3.  Bauhaus je bila škola za arhitekturu i primijenjenu
umjetnost u Njemačkoj od 1919. do 1933. godine
 Nastavlja se na tradiciju funkcionalizma, kombinira obrt sa
umjetnošću te nastoji umjetnost na takav način približiti
svakodnevnom životu
 Ovdje nastaju pokušaji ostvarenja sinteze autonomne umjetnosti i
oblikovanja upotrebnih predmeta - dizajn
 Njihovo geslo je bilo funkcija prije forme - ali i forma je bitna te treba
biti što jednostavnija i originalnija, sa što manje dekoracije i ukrasa.
 Riječ ”Bauhaus“ bi u prijevodu bi mogao značiti kućogradnja ili
gradnja doma
 Osnovao ju je arhitekt Walter Gropius 1919. godine u Weimaru, pa se
preselila u Dessau i tamo trajala do 1933. god.
 Za to vrijeme škola je izvršila revoluciju u arhitekturi i estetskim
konceptima, kao i praksi
 Građevine koje su izgradili ili ukrasili profesori ove škole (Walter
Gropius, Hannes Meyer i Laslo Móholy-Nágy ) snažno su utjecali na
modernu arhitekturu 20. stoljeća
 Od 1996. god., zgrade Bauhausa u Weimaru i Dessau su upisane
na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi.

4.  Prvi osnivač Bauhausa je Walter Gropius (1883.-1969.)
 Uz Ludwiga Mies van der Rohea i Le Corbusiera, Gropius je bio
najznačajniji arhitekt 20. stoljeća, pionir moderne arhitekture.
 U svom atelijeru u Berlinu od 1928. godine projektirao je mnoge
stambene zgrade, radnička naselja, javne zgrade, a ta su djela obilježena
strogom jednostavnošću.
 1937. u SAD-u, gdje predaje na Harvardu i u Chicagu, osniva New
Bauhaus. a 1944. god. dobio je američko državljanstvo
 On je već 1910. svojom "Tvornicom Fagus" najavio svoje shvaćanje
arhitekture, a objektom Bauhausa (sveobuhvatna škola koja je željela
sjediniti sve vidove likovnih umjetnosti i povezati ih s industrijskom
proizvodnjom, prvenstveno kroz dizajn) u Dessau definirao rječnik
"moderne".
 Objekt je jasnog tlocrta, skeletne konstrukcije polivalentne namjene
nastave, maksimalno ostakljena tamo gdje treba, čistih i jasnih volumena,
redukcija, tj. lišena svega suvišnoga.

5. Walter Gropius – Tvornica Fagus, 1910.

7.  Drugi važni arhitekt koji u Bauhausu vodi radionicu za arhitekturu i
urbanizam je Nizozemac Ludwig Mies van der Rohe (1886.-1969.).
 Svoja uvjerenja u arhitekturi je najbolje izrazio čuvenom rečenicom: "Manje je
više!“
 Mies je, kao i njegovi suvremenici, naročito nakon Drugog svjetskog rata, bio
stvaratelj novog stila u arhitekturi, koji je predstavljao duh njegova vremena.
 Njegove građevine su sretna i dobro odvagnuta kombinacija minimalističkih
oblika dobro uklopljenih u okolni veliki slobodni prostor.
 Među prvima je počeo primjenjivati
moderne industrijske materijale poput stakla i čelika, koji su se u njegovim
djelima potpuno osamostalili.
 Godine 1929. na Međunarodnoj izložbi u Barceloni projektira "njemački
paviljon" koji ima briljantni tlocrt sveden na neophodnu suštinu stvari
(okomite i položene plohe)
 Likovno je komponirao zidove, stupove, pregrade od stakla i plošnim
bazenom u kojem se zrcali jednostavnost prostora – danas klasika moderne.
 Bavio se i dizajnom i bio je posljednji ravnatelj Bauhausa

8. Njemački paviljon u Barceloni, 1929.

10.  Krajem 19. st. u Engleskoj se javlja ideja o povezivanju umjetnika i
industrijske proizvodnje kako bi se uljepšali industrijski proizvodi, a
uništili imitacije i kič
 Spajanje "umjetnosti i obrta" pokrenuo je u Engleskoj William
Morris (Arts and Crafts) već krajem 19. st., ali su njihovi proizvodi bili
individualni i bogato dekorirani, dakle nisu bili u skladu s modernim
nastojanjima.
 Pod njegovim utjecajem 1907. u Münchenu je osnovan Njemački
savez obrtnih i industrijskih proizvođača (Deutsche Werkbund).
 Jedna od struja u tom udruženju težila je standardizaciji
(ujednačavanju) industrijskih proizvoda najbolje prilagođenih
namjeni, te novim materijalima i tehnikama.

11. Škola umjetničkih zanata u Weimaru koju
je 1906. god. dizajnirao Henry van de Velde

12.  Djelatnost Werkbunda unapređuje i razvija Walter Gropius, te osniva
specijaliziranu školu za istodobno bavljenje svim vrstama oblikovanja
– Bauhaus, 1919. u Weimaru, gdje su tada na vlasti bili socijal-
demokrati, (Weimarska Republika).
 S vrhunskim umjetnicima i izvrsnim pedagozima (L. Feininger, G.
Muncha, Paul Klee, Oscar Schlemmer, Vasilij Kandinski, Laslo Móholy-
Nágy itd.) vodio je dva tečaja: - materijali i tehnike obrade (ručne i
strojne); - crtanje, projektiranje i teorija oblika.
 Škola je djelovala u tri Njemačka grada; Weimaru ( od 1919.
do 1925.), Dessau ( od 1925. do1932.) i Berlinu ( od 1932. do 1933.),
pod ravnanjem tri različita arhitekta, direktora: Walter
Gropius ( od1919. do 1927.), Hannes Meyer (od 1927. do 1930.)
i Ludwig Mies van der Rohe od ( 1930. do 1933.), tada je škola
zatvorena, od strane nacista.

13.  Promjene direktora, rezultirale su i promjenama programa,
tehnikama, nastavnicima i političkim oprijedjeljenjima škole.
 Prilikom preseljenja u Dessau, ukinut je keramičarski odjel, za
ravnateljsva Miesa škola je pretvorena u privatnu školu, a
pristalicama bivšeg ravnatelja Hannesa Meyera, zabranjen je rad u
školi.
 Škola je napustila Weimar, radi gubitka potpore, koju su uživali za
vrijeme vladavine socijal-demokrata.

14. Zgrade Bauhausa u Dessau koje je 1919. god.
dizajnirao Walter Gropius

15.  U Dessau je prema projektu Gropiusa, 1926. dovršena
zgrada Bauhausa.
 Sama zgrada je prijelomno djelo moderne arhitekture u kojemu oblik
slijedi namjenu (form follows function)
 Meyer koji je postao direktor, poslije Gropiusove ostavke 1928., donio
je Bauhausu dvije najunosnije projektne narudžbe, obadvije postoje i
danas, a to su: pet stambenih zgrada u gradu Dessau, i upravna
zgrada Savezne škole za njemačke sindikate (ADGB) u Bernau.
 Meyer je inzistirao na egzaktnosti kalkulacija i prezentacija,
prefabriciranim građevinskim elementima za smanjenje troškova
gradnje, time je povećao broj narudžba za školu
 Tako je škola pod njegovim ravnateljstvom prvi put ostvarila
profit 1929.

16.  Ali Meyer je bio i uzročnik velikih sukoba na školi.
 Kao radikalni funkcionalist, on nije imao suviše razumjevanja za
estetitizirane programe, i natjerao je Herberta Bayera, Marcela
Breuera, i neke druge nastavnike da podnesu ostavke.
 Kao deklarirani komunist, podržao je osnivanje
studentske komunističke organizacije, i doveo školu u opasnu
političku poziciju
 Time je, po mišljenju Gropiusa, ugrozio i sam opstanak škole, koji mu
zbog toga uručio otkaz 1930.

17.  Škola se 1932. seli iz Dessaua u Berlin, ali bauhausovce zbog njihova
modernizma (ravni krov), internacionalizma, liberalizma i brige za
čovjeka nacisti optužuju za komunizam i socijalni liberalizam.
 Po dolasku Hitlera na vlast, pritisak se pojačava, školu optužuju
za kozmopolitski modernizam, utjecaj židova, i nenjemački utjecaj i
konačno zatvaraju školu u travnju 1933.
 Mies van der Rohe je protjeran iz Njemačke, Gropius seli u Ameriku.
 Djela profesora i studenata Bauhausa snažno su utjecala na
industrijsku proizvodnju i na razvoj industrijskog dizajna
u Europi i Americi.

18.  Mnogi izvanredni umjetnici su poučavali u Bauhausu:
 Josef Albers
 Marcel Breuer
 Naum Gabo
 Walter Gropius
 Vasilij Kandinski
 Paul Klee,
 Hannes Meyer
 Laslo Móholy-Nágy
 Piet Mondrian
 Oskar Schlemmer,
 Ludwig Mies van der Rohe

19.  Cilj te škole bio je stvaranje novog udruženja obrtnika-umjetnika pod
vodstvom umjetnika-nastavnika u zajedničkom traganju, i s učiteljske
i s učeničke strane, za novim tehnikama, novim materijalima i novim
oblicima koje će se primjenjivati na arhitekturu, namještaj i uporabne
predmete.
 U Bauhausu su se održavali tečajevi stolarstva, tkalačkog i
keramičkog zanata, slikarstva, grafike i fotografije.
 Praktičnom su radu bili pridodani teorijski predmeti o percepciji
i boji, i to prema programima vrlo naprednim za to vrijeme, s
konačnim ciljem da u učenicima oslobode stvaralačku energiju.
 Iz mnogostrukih kolektivnih aktivnosti koje je razvijao Bauhaus, u
raspoloženju velikog zanosa, od zamisli do ostvarenja, proizlazi
moderni industrijski dizajn.

20.  Fotografija i grafika ponovno se otkrivaju u Bauhausu gdje se
eksperimentira s beskonačnim mogućnostima vezanima uz upotrebu
fotografskog aparata: kolaž, fotomontaža, dvostruka ekspozicija,
uvećanje negativa i ostala tehnička sredstva koja su danas u
svakodnevnoj upotrebi.
 Arhitektura, namještaj i razni predmeti dizajniraju se po načelu
funkcionalnosti. Estetska vrijednost nekog predmeta mora proizlaziti
iz savršenog stapanja oblika i funkcije. Cijela
je Bauhausova produkcija obilježena najvećom mogućom
jednostavnošću.
 Prema shvaćanju Bauhausa, predmetima ne treba nadodavanje
ukrasa koji bi skrivali ili popravljali ružne i bezoblične dijelove, nego
treba te dijelove oblikovati na lijep, umjetnički način i predmet će biti
lijep sam po sebi.

21.  Pod utjecajem pojedinih pravaca moderne umjetnosti
(ekspresionizma, kubizma i osobito nekih grana apstraktne
umjetnosti), koji su težili pojednostavljenjem i pronalazili nove oblike,
oblikovanje uporabnih predmeta dobiva novo značenje – postizanje
funkcionalnosti predmeta kao kreativan čin.
 Ideje Bauhausa poštuju se i danas u načelima industrijskog
dizajna: jedinstvo namjene (funkcije), poštivanja materijala i procesa
serijske proizvodnje.
 Bauhaus je oblikovanje i kontroliranje plastično-prostorne okoline
postavljao kao idealan cilj. Program Bauhausa je bio otkrivanje
osnova kreativnosti, zatim humanizacija funkcija predmeta,
racionaliziranje novih oblika i na kraju priprema za industrijsko
oblikovanje. No društvo nije bilo zrelo da prihvati takve predmete i
Bauhaus je ostao samo genijalna škola-priprema za budući
industrijski dizajn.

22. Stolica koju je
dizajnirao Marcel Breuer
kao student u Bauhausu,
tzv. Vasilijeva stolica.
Stolica se toliko svidjela
prof. Vasiliju Kandinskom da
ju je dao napraviti za sve
učenike.

23. Josef Albers – set od
četiri stolice, 1927.

24. Alexander Schawinsky -
tiskarski stroj Olivetti
Studio 42

25. Walter Gropius, Cabinet, 1923.

26. Ludwig Mies van der Rohe,
Tubular steel chair, 1927.

27. Marianne Brandt – čajnik, 1927 (2007. prodan za $361,000)

28. Jucker i Wagenfeld – stolna
svjetiljka, 1923.-1924.