2.  S gotikom, javlja se i kultura gradskih komuna (Dubrovački statut),
propovjednih redova i vlastele. 14. st. je vrijeme viteške kulture u
Hrvatskoj koje je obilježeno dominacijom plemstva, ali i zlatno
doba srednjovjekovnih dalmatinskih gradova koji su trgovali s
hrvatskom vlastelom u zaleđu.
 U 14. st. prostorna organizacija i oblik daljnjeg razvoja gradova u
Dalmaciji su naglašeni. Urbanizacija se očituje u planskom
dograđivanju i proširenju Raba i Trogira, regulaciji Dubrovnika i
integraciji Splita. To je doba gradskih popločavanja ulica
kamenom, kanalizacija i organiziranja gradske čistoće, npr.
Dubrovnik. Najveći pothvat toga doba bila je gradnja posve novih
gradova na području Dubrovačke Republike –Stona i Malog
Stona, te kilometar dugačkoga zida među njima s kulom vrh
brijega (14. st.). Tako je cijeli poluotok Pelješac bio pregrađen i
zaštićen od mogućeg napada s kopna s ciljem očuvanja najveće
vrijednosti u dubini zaljeva – Stonske solane.

3.  Gotičku fortifikaciju od romaničke
razlikuju visoke kule u obliku kvadratne
prizme, za razliku od romaničkih i
renesansnih okruglih. Najbolje sačuvani
takvi primjeri nalaze se u
Istri: Hum, Bale, Motovun, ali i na sjeveru
-Medvedgrad iznad Zagreba (1260.) ili na
jugu -Sokolac u Lici (14. st.).

4. MOTOVUN

5. BALE

6. STON

10.  Na prostoru današnje prvostolnice prvotno
se nalazila crkvica sagrađena između 9. i
11. stoljeća. Nije poznato je li bila porušena
ili je stradala, no na njezinu mjestu
sagrađena je nova, veća crkva. Zagrebačku
biskupiju osnovao je Ladislav 1094. godine i
podredio je nadbiskupiji u Ostrogonu.
 Zagrebačkim su biskupima prihodi
omogućavali da sagrade novu crkvu koju je
vjerojatno novčanim darom pomogao i kralj
Emerik koji je početkom 13. stoljeća boravio
u Zagrebu.
 Počelo se s gradnjom katedrale u Zagrebu u
prijelaznom romaničko-gotičkom stilu.
Gradnja je trajala dugo te je
tek 1217. godine bila završena i posvećena

11.  Zagrebačka katedrala na Kaptolu, sa svoja dva visoka i vitka zvonika (oko 105
metara), spada među monumentalne neogotičke katedrale i svjedoči o Zagrebu
kao snažnom srednjoeuropskom kulturnom središtu. Posvećena je Uznesenju
Blažene Djevice Marije, odnosno Velikoj Gospi, dok je sv. Stjepan, ugarski kralj,
njezin drugi patron.
 Cijeli okolni prostor omeđuju kule i bedemi, a do početka 20. stoljeća postojala je
kula i zid ispred samog pročelja, tako da je bila jedan od rijetkih primjeraka
potpuno opasane Prvostolnice. S južne i istočne strane zida proteže se
Nadbiskupski dvor, dok se brojne religijske dragocjenosti čuvaju u Riznici, gdje
možete vidjeti umjetnine koje potječu od kraja 11. stoljeća pa sve do 20. stoljeća.
 Kreće se s potpuno novim projektom, čiju je gradnju razradio i proveo Herman Bollé.
Najveći dio svetišta 'podignut' je iznova, vanjština je postala neogotička, dok je
unutrašnjost ipak očuvala dio srednjovjekovne autentičnosti.

14.  Medvedgrad je stari grad
(gradina, utvrđenje)
sagrađen u 13.
stoljeću nakon
provale Tatara na brdu
Mali Plazur, jugozapadnom
obronku Medvednice. Bio
je jedan od najvećih
burgova u Hrvatskoj.
 Na Medvedgradu se nalazi
ranogotička kapelica sv.
Filipa i Jakova i Oltar
domovine, spomenik palim
hrvatskim vojnicima
u Domovinskom ratu. S
Medvedgrada se pruža
prekrasan pogled
na Zagreb, koji je uz
pogled
iz Sljemenske žičare
najbolje mjesto za
promatranje Zagreba noću.

15.  Utvrdu Medvedgrad dao je sagraditi o. 1250.
zagrebački biskup Filip na padinama Medvednice.Svrha joj je
bila obrana Kaptola i biskupskih posjeda. Oko 1260. kralj Bela
IV. povjerio je utvrdu knezu Stjepk Šubiću, a potom je davana
na upravu hrvatskim banovima.
 Medvedgradska je tvrđava teško oštećena u potresu 1590.
godine pa su je 1602. napustili njeni posljednji
stanovnici. Nakon sloma zrinsko-frankopanske urote 1671.
godine, Medvedgrad je preuzela kraljevska komora, ali tada
je već ruševina. Posljednji gospodari grada bili su baruni
Kulmer koji su ga posjedovali do 1945. godine.

16. Kapela Svetih
Filipa i Jakova u
Medvedgradu

17.  Radovanov portal je glavni portal katedrale sv.
Lovre u Trogiru. Najznačajniji je srednjovjekovni portal na
istočnom Jadranu te u ovom dijelu Europe. Nazvan je po
njegovu autoru Majstoru Radovanu koji ga je
isklesao 1240. godine i potpisao s per Raduanum, iako je
dovršen tek u 14. stoljeću
 Portal je najmonumentalnije djelo romaničko-gotičkog stila u
Hrvatskoj. Obuhvaća Prvi grijeh (Adam i Eva)
i Otkupljenje (Rođenje Kristovo), kristološki ciklus, pojedine
svece i apostole, prikaz mjeseci, prizore lova, a stilski
sažima različite tradicije od južnoitalskih do francuskih.
Umjetnički je na razini najboljih europskih ostvarenja tog
doba

18.  U luneti je prikaz Rođenja
Krista (obećanje spasenja),
umjesto Posljednjeg suda,
koji je uobičajen za glavne
portale katedrala na zapadu.
 U dva luka nad lunetom su
scene iz biblijskih prizora.
Najkvalitetniji dijelovi portala
pripisuju se majstoru
Radovanu, a ostatak
njegovoj radionici. Skulptura
portala karakterističan je
primjer gotičkog realizma i hu
manizma, ali s obilježjima
starijeg romaničkog stila.

20.  S kraja kasne gotike
 U gornjem dijelu šiljastog luka portala u nišama
su skulpture Bogorodice s djetetom, sv. Marka i
Krista s 12 apostola. Iako nije potpisan ni datiran,
po stilu ga se pripisuje majstorima češke radionice
Parlera
 Svi likovi pripadaju gotičkom idealističkom stilu,
kojeg se u srednjoj Europi naziva i “mekim stilom”,
radi blago zaobljenih glava i obraza likova te
mekog nabiranja tkanine na odjeći

21.  Na likovima i
okviru može se
vidjeti tragove
boja, jer je
izvorno cijeli
portal bio živo
obojen
 Nisu svi kipovi
kameni, ima i
drvenih

22.  Škrinja svetog Šimuna ili raka svetog Šimuna je nesumnjivo
jedno od najdragocjenijih i najvrijednijih zlatarskih djela
zadarske srednjovjekovne umjetnosti, a po svojim
umjetničkim kvalitetama i dimenzijama ide u red cjenjenijih
iste vrste, ne samo u Hrvatskoj, već i u svijetu
 Službeno je proglašena spomenikom kulture nulte
kategorije. Pored svoje umjetničke vrijednosti škrinja Sv.
Šimuna ima i prvorazredno značenje za hrvatsku povijest.
Na njoj su ovjekovječeni važni povijesni događaji, kao i
svakidašnji život žitelja Zadra: na tržnici, na ulici, nošnja
ondašnjih ljudi, kao i izgled pojedinih dijelova grada.

25.  U zidnom polju
omeđeno šiljastim
lukom smještena je
slikarska kompozicija
 U donjem dijelu
prikazana su tri sveca,
sv. Dominik, sv. Kvirin i
sv. Franjo Asiški
 U gornjem dijelu je
prikaz jednoga crkvenog
oca ili Krista

26.  Dominantan je prostorni
odnos gore-dolje, dok je onaj
naprijed-natrag samo
diskretno označen bilo u boji
donjeg pojasa (zeleno=tlo),
bilo u presijecanju gornjeg
lika, čime se sugerira da su tri
lika ne samo ispod već i
ispred u prostoru
 U stavu likova naziremo više ili
manje skriven kontrapost

27.  Crkva SV.MARIJE “NA ŠKRILJINAH” blizu BERMA
 Vincent iz Kastva, 1474
 Prizor JUDIN POLJUBAC nalazi se na sjevernom
zidu crkve
 Ravni slikani okvir ne zatvara u pravom smislu
plohu, na kojoj će scena biti prikazana, već ga
samo odvaja od susjednih kako bi cijeli ciklus, koji
pokriva zidove te jednobrodne crkve, bio
pregledniji

28.  Prikaz na nekim
mjestima “bježi” iz
dimenzija
 Slikar očito okvir nije
ozbiljno uzeo, ali je
upravo njegovim
negiranjem stvorio
iluziju prostora, privid
realnosti,koji,
međutim, njegov
plošni način slikanja i
zanemarivanja
prostornih odnosa u
međusobnoj postavi
likova odmah dovode
u pitanje

30.  MOLITVU NA MASLINSKOJ GORI na sjevernom
zidu crkve naslikao je nepoznati, po svom
likovnom rječniku još pučkiji, suradnik Vincetov
 On je još usmjeren prema doslovnom,
empiričkom opisu teme shvaćene kao stvarni
događaj (npr. kako je kalež s hostijom kao
simbol Kristove žrtve prikazan u istom prostoru
sa stvarnim protagonistima)

31.  Istodobno se
amegdotskom
opisnošću slikar tu i
tamo zadržava na
bilježenju nekih
potpuno vizualnih
opažaja koje
prevodi u sumarne,
pojednostavnjene
oblike-npr. glave
srednjega i desnog
apostola

32. IVAN MARTIĆ 3.D