Dr. sc. Dražen Šimleša je u sklopu projekta Zelena knjižnica održao predavanje Održivost: modni trend ili uvjet za preživljavanje? u Sveučilišnoj knjižnici Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli u subotu 19. listopada 2013. godine u 17 sati. Organizatori predavanja: Društvo bibliotekara Istre i Sveučilišna knjižnica.
Ranko Tadic. Zdravlje ili otrovi? Pula, Zelena knjiznica
Zelena knjiznica. D. Simlesa: Odrzivost
1. ODRŽIVOST --- MODNI TREND ili
UVJET ZA PREŽIVLJAVANJE
>>>
ZELENA KNJIŽNICA, PULA, 2013<<<
2. /// KRIZA SUSTAVA /// ///
STANJE U OKOLIŠU
MEĐUSOBNO POVEZANE KRIZE istog sustava
hiperprodukcija roba i proizvoda
sve veći jaz između bogatih i siromašnih
povjerenje u državne vlasti i političke
autoritete
uništavanje ekosustava i kriza održivosti
William I. Robinson: A Theory of Global Capitalism
3. /// KRIZA SUSTAVA ///
HIPERPRODUKCIJA ROBA I PROIZVODA
hiperprodukcija
zaduživanje
nekontrolirana
iscrpljivanje resursa
potrošnja
i zagađenje
Planet SMEĆE
Kapitalizam se temelji na nekontroliranom rastu
i potrošnji, te nije „dizajniran” djelovati u stanju ravnoteže
4. /// KRIZA SUSTAVA ///
SVE VEĆI JAZ IZMEĐU BOGATIH i SIROMAŠNIH
Najbogatija petina
uzima
76,6% svjetske
zarade
Svaki red predstavlja
petinu svjetskog
stanovništva
Najsiromašnija petina
uzima
1,5% svjetske zarade
5. /// KRIZA SUSTAVA ///
POVJERENJE U DRŽAVNE VLASTI i POLITIČKE ELITE (i jedni u
)
druge
Može li se društvo razvijati održivo i pravedno bez povjerenja?
U nejednakim društvima nema povjerenja
Bez povjerenja nema sigurnosti
Bez sigurnosti nema osjećaja suradnje
Bez suradnje nema održivog razvoja
6. /// ODRŽIVOST – UVJET OPSTANKA ///
www.maweb.org
Millenium
Ecosystem Assesment
izvještaj o stanju i promjenama u globalnim
ekosustavima te utjecaju tih promjena na
ljudsku dobrobit i zdravlje
prvi put objavljen 2006. godine, a u istraživanjima
je sudjelovalo 1360 znanstvenika i znanstvenica iz
95 zemalja svijeta
8. /// KRIZA SUSTAVA ///
UNIŠTAVANJE EKOSUSTAVA i KRIZA ODRŽIVOSTI
Sadašnji biokapacitet planete omogućava da svi zadovoljimo
sve svoje potrebe na 1,8 gha
Trenutno naša potrošnja resursa i proizvodnja otpada zahtijeva
2,7 gha po osobi
Globalni ekološki minus je 0,9gha
9. /// ODRŽIVOST – GDJE POČETI? ///
/// GDJE POČETI ODRŽIVO? ///
energija
Štednja /// dizajn
Energetski efikasna
izolacija /// solarni
pasivni dizajn
Obnovljivi izvori
energije
Efikasno grijanje ///
razina termostata
transport
Avion kad nema
druge opcije
hrana
Manje mesa
Lokalna hrana
Pješačenje
Dijeljenje auta
Ekonomski
automobili
(≅ anti SUV)
Štedne žarulje
Održavanje auta
otpad
Koncept 4R
Organska hrana
Manje korištenje
auta /// javni prijevoz
i bicikl
Energetski efikasni
uređaji (A ili viša
klasa)
robe i usluge
Sezonska
prehrana
Više svježega i
kuhanog
Trebamo li nešto
zaista?
Ako nešto trebamo, je li
kupnja jedina opcija?
Ako nešto trebamo
kupiti, možemo li naći
nešto čija proizvodnja
nije ugrozila okoliš i
ljude?
Je li moguće nešto što
kupimo, iskoristiti
nakon korištenja?
Reduce ///
smanjiti
Repair ///
popraviti
Reuse ///
ponovno
koristiti
Recycle ///
reciklirati
10. /// ODRŽIVOST – MODNI TREND ///
CARBON
OFFSETING – mogućnost da otkupite svoju CO2 emisiju
13. /// ODRŽIVOST – MODNI TREND ///
kampanja Sat za planet zemlju
„Hvala svima koji su ugasili svjetla za
Sat
za planet Zemlju! Zajedno mo ž emo
pomo ć i
oporavku našeg planeta...”
„Malom gestom gašenja rasvjete
na jedan sat ž eli se pokazati da
WWF
nam je svima stalo do budu ć nosti
planeta na kojem ž ivimo. ”
WWF
ove godine sudjelovalo 7000 gradova i
mjesta u preko150 država?!
14. /// ODRŽIVOST – MODNI TREND ///
Colin Butfield, Head of Campaigns at
WWF, said it was not about saving
energy for just an hour but raising
awareness.
"Earth Hour is an opportunity for people
to show that they care about climate
change and want global leaders to take
action. Earth Hour is not about saving
energy, it’s a positive inspiring event that
will show the level of public concern about
climate change, and for that reason we will
not be measuring energy saved during the
hour or reduction in CO2 emissions," he said.
„beyond the hour” inicijativa
16. /// KRIZA SUSTAVA /// ///
STANJE U OKOLIŠU
MEĐUSOBNO POVEZANE KRIZE istog sustava
hiperprodukcija roba i proizvoda
sve veći jaz između bogatih i siromašnih
povjerenje u državne vlasti i političke
autoritete
uništavanje ekosustava i kriza održivosti
William I. Robinson: A Theory of Global Capitalism
17. /// LOKALNA RJEŠENJA za GLOBALNE PROBLEME (i obrnuto) ///
hiperprodukcija
roba i proizvoda
alternative BDP-u
kao mjerilu razvoja
nekog društva
kraći radni tjedan
4R’s * Reduce
* Repair
* Reuse
* Recycle
ograničiti reklame
(posebno namijenjene djeci)
jaz izmeđ u bogatih
i siromašnih
ukidanje novca koji se temelji na
kamatama
i dugu
porezi na bogatstvo
///porezi na štednju
lokalne valute
povjerenje u politiku
i sustav demokracije
direktna demokracija
(ne ukidanje parlamentarne
demokracije)
zabrana financiranja
kampanja privatnim
novcem
(iznad minimalnog iznosa)
zadruge i socijalno poduzetništvo
etičke banke
Fair trade///
(solidarnost i pomoć slabijima)
uništenje ekosustava
i neodrživost
permakultura
(smanjenje potrošnje i
efikasan dizajn)
puna cijena za
korištenje resursa
(ukidanje eksternalizacije troškova)
upravljane resursima
kao javnim dobrima
razne varijante
participativnog
budžeta
ekološki otisak///C&C
koncept za klimatske promjen
tranzicijski gradovi
lokalni veto
18. /// 1. KAKO MJERITI RAZVOJ? ///
Indeks zdravlja i socijalnog stanja uključuje
razina povjerenja
mentalna oboljenja
(uključujući ovisnost o
alkoholu i drogama)
životna dob i smrtnost
dojenčadi
pretilost
obrazovna postignuća djece
razina trudnoće tinejđerki
ubojstva
stopa populacije u zatvorima
mobilnost u društvu
19. /// 1. HIPERPRODUKCIJA ROBA I USLUGA
2. JAZ IZMEĐU BOGATIH I SIROMAŠNIH ///
etički konzumerizam
etičke banke
kreditne unije
zadruge ili kooperative
fair trade
socijalno poduzetništvo
LETS
lokalne valute
ekonomija poklanjanja
20. /// ETIČKI KONZUMERIZAM ///
odbijamo kupovati proizvode čija se proizvodnja ili način
prodaje protive našim etičkim načelima
u SAD-u i EU, gotovo 70 posto ispitanika u anketama ističe
kako iz etičkih razloga ne kupuju hranu, piće ili proizvode
za osobnu njegu
21. /// FAIR TRADE – PRAVEDNA TRGOVINA ///
Početak '80 ih godina prošlog stoljeća kao iskaz solidarnosti sa
siromašnima u zemljama u razvoju
Kriteriji za Fair Trade uključuju:
pravednu plaću unutar lokalnog konteksta
transparentnost prema javnosti
angažiranje u ekološki održivim projektima
građenje dugoročnih trgovinskih odnosa
sigurnost da Fair Trade proizvodi nisu
stvarani dječjom radnom snagom
22. /// FAIR TRADE – PRAVEDNA TRGOVINA ///
na Haitima radnice koje proizvode odjeću zarade manje od
1 posto od kasnije cijene kad proizvodi stignu na police
/// u Fair Tradeu proizvođač dobiva minimalno 30-40% ///
60-70% korisnika, točnije korisnica “poštene trgovine” su
žene
proizvodi „poštene trgovine“ osiguravaju životna primanja za
više od 5 milijuna ljudi iz 58 siromašnih zemalja.
23. /// ETIČKE BANKE ///
ulažemo naš novac u banke koje ne ulažu u nuklearnu energiju,
proizvodnju ili prodaju oružja, te druge investicije koje
zagađuju okoliš ili ugrožavaju ljudsko zdravlje
24. /// KREDITNE UNIJE ///
zadružna financijska institucija kontrolirana
od strane svojih članova s ciljem davanja povoljnih kredita i
drugih oblika financijskih usluga svojim članovima
mnoge kreditne unije postoje kako bi
poticale lokalni razvoj zajednice
prema podacima Svjetskog vijeća kreditnih unija trenutno je u
svijetu 43.677 kreditnih unija s ukupnim kapitalom od 1.1
bilijuna dolara za 172 milijuna članova
25. /// KOOPERATIVE ili ZADRUGE ///
PRINCIPI KOOPERATIVA
User-owned /// osobe koje rade u kooperativi su i oni
koji su vlasnici ///
User-controlled /// ljudi koji rade u kooperativi su oni
koji je u potpunosti kontroliraju ///
Benefits return to users /// zadaća kooperative jest da
osigura i distribuira nagrade onima koji rade u njoj ///
One member, one vote /// svaki član ili članica kooperative
ima jednaku moć ///
Prema podacima ILO-a zadruge zapošljavaju 100 milijuna ljudi, a čak preko
800 milijuna ljudi uključeno je u aktivnosti kooperativa kao
radnici, potrošači ili stanovnici.
26. /// KOOPERATIVE ili ZADRUGE ///
U Danskoj je 50.000 obitelji učlanjeno u zadruge ili
javna udruženja kao vlasnici vjetroelektrana.
Radi se o vlasništvu nad čak 75 posto svih instaliranih
postrojenja za proizvodnju struje pomoću energije vjetra u Danskoj.
U Brazilu preko 70000 doktora liječi ljude kroz lječničku zadrugu UNIMED
Co-op City u Bronxu u New Yorku je s 50000 stanovnika najveća
takva zajednica u svijetu.
Mljekarska
industrija u Indiji organizirana kao kooperativa zapošljava više
od 10 milijuna ljudi te sudjeluje u ukupnoj proizvodnji mlijeka sa 17 posto.
U Keniji zadruge drže 70
posto tržišta kavom i 95
posto pamuka
28. /// LOKALNI SUSTAVI TRGOVINSKE RAZMJENE (LETS) ///
sistem razmjene proizvodnih dobara i usluga bez korištenja
nacionalnih valuta
ljudi sami stvaraju novac – sredstvo razmjene za robe i usluge
Varijante LETS-a pojavile se još '30-ih godina prošlog stoljeća,
a prvi LETS osnovao Michael Linton u Kanadi 1983. godine.
29. /// LOKALNI SUSTAVI TRGOVINSKE RAZMJENE (LETS) ///
Unutar LETS sustava je krajem ’90-ih
u cijelom svijetu
razmijenjeno usluga i dobara u iznosu od 650 milijardi dolara
LETS-ovi uključuju hotele, taxi službe, firme za gradnju kuća,
firme za selidbe, prehrambene kooperative, internet-cafee...
Danas 1900 lokalnih zajednica u cijelom svijetu proizvodi
vlastiti novac
30. /// LOKALNE VALUTE ///
Chiemgauer – regionalna valuta u mjestima oko jezera
Chiemsee u Bavariji
Projekt započeo srednjoškolski
profesor
Christian Gelleri sa svojim učenicima
Danas imaju 3300 članova, od čega je 600
lokalnih poslovnih subjekata
31. /// LOKALNE VALUTE ///
Chiemgauer – regionalna valuta u mjestima oko jezera
Chiemsee u Bavariji
Ovdje se neformalno podupire lokalna neprofitna scena,
jer organizacije iz tog sektora mogu kupiti Chiemgauer
za 0,97 € i prodati dalje za 1€
2011. godine ukupni promet je bio 6.200,000 Chiemgauera,
a dobit za neprofitni sektor 50.200 Chiemgauera
32. /// LOKALNE VALUTE ///
ECO-IRIS ≈ lokalna valuta grada Brusselsa
Inicijativa Ministarstva za okoliš regije Brussels-Capital koja
okuplja nekoliko kvartova (start u rujnu 2012. godine)
Ideja da se „podupre” ekološki osviješteno ponašanje, a
zauzvrat se dobije valuta eco-iris koja se može koristiti u
lokalnim dućanima kako bi se ojačala lokalna ekonomija
33. /// EKONOMIJA DARIVANJA ///
u najdubljim pričama onome ili onima oko nas dajemo dio nas,
dajemo ono za što osjetimo da imamo kao višak: vrijeme,
energiju, dodir, razgovor, poklon, stvari...
34. /// 3. POVJERENJE u POLITIKU i SUSTAV DEMOKRACIJE ///
PARTICIPATIVNI BUDŽET
početak 1989. godine s dolaskom PT-a na vlast
17 posto gradskog budžeta stavlja se na
raspolaganje vijećanju građana i građanki
35. /// 3. POVJERENJE u POLITIKU i SUSTAV DEMOKRACIJE ///
Prve skupštine prema
područjima življenja ili temama
ožujak
///
lipanj
Ured gradonačelnika
retorno
Odabir delegata
financijski
savjetnici
Gradski uredi
Forum delegata
tehnička i administrativna
pomoć
Kvartovska skupština
lipanj
///
rujan
Sastanak gradskog
Predlaganje
vijeća za budžet
budžeta
Prihvaćanje
projekata
36. /// 3. POVJERENJE u POLITIKU i SUSTAV DEMOKRACIJE ///
Odabir pomoću “putovanja prioriteta” i Quality of life indeksa
do sada se podijelilo 260 milijuna dolara uz
sudjelovanje 50000 ljudi s tendencijom rasta
podžava ga 85 posto stanovništva grada
proširio se u preko 1000 gradova u svijetu
37. /// 3. POVJERENJE u POLITIKU i SUSTAV DEMOKRACIJE ///
Juntas de Buen Gobierno - Councils of Good Government
Chiapas, Meksiko
način vladanja kojeg prakticiraju Zapatisti,
okupljeni u EZLN (Ejército Zapatista de Liberación Nacional)
na udaljenim područjima koja su pod
njihovom kontrolom
38. /// 3. POVJERENJE u POLITIKU i SUSTAV DEMOKRACIJE ///
svaki građanin i građanka unutar područja koje pokriva JBG
sudjeluje u radu Vijeća na dva tjedna kada slijedi rotiranje
odluke se odnose na područja hrane, zdravlja, edukacije,
poreza i sigurnosti, a vijeća nisu priznata od nacionalne vlade
39. /// 3. POVJERENJE u POLITIKU i SUSTAV DEMOKRACIJE ///
RJEŠENJE - TRANZICIJSKA INICIJATIVA je (grad, regija,
selo, otok, kvart...) odgovor lokalne zajednice
na klimatske promjene, smanjenje zaliha
fosilnih goriva, i pripadajuću ekonomsku krizu.
40. /// 3. POVJERENJE u POLITIKU i SUSTAV DEMOKRACIJE ///
Građani i građanke okupljeni u INICIJATIVU se
organiziraju, educiraju te tragaju za praktičnim
rješenjima u najvažnijim područjima naših društava.
Ekonomija i biznis
Lokalna samouprava
Edukacija
Hrana
Umjetnost i izrada predmeta
Raznolikost i uključivanje
Kućanstva
Zdravlje
Energija
Transport
Unutrašnja (osobna)
tranzicija
41. /// ODRŽIVE LOKALNE ZAJEDNICE ///
RESILIENCE
(engl. otpornost, fleksibilnost, elastičnost…)
je sposobnost sustava da reagira na smetnje i ugrožavanja te
se reorganizira u obliku i
kvaliteti koja u biti
zadržava istu funkciju,
strukturu, identitet i veze.