŠAČKE ZADRUGE ///
/// LOKALNI SUSTAVI TRGOVINSKE RAZMJENE (LETS) ///

 sistem razmjene proizvodnih dobara i usluga bez korištenja
nacionalnih valuta

 ljudi sami stvaraju novac – sredstvo razmjene za robe i usluge

 Varijante LETS-a pojavile se još '30-ih godina prošlog stoljeća,
a prvi LETS osnovao Michael Linton u Kanadi 1983. godine.
/// LOKALNI SUSTAVI TRGOVINSKE RAZMJENE (LETS) ///

 Unutar LETS sustava je krajem ’90-ih

u cijelom svijetu

razmijenjeno usluga i dobara u iznosu od 650 milijardi dolara

 LETS-ovi uključuju hotele, taxi službe, firme za gradnju kuća,
firme za selidbe, prehrambene kooperative, internet-cafee...

 Danas 1900 lokalnih zajednica u cijelom svijetu proizvodi
vlastiti novac
/// LOKALNE VALUTE ///
Chiemgauer – regionalna valuta u mjestima oko jezera
Chiemsee u Bavariji

 Projekt započeo srednjoškolski



profesor
Christian Gelleri sa svojim učenicima

Danas imaju 3300 članova, od čega je 600
lokalnih poslovnih subjekata
/// LOKALNE VALUTE ///
 Chiemgauer – regionalna valuta u mjestima oko jezera
Chiemsee u Bavariji



Ovdje se neformalno podupire lokalna neprofitna scena,
jer organizacije iz tog sektora mogu kupiti Chiemgauer
za 0,97 € i prodati dalje za 1€



2011. godine ukupni promet je bio 6.200,000 Chiemgauera,
a dobit za neprofitni sektor 50.200 Chiemgauera
/// LOKALNE VALUTE ///
ECO-IRIS ≈ lokalna valuta grada Brusselsa

 Inicijativa Ministarstva za okoliš regije Brussels-Capital koja



okuplja nekoliko kvartova (start u rujnu 2012. godine)

Ideja da se „podupre” ekološki osviješteno ponašanje, a
zauzvrat se dobije valuta eco-iris koja se može koristiti u
lokalnim dućanima kako bi se ojačala lokalna ekonomija
/// EKONOMIJA DARIVANJA ///

 u najdubljim pričama onome ili onima oko nas dajemo dio nas,
dajemo ono za što osjetimo da imamo kao višak: vrijeme,
energiju, dodir, razgovor, poklon, stvari...
/// 3. POVJERENJE u POLITIKU i SUSTAV DEMOKRACIJE ///

 PARTICIPATIVNI BUDŽET

 početak 1989. godine s dolaskom PT-a na vlast
 17 posto gradskog budžeta stavlja se na
raspolaganje vijećanju građana i građanki
/// 3. POVJERENJE u POLITIKU i SUSTAV DEMOKRACIJE ///
Prve skupštine prema
područjima življenja ili temama

ožujak
///
lipanj

Ured gradonačelnika
retorno

Odabir delegata
financijski
savjetnici

Gradski uredi

Forum delegata
tehnička i administrativna
pomoć
Kvartovska skupština

lipanj
///
rujan

Sastanak gradskog

Predlaganje

vijeća za budžet

budžeta

Prihvaćanje
projekata
/// 3. POVJERENJE u POLITIKU i SUSTAV DEMOKRACIJE ///

 Odabir pomoću “putovanja prioriteta” i Quality of life indeksa
 do sada se podijelilo 260 milijuna dolara uz
sudjelovanje 50000 ljudi s tendencijom rasta

 podžava ga 85 posto stanovništva grada
 proširio se u preko 1000 gradova u svijetu
/// 3. POVJERENJE u POLITIKU i SUSTAV DEMOKRACIJE ///

 Juntas de Buen Gobierno - Councils of Good Government
Chiapas, Meksiko

 način vladanja kojeg prakticiraju Zapatisti,
okupljeni u EZLN (Ejército Zapatista de Liberación Nacional)
na udaljenim područjima koja su pod
njihovom kontrolom
/// 3. POVJERENJE u POLITIKU i SUSTAV DEMOKRACIJE ///

 svaki građanin i građanka unutar područja koje pokriva JBG
sudjeluje u radu Vijeća na dva tjedna kada slijedi rotiranje

 odluke se odnose na područja hrane, zdravlja, edukacije,
poreza i sigurnosti, a vijeća nisu priznata od nacionalne vlade
/// 3. POVJERENJE u POLITIKU i SUSTAV DEMOKRACIJE ///

 RJEŠENJE - TRANZICIJSKA INICIJATIVA je (grad, regija,
selo, otok, kvart...) odgovor lokalne zajednice
na klimatske promjene, smanjenje zaliha
fosilnih goriva, i pripadajuću ekonomsku krizu.
/// 3. POVJERENJE u POLITIKU i SUSTAV DEMOKRACIJE ///

 Građani i građanke okupljeni u INICIJATIVU se
organiziraju, educiraju te tragaju za praktičnim
rješenjima u najvažnijim područjima naših društava.

 Ekonomija i biznis
 Lokalna samouprava
 Edukacija
 Hrana
 Umjetnost i izrada predmeta
 Raznolikost i uključivanje

 Kućanstva
Zdravlje
Energija
Transport
Unutrašnja (osobna)
tranzicija
/// ODRŽIVE LOKALNE ZAJEDNICE ///

 RESILIENCE
(engl. otpornost, fleksibilnost, elastičnost…)
je sposobnost sustava da reagira na smetnje i ugrožavanja te
se reorganizira u obliku i
kvaliteti koja u biti
zadržava istu funkciju,
strukturu, identitet i veze.
/// 4. UNIŠTAVANJE EKOSUSTAVA i NEODRŽIVOST ///
održivi
sustav

Weitere ähnliche Inhalte

Mehr von ivankraljevic

Glagoljske knjige Konzula Istranina klikom miša
Glagoljske knjige Konzula Istranina klikom mišaGlagoljske knjige Konzula Istranina klikom miša
Glagoljske knjige Konzula Istranina klikom mišaivankraljevic
 
Glagoljske knjige Konzula Istranina klikom miša
Glagoljske knjige Konzula Istranina klikom mišaGlagoljske knjige Konzula Istranina klikom miša
Glagoljske knjige Konzula Istranina klikom mišaivankraljevic
 
Izložba Flaciana, SKPU, 2020
Izložba Flaciana, SKPU, 2020Izložba Flaciana, SKPU, 2020
Izložba Flaciana, SKPU, 2020ivankraljevic
 
Znanstveno istraživanje
Znanstveno istraživanjeZnanstveno istraživanje
Znanstveno istraživanjeivankraljevic
 
Zelene knjižnice 2015
Zelene knjižnice 2015Zelene knjižnice 2015
Zelene knjižnice 2015ivankraljevic
 
Baze podataka besplatno
Baze podataka besplatnoBaze podataka besplatno
Baze podataka besplatnoivankraljevic
 
Znanstveno istraživanje skpu
Znanstveno istraživanje skpuZnanstveno istraživanje skpu
Znanstveno istraživanje skpuivankraljevic
 
Zelena knjiznica 2010 - 2014
Zelena knjiznica 2010 - 2014Zelena knjiznica 2010 - 2014
Zelena knjiznica 2010 - 2014ivankraljevic
 
Jelena Puđak - Društvo visokih emisija
Jelena Puđak - Društvo visokih emisijaJelena Puđak - Društvo visokih emisija
Jelena Puđak - Društvo visokih emisijaivankraljevic
 
Zelena knjiznica. Goran Jeras: Eticna banka
Zelena knjiznica. Goran Jeras: Eticna bankaZelena knjiznica. Goran Jeras: Eticna banka
Zelena knjiznica. Goran Jeras: Eticna bankaivankraljevic
 
Zelena knjižnica. Sven Janovski: Građanski aktivizam
Zelena knjižnica. Sven Janovski: Građanski aktivizamZelena knjižnica. Sven Janovski: Građanski aktivizam
Zelena knjižnica. Sven Janovski: Građanski aktivizamivankraljevic
 
Zelena knjiznica. Djuro Capor: Pravo na prostor
Zelena knjiznica. Djuro Capor: Pravo na prostorZelena knjiznica. Djuro Capor: Pravo na prostor
Zelena knjiznica. Djuro Capor: Pravo na prostorivankraljevic
 
Zelena knjiznica. J. Munic, Prirodni resursi RH
Zelena knjiznica. J. Munic, Prirodni resursi RHZelena knjiznica. J. Munic, Prirodni resursi RH
Zelena knjiznica. J. Munic, Prirodni resursi RHivankraljevic
 
Baze podataka besplatno (1)
Baze podataka besplatno (1)Baze podataka besplatno (1)
Baze podataka besplatno (1)ivankraljevic
 
Miroslav Ambruš-Kiš - Zajamčeni temeljni osobni prihod
Miroslav Ambruš-Kiš - Zajamčeni temeljni osobni prihodMiroslav Ambruš-Kiš - Zajamčeni temeljni osobni prihod
Miroslav Ambruš-Kiš - Zajamčeni temeljni osobni prihodivankraljevic
 
Zelena knjiznica. Sjemenarski suverenitet
Zelena knjiznica. Sjemenarski suverenitetZelena knjiznica. Sjemenarski suverenitet
Zelena knjiznica. Sjemenarski suverenitetivankraljevic
 
Dragana Bolješić Knežević. Slobodna škola
Dragana Bolješić Knežević. Slobodna školaDragana Bolješić Knežević. Slobodna škola
Dragana Bolješić Knežević. Slobodna školaivankraljevic
 
Predavanje Bernarda Ivčića o ekoaktivizmu
Predavanje Bernarda Ivčića o ekoaktivizmuPredavanje Bernarda Ivčića o ekoaktivizmu
Predavanje Bernarda Ivčića o ekoaktivizmuivankraljevic
 
Audio remains dream stop, 2013
Audio remains   dream stop, 2013Audio remains   dream stop, 2013
Audio remains dream stop, 2013ivankraljevic
 
Ranko Tadic. Zdravlje ili otrovi? Pula, Zelena knjiznica
Ranko Tadic. Zdravlje ili otrovi? Pula, Zelena knjiznicaRanko Tadic. Zdravlje ili otrovi? Pula, Zelena knjiznica
Ranko Tadic. Zdravlje ili otrovi? Pula, Zelena knjiznicaivankraljevic
 

Mehr von ivankraljevic (20)

Glagoljske knjige Konzula Istranina klikom miša
Glagoljske knjige Konzula Istranina klikom mišaGlagoljske knjige Konzula Istranina klikom miša
Glagoljske knjige Konzula Istranina klikom miša
 
Glagoljske knjige Konzula Istranina klikom miša
Glagoljske knjige Konzula Istranina klikom mišaGlagoljske knjige Konzula Istranina klikom miša
Glagoljske knjige Konzula Istranina klikom miša
 
Izložba Flaciana, SKPU, 2020
Izložba Flaciana, SKPU, 2020Izložba Flaciana, SKPU, 2020
Izložba Flaciana, SKPU, 2020
 
Znanstveno istraživanje
Znanstveno istraživanjeZnanstveno istraživanje
Znanstveno istraživanje
 
Zelene knjižnice 2015
Zelene knjižnice 2015Zelene knjižnice 2015
Zelene knjižnice 2015
 
Baze podataka besplatno
Baze podataka besplatnoBaze podataka besplatno
Baze podataka besplatno
 
Znanstveno istraživanje skpu
Znanstveno istraživanje skpuZnanstveno istraživanje skpu
Znanstveno istraživanje skpu
 
Zelena knjiznica 2010 - 2014
Zelena knjiznica 2010 - 2014Zelena knjiznica 2010 - 2014
Zelena knjiznica 2010 - 2014
 
Jelena Puđak - Društvo visokih emisija
Jelena Puđak - Društvo visokih emisijaJelena Puđak - Društvo visokih emisija
Jelena Puđak - Društvo visokih emisija
 
Zelena knjiznica. Goran Jeras: Eticna banka
Zelena knjiznica. Goran Jeras: Eticna bankaZelena knjiznica. Goran Jeras: Eticna banka
Zelena knjiznica. Goran Jeras: Eticna banka
 
Zelena knjižnica. Sven Janovski: Građanski aktivizam
Zelena knjižnica. Sven Janovski: Građanski aktivizamZelena knjižnica. Sven Janovski: Građanski aktivizam
Zelena knjižnica. Sven Janovski: Građanski aktivizam
 
Zelena knjiznica. Djuro Capor: Pravo na prostor
Zelena knjiznica. Djuro Capor: Pravo na prostorZelena knjiznica. Djuro Capor: Pravo na prostor
Zelena knjiznica. Djuro Capor: Pravo na prostor
 
Zelena knjiznica. J. Munic, Prirodni resursi RH
Zelena knjiznica. J. Munic, Prirodni resursi RHZelena knjiznica. J. Munic, Prirodni resursi RH
Zelena knjiznica. J. Munic, Prirodni resursi RH
 
Baze podataka besplatno (1)
Baze podataka besplatno (1)Baze podataka besplatno (1)
Baze podataka besplatno (1)
 
Miroslav Ambruš-Kiš - Zajamčeni temeljni osobni prihod
Miroslav Ambruš-Kiš - Zajamčeni temeljni osobni prihodMiroslav Ambruš-Kiš - Zajamčeni temeljni osobni prihod
Miroslav Ambruš-Kiš - Zajamčeni temeljni osobni prihod
 
Zelena knjiznica. Sjemenarski suverenitet
Zelena knjiznica. Sjemenarski suverenitetZelena knjiznica. Sjemenarski suverenitet
Zelena knjiznica. Sjemenarski suverenitet
 
Dragana Bolješić Knežević. Slobodna škola
Dragana Bolješić Knežević. Slobodna školaDragana Bolješić Knežević. Slobodna škola
Dragana Bolješić Knežević. Slobodna škola
 
Predavanje Bernarda Ivčića o ekoaktivizmu
Predavanje Bernarda Ivčića o ekoaktivizmuPredavanje Bernarda Ivčića o ekoaktivizmu
Predavanje Bernarda Ivčića o ekoaktivizmu
 
Audio remains dream stop, 2013
Audio remains   dream stop, 2013Audio remains   dream stop, 2013
Audio remains dream stop, 2013
 
Ranko Tadic. Zdravlje ili otrovi? Pula, Zelena knjiznica
Ranko Tadic. Zdravlje ili otrovi? Pula, Zelena knjiznicaRanko Tadic. Zdravlje ili otrovi? Pula, Zelena knjiznica
Ranko Tadic. Zdravlje ili otrovi? Pula, Zelena knjiznica
 

Zelena knjiznica. D. Simlesa: Odrzivost

  • 1. ODRŽIVOST --- MODNI TREND ili UVJET ZA PREŽIVLJAVANJE >>> ZELENA KNJIŽNICA, PULA, 2013<<<
  • 2. /// KRIZA SUSTAVA /// /// STANJE U OKOLIŠU  MEĐUSOBNO POVEZANE KRIZE istog sustava  hiperprodukcija roba i proizvoda  sve veći jaz između bogatih i siromašnih  povjerenje u državne vlasti i političke autoritete  uništavanje ekosustava i kriza održivosti William I. Robinson: A Theory of Global Capitalism
  • 3. /// KRIZA SUSTAVA ///  HIPERPRODUKCIJA ROBA I PROIZVODA hiperprodukcija zaduživanje nekontrolirana iscrpljivanje resursa potrošnja i zagađenje Planet SMEĆE  Kapitalizam se temelji na nekontroliranom rastu i potrošnji, te nije „dizajniran” djelovati u stanju ravnoteže
  • 4. /// KRIZA SUSTAVA ///  SVE VEĆI JAZ IZMEĐU BOGATIH i SIROMAŠNIH Najbogatija petina uzima 76,6% svjetske zarade Svaki red predstavlja petinu svjetskog stanovništva Najsiromašnija petina uzima 1,5% svjetske zarade
  • 5. /// KRIZA SUSTAVA ///  POVJERENJE U DRŽAVNE VLASTI i POLITIČKE ELITE (i jedni u ) druge Može li se društvo razvijati održivo i pravedno bez povjerenja? U nejednakim društvima nema povjerenja Bez povjerenja nema sigurnosti Bez sigurnosti nema osjećaja suradnje Bez suradnje nema održivog razvoja
  • 6. /// ODRŽIVOST – UVJET OPSTANKA ///  www.maweb.org  Millenium  Ecosystem Assesment izvještaj o stanju i promjenama u globalnim ekosustavima te utjecaju tih promjena na ljudsku dobrobit i zdravlje  prvi put objavljen 2006. godine, a u istraživanjima je sudjelovalo 1360 znanstvenika i znanstvenica iz 95 zemalja svijeta
  • 7. /// ODRŽIVOST – UVJET OPSTANKA ///  www.maweb.org  Millenium Ecosystem Assesment
  • 8. /// KRIZA SUSTAVA ///  UNIŠTAVANJE EKOSUSTAVA i KRIZA ODRŽIVOSTI  Sadašnji biokapacitet planete omogućava da svi zadovoljimo sve svoje potrebe na 1,8 gha  Trenutno naša potrošnja resursa i proizvodnja otpada zahtijeva 2,7 gha po osobi  Globalni ekološki minus je 0,9gha
  • 9. /// ODRŽIVOST – GDJE POČETI? /// /// GDJE POČETI ODRŽIVO? /// energija Štednja /// dizajn Energetski efikasna izolacija /// solarni pasivni dizajn Obnovljivi izvori energije Efikasno grijanje /// razina termostata transport Avion kad nema druge opcije hrana Manje mesa Lokalna hrana Pješačenje Dijeljenje auta Ekonomski automobili (≅ anti SUV) Štedne žarulje Održavanje auta otpad Koncept 4R Organska hrana Manje korištenje auta /// javni prijevoz i bicikl Energetski efikasni uređaji (A ili viša klasa) robe i usluge Sezonska prehrana Više svježega i kuhanog Trebamo li nešto zaista? Ako nešto trebamo, je li kupnja jedina opcija? Ako nešto trebamo kupiti, možemo li naći nešto čija proizvodnja nije ugrozila okoliš i ljude? Je li moguće nešto što kupimo, iskoristiti nakon korištenja? Reduce /// smanjiti Repair /// popraviti Reuse /// ponovno koristiti Recycle /// reciklirati
  • 10. /// ODRŽIVOST – MODNI TREND ///  CARBON OFFSETING – mogućnost da otkupite svoju CO2 emisiju
  • 11. /// ODRŽIVOST – MODNI TREND ///
  • 12. /// ODRŽIVOST – MODNI TREND ///  TEROR malih stvari
  • 13. /// ODRŽIVOST – MODNI TREND ///  kampanja Sat za planet zemlju  „Hvala svima koji su ugasili svjetla za Sat za planet Zemlju! Zajedno mo ž emo pomo ć i oporavku našeg planeta...” „Malom gestom gašenja rasvjete na jedan sat ž eli se pokazati da WWF nam je svima stalo do budu ć nosti planeta na kojem ž ivimo. ” WWF  ove godine sudjelovalo 7000 gradova i mjesta u preko150 država?!
  • 14. /// ODRŽIVOST – MODNI TREND ///  Colin Butfield, Head of Campaigns at WWF, said it was not about saving energy for just an hour but raising awareness. "Earth Hour is an opportunity for people to show that they care about climate change and want global leaders to take action. Earth Hour is not about saving energy, it’s a positive inspiring event that will show the level of public concern about climate change, and for that reason we will not be measuring energy saved during the hour or reduction in CO2 emissions," he said.  „beyond the hour” inicijativa
  • 15. /// ODRŽIVOST – MODNI TREND ///  slučaj kvinoja
  • 16. /// KRIZA SUSTAVA /// /// STANJE U OKOLIŠU  MEĐUSOBNO POVEZANE KRIZE istog sustava  hiperprodukcija roba i proizvoda  sve veći jaz između bogatih i siromašnih  povjerenje u državne vlasti i političke autoritete  uništavanje ekosustava i kriza održivosti William I. Robinson: A Theory of Global Capitalism
  • 17. /// LOKALNA RJEŠENJA za GLOBALNE PROBLEME (i obrnuto) /// hiperprodukcija roba i proizvoda alternative BDP-u kao mjerilu razvoja nekog društva kraći radni tjedan 4R’s * Reduce * Repair * Reuse * Recycle ograničiti reklame (posebno namijenjene djeci) jaz izmeđ u bogatih i siromašnih ukidanje novca koji se temelji na kamatama i dugu porezi na bogatstvo ///porezi na štednju lokalne valute povjerenje u politiku i sustav demokracije direktna demokracija (ne ukidanje parlamentarne demokracije) zabrana financiranja kampanja privatnim novcem (iznad minimalnog iznosa) zadruge i socijalno poduzetništvo etičke banke Fair trade/// (solidarnost i pomoć slabijima) uništenje ekosustava i neodrživost permakultura (smanjenje potrošnje i efikasan dizajn) puna cijena za korištenje resursa (ukidanje eksternalizacije troškova) upravljane resursima kao javnim dobrima razne varijante participativnog budžeta ekološki otisak///C&C koncept za klimatske promjen tranzicijski gradovi lokalni veto
  • 18. /// 1. KAKO MJERITI RAZVOJ? /// Indeks zdravlja i socijalnog stanja uključuje  razina povjerenja  mentalna oboljenja (uključujući ovisnost o alkoholu i drogama)  životna dob i smrtnost dojenčadi  pretilost  obrazovna postignuća djece  razina trudnoće tinejđerki  ubojstva  stopa populacije u zatvorima  mobilnost u društvu
  • 19. /// 1. HIPERPRODUKCIJA ROBA I USLUGA 2. JAZ IZMEĐU BOGATIH I SIROMAŠNIH ///  etički konzumerizam  etičke banke  kreditne unije  zadruge ili kooperative  fair trade  socijalno poduzetništvo  LETS  lokalne valute  ekonomija poklanjanja
  • 20. /// ETIČKI KONZUMERIZAM ///  odbijamo kupovati proizvode čija se proizvodnja ili način prodaje protive našim etičkim načelima  u SAD-u i EU, gotovo 70 posto ispitanika u anketama ističe kako iz etičkih razloga ne kupuju hranu, piće ili proizvode za osobnu njegu
  • 21. /// FAIR TRADE – PRAVEDNA TRGOVINA ///  Početak '80 ih godina prošlog stoljeća kao iskaz solidarnosti sa siromašnima u zemljama u razvoju Kriteriji za Fair Trade uključuju:  pravednu plaću unutar lokalnog konteksta  transparentnost prema javnosti  angažiranje u ekološki održivim projektima  građenje dugoročnih trgovinskih odnosa  sigurnost da Fair Trade proizvodi nisu stvarani dječjom radnom snagom
  • 22. /// FAIR TRADE – PRAVEDNA TRGOVINA ///  na Haitima radnice koje proizvode odjeću zarade manje od 1 posto od kasnije cijene kad proizvodi stignu na police /// u Fair Tradeu proizvođač dobiva minimalno 30-40% ///  60-70% korisnika, točnije korisnica “poštene trgovine” su žene  proizvodi „poštene trgovine“ osiguravaju životna primanja za više od 5 milijuna ljudi iz 58 siromašnih zemalja.
  • 23. /// ETIČKE BANKE ///  ulažemo naš novac u banke koje ne ulažu u nuklearnu energiju, proizvodnju ili prodaju oružja, te druge investicije koje zagađuju okoliš ili ugrožavaju ljudsko zdravlje
  • 24. /// KREDITNE UNIJE ///  zadružna financijska institucija kontrolirana od strane svojih članova s ciljem davanja povoljnih kredita i drugih oblika financijskih usluga svojim članovima  mnoge kreditne unije postoje kako bi poticale lokalni razvoj zajednice  prema podacima Svjetskog vijeća kreditnih unija trenutno je u svijetu 43.677 kreditnih unija s ukupnim kapitalom od 1.1 bilijuna dolara za 172 milijuna članova
  • 25. /// KOOPERATIVE ili ZADRUGE /// PRINCIPI KOOPERATIVA  User-owned /// osobe koje rade u kooperativi su i oni koji su vlasnici ///  User-controlled /// ljudi koji rade u kooperativi su oni koji je u potpunosti kontroliraju ///  Benefits return to users /// zadaća kooperative jest da osigura i distribuira nagrade onima koji rade u njoj ///  One member, one vote /// svaki član ili članica kooperative ima jednaku moć ///  Prema podacima ILO-a zadruge zapošljavaju 100 milijuna ljudi, a čak preko 800 milijuna ljudi uključeno je u aktivnosti kooperativa kao radnici, potrošači ili stanovnici.
  • 26. /// KOOPERATIVE ili ZADRUGE ///  U Danskoj je 50.000 obitelji učlanjeno u zadruge ili javna udruženja kao vlasnici vjetroelektrana. Radi se o vlasništvu nad čak 75 posto svih instaliranih postrojenja za proizvodnju struje pomoću energije vjetra u Danskoj.  U Brazilu preko 70000 doktora liječi ljude kroz lječničku zadrugu UNIMED  Co-op City u Bronxu u New Yorku je s 50000 stanovnika najveća takva zajednica u svijetu.  Mljekarska industrija u Indiji organizirana kao kooperativa zapošljava više od 10 milijuna ljudi te sudjeluje u ukupnoj proizvodnji mlijeka sa 17 posto.  U Keniji zadruge drže 70 posto tržišta kavom i 95 posto pamuka
  • 28. /// LOKALNI SUSTAVI TRGOVINSKE RAZMJENE (LETS) ///  sistem razmjene proizvodnih dobara i usluga bez korištenja nacionalnih valuta  ljudi sami stvaraju novac – sredstvo razmjene za robe i usluge  Varijante LETS-a pojavile se još '30-ih godina prošlog stoljeća, a prvi LETS osnovao Michael Linton u Kanadi 1983. godine.
  • 29. /// LOKALNI SUSTAVI TRGOVINSKE RAZMJENE (LETS) ///  Unutar LETS sustava je krajem ’90-ih u cijelom svijetu razmijenjeno usluga i dobara u iznosu od 650 milijardi dolara  LETS-ovi uključuju hotele, taxi službe, firme za gradnju kuća, firme za selidbe, prehrambene kooperative, internet-cafee...  Danas 1900 lokalnih zajednica u cijelom svijetu proizvodi vlastiti novac
  • 30. /// LOKALNE VALUTE /// Chiemgauer – regionalna valuta u mjestima oko jezera Chiemsee u Bavariji  Projekt započeo srednjoškolski  profesor Christian Gelleri sa svojim učenicima Danas imaju 3300 članova, od čega je 600 lokalnih poslovnih subjekata
  • 31. /// LOKALNE VALUTE ///  Chiemgauer – regionalna valuta u mjestima oko jezera Chiemsee u Bavariji  Ovdje se neformalno podupire lokalna neprofitna scena, jer organizacije iz tog sektora mogu kupiti Chiemgauer za 0,97 € i prodati dalje za 1€  2011. godine ukupni promet je bio 6.200,000 Chiemgauera, a dobit za neprofitni sektor 50.200 Chiemgauera
  • 32. /// LOKALNE VALUTE /// ECO-IRIS ≈ lokalna valuta grada Brusselsa  Inicijativa Ministarstva za okoliš regije Brussels-Capital koja  okuplja nekoliko kvartova (start u rujnu 2012. godine) Ideja da se „podupre” ekološki osviješteno ponašanje, a zauzvrat se dobije valuta eco-iris koja se može koristiti u lokalnim dućanima kako bi se ojačala lokalna ekonomija
  • 33. /// EKONOMIJA DARIVANJA ///  u najdubljim pričama onome ili onima oko nas dajemo dio nas, dajemo ono za što osjetimo da imamo kao višak: vrijeme, energiju, dodir, razgovor, poklon, stvari...
  • 34. /// 3. POVJERENJE u POLITIKU i SUSTAV DEMOKRACIJE ///  PARTICIPATIVNI BUDŽET  početak 1989. godine s dolaskom PT-a na vlast  17 posto gradskog budžeta stavlja se na raspolaganje vijećanju građana i građanki
  • 35. /// 3. POVJERENJE u POLITIKU i SUSTAV DEMOKRACIJE /// Prve skupštine prema područjima življenja ili temama ožujak /// lipanj Ured gradonačelnika retorno Odabir delegata financijski savjetnici Gradski uredi Forum delegata tehnička i administrativna pomoć Kvartovska skupština lipanj /// rujan Sastanak gradskog Predlaganje vijeća za budžet budžeta Prihvaćanje projekata
  • 36. /// 3. POVJERENJE u POLITIKU i SUSTAV DEMOKRACIJE ///  Odabir pomoću “putovanja prioriteta” i Quality of life indeksa  do sada se podijelilo 260 milijuna dolara uz sudjelovanje 50000 ljudi s tendencijom rasta  podžava ga 85 posto stanovništva grada  proširio se u preko 1000 gradova u svijetu
  • 37. /// 3. POVJERENJE u POLITIKU i SUSTAV DEMOKRACIJE ///  Juntas de Buen Gobierno - Councils of Good Government Chiapas, Meksiko  način vladanja kojeg prakticiraju Zapatisti, okupljeni u EZLN (Ejército Zapatista de Liberación Nacional) na udaljenim područjima koja su pod njihovom kontrolom
  • 38. /// 3. POVJERENJE u POLITIKU i SUSTAV DEMOKRACIJE ///  svaki građanin i građanka unutar područja koje pokriva JBG sudjeluje u radu Vijeća na dva tjedna kada slijedi rotiranje  odluke se odnose na područja hrane, zdravlja, edukacije, poreza i sigurnosti, a vijeća nisu priznata od nacionalne vlade
  • 39. /// 3. POVJERENJE u POLITIKU i SUSTAV DEMOKRACIJE ///  RJEŠENJE - TRANZICIJSKA INICIJATIVA je (grad, regija, selo, otok, kvart...) odgovor lokalne zajednice na klimatske promjene, smanjenje zaliha fosilnih goriva, i pripadajuću ekonomsku krizu.
  • 40. /// 3. POVJERENJE u POLITIKU i SUSTAV DEMOKRACIJE ///  Građani i građanke okupljeni u INICIJATIVU se organiziraju, educiraju te tragaju za praktičnim rješenjima u najvažnijim područjima naših društava.  Ekonomija i biznis  Lokalna samouprava  Edukacija  Hrana  Umjetnost i izrada predmeta  Raznolikost i uključivanje  Kućanstva Zdravlje Energija Transport Unutrašnja (osobna) tranzicija
  • 41. /// ODRŽIVE LOKALNE ZAJEDNICE ///  RESILIENCE (engl. otpornost, fleksibilnost, elastičnost…) je sposobnost sustava da reagira na smetnje i ugrožavanja te se reorganizira u obliku i kvaliteti koja u biti zadržava istu funkciju, strukturu, identitet i veze.
  • 42. /// 4. UNIŠTAVANJE EKOSUSTAVA i NEODRŽIVOST /// održivi sustav