2. 17. i 18. stoljeće Barok nastavlja tamo gdje je
renesansa stala – nema radikalnog
prevrata koji je renesansa imala u
Rani barok odnosu na gotiku.
Visoki barok
Barokni klasicizam Prosvjetiteljstvo dostiže svoj
(neoklasicizam) i rokoko vrhunac – vjera u razum čovjeka,
vjera u znanost, vjera u zakonitost i
uređenost prirode te u beskonačnost
Barok se javlja u Rimu te se širi svijeta i vremena
po cijeloj Europi (prvi “globalni”
stil)
U katoličkim zemljama (Italija,
Španjolska, Francuska, Flandrija)
Ističu se nacionalne značajke umjetnost baroka povezana je s
pojedinih zemalja – svaka zemlja pokretom protureformacije –
barokni stil razvija na drugačiji pokretom koji je trebao katoličkoj
način (gubi se opći, zajednički crkvi vratiti sjaj i ugled koji je
karakter renesanse i manirizma) narušila reformacija
Italija i Rim tijekom 17. st. Poslijednji veliki europski stil
prestaju biti glavno središte
umjetnosti (sistem slobodnih
gradova država se raspada, slabi
moć Vatikana i Pape, jačaju
apsolutne monarhije)
3. Pokret, strast, nemir, uzbuđenje, Wolfflin– suprotnosti
težnja izazivanja jakih osjećaja oblikovanja renesanse i
Težnja raskoši, ukrašavanju i baroka
jakom sjaju
Težnja beskrajnom bogatstvu i
beskonačnom prostoru linearno – slikovito
Asimetrija zamjenjuje simetriju, plošno – dubinski
nema više odnosa glavnih i zatvoreno – otvoreno
podređenih djelova – djelo se
shvaća kao cjelina građena od mnogoliko – jedinstveno
jednako bitnih dijelova i detalja jasno - nejasno
Međusobno prožimanje masa i
oblika, jaki kontrasti (posebno
svijetlo-tamno), imaju za cilj
postizanje dinamike- jedna od
glavnih odlika barokne
umjetnosti
4. teznja raskosi, sjaju, upotrebljavaju se lazni ukrasi te
pretjeranom ukrašavanju oslikavanje tavanica nebom, koje
nestaje renesansna ravnoteža treba predstavljati ogromnu
visinu svodova (iluzionizam –
koju čine izjednačeni odnosi
povezanost slikarstva i arhitekture)
elemenata nosača i tereta
Barok je razdoblje velikih i
javljaju se teški vijenci a ukrasi monumentalnih palača, ogromnih
se apliciraju čak i na stupove perivoja i vrtova koji postaju
koji osim nosivih postaju i sastavni dio samih građevina,
dekorativni elementi raskošnih fontana i prostranih
Arhitekti se trude u crkve i trgova
palače unijeti što više sjaja, vrijeme “dvorskog ” namještaja s
zlata, skupocijenih materijala – mnogo pozlate, sedefa i dragog
koristi se mramor, oniks, kamenja. Namještaj se izrađuje i d
alabaster. rijetkog i skupog drveta kao i od
Građevine su arhitektonski bjelokosti te se prekriva skupim
potpuno rasčlanjene – izvana tkaninama – svila, brokat, baršun
moraju pružati dojam raskoši a doba porculana i kovanog željeza
iznutra što većeg prostora čija obrada doseže vrhunac
5.
6.
7. Jedan od začetnika Pročelje slijedi
barokne arhitekture Michelangelovu shemu
Od 1603.g. upravlja Naglašena središnja os
gradnjom bazilike sv. Red stupova se proteže
Petra na dvije etaže
Radi izmjene u Teatralan dojam
Michelangelovom Spaja crkvu s papinskom
tlocrtu – centralnu palačom
pretvara u
longitudinalnu crkvu
8. Eliptičan centar trga u oštrom je
kontrastu oblika s trapezoidom
ispred same crkve
Trapezoid podsjeća na pozornicu
teatra što je opet podsjetnik na
monumentalnost i teatralnost
kojima barok kao stil teži
U interpretaciji samog Berninija –
trg predstavlja “majčinske ruke
Crkve koja prima vjernike kao
svoju djecu”
9. Obelisk od crvenog granita, 25,5 m
visok; u Rim ga je donio Caligula
37. g te je krasio spinu
Colosseuma. Sixto V. ga je 1586.g
premjestio na sam trg – prvi
monumentalni obelisk podignut u
novom vijeku
Nalazi se na postolju te ga
podupiru brončani lavovi
Ukupna visina 41 m
Teži 324 tone
Domenico Fontana bio je glavni
inžinjer koji je radio na njegovu
premještanju
10.
11.
12.
13. Crkva je projektirana na Na pročelju se javlja
principu triangulacije konkavno-konveksno
(geometrije trokuta i projektiranje
elipse) Koriste se udubljeni i
Radi se o centralnoj izbočeni djelovi elipse
građevini Pročelje je dvoetažno,
Vlada strogi geometrizam ulaz je naglašen teškim
Kupola je uska, izvana se vijencem te završnom
ne vidi od visokog elipsom na gornjoj etaži
pročelja Sve je zaobljeno, nema
Kasetirana je poligonima ravnih linija, vlada
(čipkasta struktura) osjećaj elastičnosti i
pokrenutosti masa
14. Trgovi se nisu mnogo
promijenili s obzirom na
renesansu no njihovo je
projektiranje dobilo novu
dimenziju – proučavanje
perspektive
Trgovi su postali nadmetanje
arhitekture i skulpture u
svrhu istraživanja raznih
efekata perspektive
Nastojalo se ostvariti
savršenstvo u rasporedu Španjolski trg
elemenata koji čine cjelinu
Bilo je važno međudjelovanje
prostora trga s okolnom
arhitekturom
15. Prostor elipsastog
oblika, nastao na mjestu
nekadašnjeg rimskog
stadiona iz 1. st.
U žarištima nalaze se
dvije fontane – obe je
projektirao Giacomo
Della Porta – Fontana
del Moro i Neptunova
fontana
Na sredini nalazi se
Berninijeva fontana 4
rijeke s obeliskom u
sredini
20. Sastavni dio dvoraca postaju i
perivoji koji su konstruirani
poput arhitekture
Funkciju renesansnih palača u Sastoje se od umjetnih jezeraca,
baroku preuzimaju dvorci bazena, fontana, sjenica,
Grade se u gradovima (Louvre) i paviljona slikovitih vrtova i
izvan njih (Versailles) šuma
Za razliku od renesansnih, barokni
Postoje i arhitekti koji se samo
bave dizajnom i projektiranjem
dvorci su trokrilni – ne sačinjavaju perivoja
zatvoren kubus po uzoru na Perivoji su primjer spoja
antičku vilu već se otvaraju prema
arhitekture, skulpture i prirode,
prirodi i zadobivaju tlocrt slova U pa čak i slikarstva jer dizajnirani
Pročelja dvoraca često su vrtovi sa cvijećem ostavljaju
rastvorena dvostrukim stubištem slikovit dojam
koje postaje glavni element Velika se pozornost posvećuje
arhitekture podjednako na fontanama i bazenima s
građevini ali i u njenij skulpturama
unutrašnjosti
21.
22. gradnja je započela za vrijeme izgradnja je trajala dugo i odvijala se u
Louisa XIII. a većina je fazama, dvorac se stalno pregrađivao i
nadopunjavao paviljonima (mali
dovršena za vrijeme Louisa Trianon) a vrtovi su se širili novim
XIV. čija je bio rezidencija bazenima i šumama
Stilski pripada visokom Iznimno skup projekt, Louis XIV.
baroku ispraznio je državnu blagajnu da bi
mogao nastaviti s radovima – Francuska
Versailles nije samo kraljevski je gotovo bankrotirala zbog ovog
dvorac već je i simbol projekta
francuske apsolutne monarhije Kralj se iz Pariza preselio u Versailles,
te samog Louisa XIV. preselio je čitav dvor i vladu te je sam
obnašao i dužnost glavnog ministra
Francuska je u vrijeme baroka (nakon smrti kardinala Mazarina)
najmoćnija europska država te Andre da Notre – arhitekt koji je
je ovaj dvorac odraz svega projektirao vrtove
onoga što ta država tada Charles LeBrun – dekorater interijera i
reprezentira u političkom slikar
smislu