U organizaciji Gradske knjižnice i čitaonice Pula i Društva bibliotekara Istre, 7. prosinca 2011. u Gradskoj knjižnici i čitaonica u Puli održano je stručno predavanje „Tiskana baština u istarskim knjižnicama: vrednovanje i bibliografska obrada.“ Predavači su bili dr. sc. Tinka Katić i Slavko Harni iz NSK, a prisustvovalo je 18 knjižničara iz istarskih knjižnica. Održana su sljedeća predavanja: Tinka Katić: Tiskana baština: što, kako i za koga sačuvati?; S. Harni: Knjiga kao kulturno dobro: kriteriji za odabir građe; T. Katić: Retrospektivne bibliografije: pojam, obuhvat, metodologija izrade; S. Harni: Bibliografski opis u hrvatskoj retrospektivnoj bibliografiji: tradicionalni opis i ISBD.

1. Knjiga kao kulturno dobro
Kriteriji
GRADSKA KNJIŢNICA
PULA SLAVKO HARNI
NSK ZAGREB

2. Status questionis
Godine 2001. upisane su u Registar svjetske
dokumentarne baštine dvije najstarije knjige na
svijetu, tiskane metalnim pomičnim slovima: JIKJI-
Antologija velikog budističkog svećenika, Cheongju
(Koreja), 1377. i Gutenbergova Biblija u 42
retka, Mainz 1455. To je učinjeno na temelju
odreĎenih kriterija. Dva su pitanja:
1. Ima li hrvatskih knjiga koje su dorasle takvim
kriterijima
2. Mogu li se ti kriteriji uporabiti za našu nacio-
nalnu vrijednosnu klasifikaciju knjiga?

3. JIKJI (2.sv) -
prva poznata
knjiga tiskana
pokretnim me-
talnim slovima.
Čuva se u
Parizu.
Godine 2001.
upisana u
Registar svjet -
ske kulturne
Jikji – Antologija budističkog
baštine.
velikog učitelja zen-
budizma, Cheongju, Koreja, 1377.

4. Svjetska
memorija 2
Gutenbergova
Biblija u 42
retka, 1455.

5.  UNESCO je organizacija koja se
Kriteriji i brine za svjetsku prirodnu i
kultura kulturnu baštinu. Iz toga slijedi
da se ima na umu opći pojam
kulture, po kojemu je ona
čovjekovo djelo različito od
Kriteriji za svaki vid
kulturrne baštine ovise prirode. Kulturnu baštinu čine
o tome kako se razumije nepokretna i pokretna, materi-
kultura.
jalna i nematerijalna dobra.
Knjige spadaju (uvjetno) u pok-
retna materijalna dobra.
Pokretanjem Programa svjetske
memorije 1992. uvrštavaju se u
dokumentarnu baštinu.

6. Temeljna referenca ove prezentacije
Cilj jesu UNESCO-ve revidirane
Knjige kao kulturno Smjernice za očuvanje dokumen
dobro spadaju u do-
kumentarnu baštinu tarne baštine iz 2002. koje
, koja je memorija
čovječanstva. Njezina
sadržavaju i kriterije za odabir
specifična struktura graĎe za upis u Registar svjetske
(dokumunt=nformacij
a+nositelj, analogni ili dokumentarne baštine. Kriteriji
digitalni) i umnože-
nost kao osnovno su dopunjeni 2007. te ih u
obilježje zahtijeva i
poseban status u
temeljnom dijelu ima šest. Prilog
žaštiti i vrijednosnom
promicanju.
što slijedi jest pokušaj prilagodbe
Dokumneti su tih dokumentarnih kriterija
knjige, grafike, ploče,
CD, DVD i dr. hrvatskim uvjetima.

7. Knjiga kao
kulturno dobro -
sadrţaj
 Pristupne napomene
 Tipologija kriterija
Pristupne
napomene Bibliografski tip
naznačuju teorijski
kontekst, a
Vrijednosno-kategorijalni tip
tipologija kriterija Dokumentarni tip
preduvjete za
primjenu svjetskih  Zaključne napomene
kriterija u
hrvatskom
okruženju.

8. Tipologija  1. Bibliografski (formalni i
kriterija sadržajni)
U literaturi se nalaze i
druge tipologije
kriterija. Za potrebe  2. Vrijednosno-kategorijalni
ovoga priloga donose
se tri tipa. (univerzalni, nacionalni,
Prva dva su nacionalni
regionalni, zavičajni)
i promatraju se kom-
plementarno s doku -
mentarnim koji je  3. Dokumentarni (vrijeme,
internacionalni.
mjesto, ljudi, predmet i tema,
forma i stil, emocionalno
značenje)

9. Bibliograf-
 1. Formalni
ski kriteriji
Hrvatski autor
Hrvatski jezik
Riječ je kriterijima
hrvatske bibliografije Hrvatski teritorij
knjiga odnosno
nacionalne zbirke Inkunabule hrvatskih
Croatica. tiskara
Tradicionalno se rabe
formalni kriteriji, a u
novije vrijeme s obzi-
rom na dostupnost  2. Sadržajni
graĎe, i sadržajni. O Hrvatima
O Hrvatskoj prirodnoj i
kulturnoj baštini

10. Kategorijalno-
vrijednosni  1. Univerzalni (internacionalni)
kriteriji
a) hrv. knjige svjetske baštine
Univerzalni tip slijedi
postojeće i potencijlne b) strane knjige u Hrvatskoj
registre dokumentarne
baštine. Hrvatska može  2. Nacionalni - sukladno
sama ili s nekom
drugom zemljom
bibliografskim kriterijima
nominirati svoju neku  3. Regionalni - hrvatski
zbirku ili pojedini
dokument za upis u a) mediteranska
internacionalni registar.
Drugi su kriteriji tu b) srednjoeuropska
kako bi se mogla zaštiti
i promicati hrvatska  4. Zavičajni
dokumentarna baština
koja ne zadovoljava
županijski
svjetske kriterije. lokalni

11. Dokumentar
 1. Pretpostavke (autentičnost,
ni kriteriji 1
jedincatost, usporedivost)
 2. Glavni kriteriji (mjesto,
vrijeme, ljudi, predmet i teme,
Dokumentarni
kriteriji prema forma i stil, emocionalno
Općim smjernicama značenje)
za očuvanje
dokumentarne  3. Sekundarni kriteriji (rijetkost,
baštine sastoje se od
tri dijela:
itegritet, ugroženost, plan
upravljanja)

12. Dokumentarni kriteriji 2: Pretpostavke
1. Autentičnost. Kopije, replike i
slično ne dolaze u obzir.
2. Unikatnost i nenadomjestivost.
Nestanak bi bio šteta za
čovječanstvo: utjecaj na tijek
povijesti
3. Usporedivost s već upisanim.
Tako se postiže konzistetnost
registra.

13. Dokumentarni kriteriji 3
1. Vrijeme
2. Mjesto
3. Ljudi
4. Predmet i teme
5. Forma i stil
6. Emocionalno značenje

14. Vrijeme-tekst kriterija
 Vrijeme kao takvo ne čini dokument
značajnim, ali svaki je dokument
tvorevina svojega vremena, a neki ga
iznimno snažno prizivaju, jer su iz
razdoblja krize ili značajnih socijalnih i
kulturnih promjena. Knjiga može
reprezentirati novo otkriće ili „biti prva
u svojoj vrsti“.
U nas to vrijedi posebno za inkunabule.

15. Zbirka hrvatskih
glagoljskih inku
nabula (6) ima
obilježja jedin-
catosti, poseb-
nog odnosa pre-
ma
vremenu, riječ je
o knjiga- ma
koje su u
mnogome utje-
cale na kasnije
Misal po zakonu rimskoga dvora,
ćiriličke i
1483.
latiničke knjige.

16. Misal po
zakonu
rimskog dvora
1483.
Posebno to vrijedi za
Misal po zakonu
rimskog dvora iz
1483, koji je svakako
prvi u svojoj vrsti, a
uklapa se u trend
prijevoda na narodni
jezik. To vrijedi
dakako i za
Vrančićeve i
Boškovićeve
znanstvene prinose.

17. Lekcionar
Bernardina
Splićanina, 14
95
Ilustrira prijevodnu
aktivnost sveto-
pisamskih tekstova na
narodni jezik latinicom.

18. 2. Mjesto
Tekst kriterija
 Mjesto kreacije dokumenta je ključno
obilježje njegove važnosti. Može
sadržavati ključne obavijesti o lokalitetu
važnom u svjetskoj historiji; ili lokacija
može imati važan utjecaj a događaje
opisane u dokumentu. Može biti riječ o
gradovima ili institucijama koje su
nestale.

19. Pravna povijest ,
povezano s mjestom
Vinodolom, počeci
pravne tradicije.
Vinodolski zakonik - prijepis

20. Blondus, Flavi
us. Roma
instaurata, Ver
onae,
D.
Dobrićević, 14
81.
Radi se gradu Rimu i
njegovoj obnovi, a
možda se Venecija vidi
kao obnovljeni Rim.

21. 3. Ljudi
Tekst kriterija:
 Socijalni i kulturni kontekst kreacije
dokumenta može reflektirati značajne
aspekte ljudskog ponašanja ili
socijalnog, industrijskog, umjetničkog i
političkog razvitka. Može dohvatiti bit
velikih pokreta, tranzicija, napredaka i
nazadaka. Može reflektirati sraz ključnih
pojedinaca i skupina.

22. Spovid
općena, Senj
1496.
Riječ je o knjizi
koja je izvršila
izniman utjecaj
na ljude: na
literaturu toga
tipa, na
ispovjednu
praksu, a time i
društveni
život, provedbu
moralnih
normi...

23. 4. Predmet i tema
 Predmet djela može
reprezentirati naročit historijski
ili intelektualni razvoj
prirodnih, društvenih i
humanističkih
znanosti, politike, ideologije, spor
ta i umjetnosti.

24. Dragišić se iskazao u
humanističkoj filozo
fiji i teološkoj
znanosti.
Proučavao je izmeĎu
ostaloga odnos
izmeĎu židovskih i
kršćanskih spisa.
Zagovornik izmirenja
svjetskih religija kao
izlaz iz krize onoga
vremena.
J. Dragišić, De natura coelestium
spirituum quos angelos
vocamus, 1499.

25. 5. Forma i stil
 Primjerak može imati izvanrednu
estetsku stilsku ili lingvističku
vrijednost, biti tipičan ili ključni
primjerak tipa prezentacije, običaja
ili medija, ili nestaloga ili
nestajućega nosača formata.

26. Dragišić, Knjig
a o Anđelima,
Dragišićeva knjiga
može biti primjer
iznimne vizualne
opreme jedne
inkunabule.
Kao primjer osobite
forme bila bi prikladna
i senjska Spovid
općena zbog pirnosa u
ispisu glagoljice.

27. 6. Socijalno-duhovno značenje
 On dopušta specifičnoj zajednici da
pokaže svoj emocionalni odnos prema
dokumentu ili dokumentima tj. prema
načinu na koji oni pridonose identitetu
zajednice i socijalnoj koheziji. Primjena
toga kriterija mora reflektirati živuće
značenje – dokumentarna baština mora
imati emocionalni sadržaj za ljude koji
žive danas.

28. Šiţgorić, Carm
ina et
elegiae, 1477.
Šižgorićeve Elegiae su
možda najbliže tomu
kriteriju jer
predstavljaju početak
tiskanoga hrvatskoga
pjesništva, a sadržajno
su takoĎer posvećene
hrvatskim temama
(Šibeniku na primjer).
Inače bi možda
ponajviše odgovarao
Kačićev Razgovor
ugodni, 1756.

29. N.
Modruški, Ora
tio, oko 1474.
Oratio in funere je
nadgrobni govor
biskupa Nikole
Modruškog kardinalu
Petru.
Reprezentira odnose
meĎu istaknutim
osobama u ondašnjoj
Crkvi. Prvi tiskani
latinski tekst jednog
hrvatskoga autora.

30. Sekundarni doc. kriteriji
1. Rijetkost
2. Cjelovitost
3. Ugroženost
4. Plan očuvanja

31. Zaključne napomene
 Kako bi model funkcionirao valja nam svjetske
kriterije staviti u nacionalne okvire.
 Temeljna ideja modela koji se ovdje predlaže stoga se
sastoji se u tome da se, prilikom prosudbe
kulturnoga značenja neke knjige ili zbirke po
odreĎenom dokumentarnom kriteriju, imaju svaki
put u vidu svi kategorijalno-vrijednosni kriteriji.
 Dokument lokalnoga značenja može istodobno
biti i meĎunarodno značajan.

32. Model 1
Dokument. kriteriji Hrvatska knjiga
 Vrijeme
 Mjesto
 Ljudi
 Predmet i tema
 Forma i stil
 Emoc. značenje

33. Model 2
Dokumentarni kriteriji Hrvatska knjiga
 Vrijeme  B. Šulek, Hrv.-tal.-
 Mjesto njem. rječnik znanstv.
 Ljudi
nazivlja, Zagreb, 1874.
 Vrijedn.-kat. kriteriji:
 Predmet i tema
1. internacionalni
 Forma i stil
2. nacionalni
 Emoc. značenje 3. regionalni
4. zavičajni

34. Model 2
Knjiga
Kategorijalno-
vrijednosni
kriteriji
1,2,3,4
1.Vrijeme 3. Ljudi Emotivno
2.Mjesto 1. Predmet i tema
značenje
2. Forma i stil

35. Hvala
lijepa!
Biblia latina, Hamburg, 1255.