2. Futurizam
“Ne postoji više ljepota, samo ona u borbi. Nema više
remek djela bez nasilja. Poezija mora biti nasilan napad
protiv nepoznatih sila, u cilju njihova pokoravanja te
konačne pobjede čovjeka”
“Prošlost je nužno inferiorna budućnosti, u njoj ne
pronalazimo nikakvih zasluga.”
Filippo Tomasso Marinetti, Futuristički Manifest, 1909.
3. Futurizam
Italija, prvo desetljeće 20.st.
Paralelan s kubizmom
Osnivač – Marinetti, program – F. Manifest (1909)
Otpor prema prošlosti, naročito prema tradicionalnoj
umjetnosti i pravilima koja su je stoljećima oblikovala
veličanje ljubavi prema brzini, tehnologiji, nasilju
Automobil, avion, industrijski grad – nova inspiracija
umjetnika – veličanje tehnologije kao konačne pobjede
čovjeka nad prirodom
obuhvaća i druge vidove
umjetnosti, kazalište, muziku, arhitekturu, ples, fotografij
u, film
4. Predstavnici u likovnoj umjetnosti (slikarstvo i
kiparstvo)
Umberto Boccioni
Carlo Carra
Gino Severini
Giacomo Balla
Luigi Rusollo
5. Likovne karakteristike
Dinamizam – sve je u pokretu, i objekt i prostor u kojem
se objekt kreće
Komplementarne i čiste boje, snažni potezi kista
Napuštanje svake perspektive i kompozicije
Analitički pristup stvarnosti, geometrizacija oblika
Fragmentacija i dekompozicija plohe i volumena
(preuzeto od kubizma)
Lomljenje površine na djeliće od kojih svaki prikazuje
drugačiji vremenski trenutak u kojem se objekt nalazi
Pokušaj slikanja protoka vremena
6. Umjetnički ciljevi
Euforija
Zanos tehnologijom i napretkom
Veličanje ljepote brzine
Ideja tehnologije kojom je čovjek nadišao
prirodu ali i samog sebe
Agresija i rušilački nagoni (muzeji su groblja
umjetnosti, prošlost nas ničemu ne uči)
Rat je jedini lijek za svijet (veza s fašizmom)
15. Dadaizam
tijekom I.sv.rata (1916)
Odgovor umjetnika na ratna razaranja
Naglašavanje besmislenosti civilizacije koja uništava samu
sebe
teži rušenju, uništenju starih načela i zakonistosti
logike, ismijava "vječnu ljepotu“ za kojom su tragali
umjetnici
Nastao je u Zurichu – u neutralnoj okolini, umjetnici su se
okupljali u kavani Cabaret Voltaire
Tristan Tzara
Beznadni nihilizam i negacija svake razumne misli
16. Dadaizam
"Da bi se razumjelo kako je nastao dadaizam, valja zamisliti s jedne
strane duhovno stanje skupine mladih ljudi koji su se nalazili u nekoj
vrsti zatvora, kakav je bila Švicarska u vrijeme Prvoga svj. rata, i s
druge strane intelektualnu razinu umjetnosti i književnosti u to doba.
Dakako, ratu je morao doći kraj, a poslij smo vidjeli i druge. Sve to
zbivalo se u poluzaboravu koji se po navici naziva poviješću.
No, oko 1916.-1917. činilo se da rat nikada neće završiti.“
"Dada je nastala iz moralne potrebe, iz neutažive želje da se
postigne apsolutni moral, iz dubokog osjećaja da bi čovjek, koji je u
središtu svih tvorevina duha, morao potvrditi svoju nadmoć nad
osiromašenim spoznajama o ljudskoj bitnosti, nad mrtvim stvarima i
loše stečenim dobrima. Dada je nastala iz pobune koja je u to doba
bila zajednička svim mladima, iz pobune koja je od pojedinaca
tražila posvemašnje prihvaćanje potreba svoje prirode, bez obzira
na povijest, na logiku...“
T.Tzara
17. Likovna umjetnost
Odbijanje svakog realizma, anarhistički nastrojeni prema
bilo kakvim pravilima i umjetničkoj tradiciji
“anti-umjetnost” – ismijavanje umjetnosti i njene uloge u
društvu, izrugivanje umjetnika samom sebi
Besmislom i destrukcijom htjeli su pokazati besmisao i
uništenje u suvremenom životu
Željeli su pokazati sve mane i nedostatke društva –
svojim djelovanjem izazivali su bijes i bili proganjani
Prenijeli su metodu besmisla iz stvarnosti u umjetnost
Max Ernst, Kurt Schwitters, Jean Arp, Picabia, Marcel
Duchamp, Man Ray.....
22. Marcel Duchamp – Pisoar, 1917 (Slučaj Richarda Mutta)
Jedno od najvažnijih djela u
umjetnosti 20. st.
Premješta fokus kritičara s
materijalnog objekta umjetnosti na
intelektualnu (duhovnu) sferu
Nije bitno da li je umjetnik sam
izradio umjetnočki predmet – bitno
je da je taj predmet njegov
ODABIR
Umjetnost kao provokacija – veliki
utjecaj na svu avangadu i
suvremenu umjetnost
Readymade (objet trouvé) –
postaje glavno izražajno sredstvo
umjetnika avangarde i
neoavangarde (60-te)