1. Škola poslovnog coachinga
raspoloživo iskustvo
Četverogodišnji (2007-2011) studij je završilo oko 160 polaznika. Jedan dio je imao namjeru postati
coach, drugi dio (uglavnom treneri) je namjeravao obogatiti svoj portfelj konzultantskih usluga, a
treći dio (uglavnom HR specijalisti i viši menadžeri u velikim organizacijama) je došao radi
intelektualne avanture i uvida u buduću ponudu koju će moći koristiti u svom poslu. Tada nije bilo
konkurencije. Nije postojala ni jedna škola, nego samo kratki tečajevi (nekoliko dana) koji su bili
prikaz neke metode uvezene iz inozemstva.
Što je zapravo poslovni coaching?
Poslovni coach ubacuje, a donositelj poslovnih odluka1 – coachee – kontekstualizira svježa poslovna
znanja. To je vrsta konzultanta koji stoji na rubu terena i viče, ali nikada ne udari loptu. Poslovni
coaching je stavljanje u kontekst donositelja poslovnih odluka onih svježih znanja koja razglašavaju
gurui2 u knjigama, člancima, blogovima i predavanjima. Bit poslovnog coachinga je skup iskustvenih
pravila koja nisu univerzalna, ali mogu biti vrlo korisna.
Odvajanje poslovnog coachinga od drugih konzultantskih djelatnosti
Poslovni coaching prije svega treba razlikovati od revizije (audit) i treninga. Razlika se može izreći
prije svega s aspekta vrste korištenog znanja. Prilikom revizije, uspoređuju se očekivani i ostvareni
podaci. Revizijom se provjeravaju podaci/pokazatelji kao i korištenje metoda dolaženja do podataka/
pokazatelja. Prilikom treninga se razvijaju vještine, osobito vještina komunikacije.
Kompetencija3 u poslovanju je znanje interpretiranja. To su neizreciva znanja koja se ne mogu
pretočiti u riječi. Pomoću poslovnog coacha, coachee upravo provjerava i ako je nužno, razvija novu
koncepciju poslovanja te formu interpretiranja odluke.
Odvajanje „poslovnog coachinga“ od ostalih vrsta coachinga
Može li se poslovnim coachingom baviti onaj tko nije poslovni coach? Je li coaching sve ono čime se
bilo koji coach bavi? Često se događa da se iz konteksta coachinga istrgne dio “poslovni coach ne
donosi odluku”. To je točno, ali nezgoda počinje onda kada to ‘zajašu’ brojni koji ne razumiju ni
proces poslovanja ni proces odlučivanja te se onda ne može razlikovati "poslovni coach" od "life
coacha". Ljudima trebaju razne vrste pomoći. Sve je to korisno. Izgorjelima (burn out), usamljenima,
neodlučnima i početnicima je pomoć dobrodošla. U poslovnom coachingu, coachee nije niti jedan od
navedenih. Donositelj poslovne odluke nije izgorio, nije ni usamljen, ni neodlučan niti je početnik.
On(a) zapravo jedino oskudijeva u vremenu. Donositelj poslovnih odluka od poslovnog coacha traži
da mu u kontekst ubaci nova poslovna znanja i to upravo tako kako bi i on sâm da je imao dovoljno
vremena za praćenje novuma gurua poslovnog razmišljanja.
1
To su uglavnom: CEO; CIO; CHRO i CKO, koji donose poslvne odluke ili učestvuju u pripremanju. To su zapravo
„STRATEZI POSLOVANJA“
2
Najutjecajniji mislioci poslovanja „Thinkers 50“
3
Kada interpretiramo poslovne odluke, ne mislimo na pravila, isto kao što vozeći bicikl ne mislimo na zakon
ravnoteže. Ne postoji "jedino valjano pravilo interpretacije", ono ovisi o "osobnom znanju". Koliko ljudi, toliko
interpretacija.

2. Škola poslovnog coachinga
U organizacijama ima puno više ljudi kojima je potreban „life-coach“ (osobni trener, družbenica,
terapeut ili siva eminencija) nego poslovni coach. Tržište ne-poslovnog coachinga je ogromno, no
treba se čuvati brkanja raznih zanimanja. Ova ostala zanimanja bismo treba prepustiti drugim
školama i tečajevima. Ova zanimanja sve češće nose u sebi i dio spiritualnog, što nije sukladno
poslovnom obrazovanju.
koncepcija
Specijalizacija „slobodnih strijelaca“ u školi poslovnog coachinga
Danas mnogo „buha“4 traži slonove. Ovu metaforu uzimam od Charlesa Handyja. Slonovima su buhe
potrebne jer im donose inovaciju. Poslovni coach profesionalac (buha) mora imati veliku sliku i
zahtjevno servirati svježa znanja donositeljima poslovnih odluka kod slonova. Poslovni coach
profesionalac imat će komparativnu prednost naspram priučenih (na nekom kratkom tečaju) jer će
priučeni i samouki uvijek raditi prema nekoliko jednostavnih pravila i nikada neće moći sagledati
cjelinu.
Kompetencija poslovnog coacha je u konstruiranju novuma od novih pojmova koje je našao kod
gurua. Danas postoji toliko svježih znanja da ih donositelji poslovnih odluka ne stižu pregledati i
osvijestiti, mada često vape za njima.
4
Handy velike organizacije naziva slonovima. Buhama naziva one koji imaju vlastito malo poduzeće u kojem
rade sami ili s najviše nekoliko ljudi

3. Škola poslovnog coachinga
sposobnost kontekstualizacije5 pojmova o • razlikovanje organizacije koja uči od one
paradigmi inovativnih organizacija koje stvara inovacije
sposobnost prepoznavanja donositelja • razlikovanje donositelja poslovnih
poslovnih odluka odluka od organizatora (šefova)
Sposobnost za konstruktivističko učenje • razlikovanje primanja informacije od
konstruiranja novih kognitivnih shema
Sposobnost validiranja novih znanja • razlikovanje „nagovještaja novuma u
poslovanju“ od otpada na Internetu
Sposobnost određivanja domena važnosti • razlikovanje primjenjivih i
neprimjenjivih modela za konkretnu
dilemu odlučivanja
Sposobnost prezentacije novuma • razlikovanje dovoljne količine „priče“
(storytellinga) i vizualizacije od
pretjeranog korištenja „čuda digitalne
tehnike“
Sposobnost prihvaćanja raznih kultura • razlikovanje domena mogućih promjena
„u dostojanstvu“ od obvezne
uniformizirane vrijednosti
Na početku je neophodno imati jasnu sliku poslovnog coacha- slobodnog strijelca. Novi alkemičari6,
kao i sve ostale buhe, više vole živjeti "na" slonovima nego "u" slonovima. Jer, ako ih slonovi
progutaju, buhe umiru. Alkemičari su u stalnoj žurbi i uče na različite načine, kroz „uranjanje“,
uskakanje u razne situacije i intuitivno plivanje. Kreativni ljudi se nastoje spojiti s drugim kreativcima,
pa su zbog toga „mreže alkemičara“ fenomen velikih gradova.
Gledajući iz sadašnje perspektive, vidim da u portfelju slobodnog strijelca poslovni coaching ne treba
biti više od 14-15%. Pokretanje djelatnosti poslovnog coachinga ili ubacivanje djelatnosti u portfelj
već postojećih malih konzultantskih organizacija zahtijeva dobro osmišljenu strategiju povezivanja s
velikim organizacijama – slonovima.
5
KONTEKSTUALIZACIJA – KONSTRUIRANJE ZNANJA - Konstruktivističko učenje temelji se na konstruiranju
znanja, gdje se u fokusu nalazi sam proces. Znanje je rezultat osobne, pojedinačne konstrukcije.
Kontekstualizacija nije drugo no preinaka, prestrukturiranje već postojećeg i uvijek postojećeg prethodnog
znanja koje u glavi svakoga čovjeka predstavlja cjelinu znanja. Mozak ništa ne prima, nego se kontekstualizira.
6
Handy naziva novim alkemičarima one koji u poslovanju od ničega stvaraju nešto. Oni nisu konformisti, zbog
čega se teško prilagođavaju životu u bilo kojoj velikoj organizaciji.

4. Škola poslovnog coachinga
Razvojna istraživanja7 E-Coaching platforme
Danas nas Internet zatrpava beskrajnom količinom zanimljivih saznanja. Ostaje na osobi koja surfa
internetom da, tamo i onda, stvori određenu predodžbu i profiltrira dostupna saznanja. Bez toga bi i
u njenoj glavi nastala zbrka kao na Netu. Nitko se ne nada, ali ipak žudi za postojanjem diktatora,
nekoga tko bi validirao nova saznanja. Na prvi pogled, život bi bio lagodniji i puno toga bi se riješilo
ako bi na internetu nestala „demokracija”. Sloboda validiranja nekima je velika briga. Jedan bi
autoritet napokon mogao reći koje je znanje dobro, što je pravo, a što krivo. No, preveliku bi vlast
imao onaj tko bi odredio tko je taj koji to može reći.
Logika „vodopada” pustila je jake korijene u programiranju. No, neki dan sam doživio slučaj gdje je
znatno dublje korijene pustilo kod financijera razvoja. Vodopad se fokusira na detaljan plan.
Detaljnog plana nema bez precizne prognoze uloge i načina rada korisnika. Dugo se u razvoju
aplikacija polazilo od spomenute pretpostavke. Toliko dugo da sada financijeri ne žele odustati od
jasnih planova prije donošenja odluke. Uzalud sam potencijalnim financijerima PLATFORME ZNANJA
objašnjavao kako se adaptivni razvoj platforme zasniva na novim principima i da stalna suradnja s
budućim korisnicima naprosto isključuje mogućnost preciznog plana. Želim razvoj koji će stalno
uključivati novonastale potrebe korisnika koji u tijeku rada spoznaje „svoj lik”. Zahtjevi za
prilagođavanjem dolaze postupno. Moja je želja da tijekom razvoja korisniku često damo na
testiranje nedovršenu varijantu.
Za podizanje razine u potpori donositelja poslovnih odluka razmišljamo u smjeru razvoja PLATFORME
ZNANJA gdje možemo tražiti, proizvoditi i podijeliti znanja. Proizvodi tipa „švicarskog noža” temeljeni
su na jednostavnoj platformi. Bilo koji dodatni dio ne remeti funkciju prethodnog. Možemo reći kako
svaki dio živi ili ne živi svoj život na istoj platformi.
„Cloud computing“ donosi novu paradigmu ili, bolje rečeno, možda donosi novu paradigmu. Kad god
se neki donositelj poslovnih odluka susretne s nekim novi pojmom (concept, trudi se trudi razumjeti
ga (staviti u svoj kontekst) i tako stvoriti novum. Maćehinskom odnosu „IT aplikacija” prema
donositeljima poslovnih odluka može doći kraj dolaskom „cloud computinga”, što bi moglo označiti i
kraj suverene vladavine baze podataka.
Pružanje usluga praksi putem E-Coaching radionice
Sve češće od donositelja poslovnih odluka u srednjim i poodmaklim godinama života čujemo da bi i
dalje učili, ali ne žele po treći put slušati iste modele. Mnoge poslovne škole pojednostavljuju
stvarnost i predstavljaju donositelje poslovnih odluka kao srednjovjekovnog viteza koji se bori za
7
jest sustavan rad temeljen na rezultatima znanstvenog istraživanja i praktičnog iskustva, usmjeren stvaranju
novih materijala, proizvoda i sustava te uvođenju novih procesa, sustava i usluga ili znatnom poboljšanju
postojećih. (Frascat priručnik)

5. Škola poslovnog coachinga
jedino dobro i za to dobiva princezu i pola kraljevstva. Takvu krivu sliku želimo ispraviti s novom
radionicom.
Stratezi poslovanja formalne programe gledaju kao ponavljanje lekcija koje su već naučili. Osim toga,
te lekcije postaju irelevantne u svjetlu iskustva i stručnosti tijekom vremena. Nasuprot tome, ova se
radionica temelji na postojećem iskustvu i stručnosti za nove uvide u perspektive. "Učiniti
podučavanje manje apstraktnim, a više ga vezati uz konkretno radno mjesto. Držati se podalje od
studija slučajeva koje su tako drage poslovnim školama i umjesto toga povezati nove ideje izravno s
onim što se iz dana u dan događa u organizaciji." Programi bi se trebali održavati u kratkim, naglim
isječcima kako bi direktori mogli usvojiti lekciju, isprobati je u praksi, ocijeniti njenu učinkovitost, a
potom se vratiti kako bi ju preoblikovali još bolje nakon samog "vatrenog krštenja".
Radionica potiče otvorenu raspravu i omogućuje nove perspektive vezane uz ključne izazove
donositelje poslovnih odluka. Programe sam po sebi djeluje kao "ljepilo" između programa i
Platforme Znanja. Teme kojima se radionica bavi potiču više vodstvo na raspravu i razmišljanje o
dilemama vezanim uz strategiju inovativne organizacije. Promjene neće doći od „re-formatora“
kojima je to u opisu radnog mjesta.
u kratkim, naglim isječcima kako bi direktori mogli usvojiti lekciju, isprobati je u praksi, ocijeniti njenu
učinkovitost, a potom se vratiti kako bi ju preoblikovali još bolje nakon samog "vatrenog krštenja".
Mreža (CoP) poslovnih coacheva
Mreža je CoP (Community of Practice) onih koji „govore isti žargon“ poslovnog coachinga. Osim
sličnosti članova, takva zajednica nagrađuje i različitost, stoga je važno odrediti atribute sličnosti i
različitosti. Očekujemo da će se formirati zajednica bivših studenata Škole poslovnog coachinga.
Novi oblik samoorganiziranja je Community of Practice. To će biti povezivanje „učenika iste škole“.
Takve zajednice se stvaraju skoro neprimjetno, no jednako tako i nestaju ako se sadržaj potroši.
Grupu mladih slobodnih strijelaca koji će biti u neformalnoj vezi, i dalje će povezivati zajedničko
stečeno znanje o poslovnom coachingu. U ovakvim mrežama, praktična bi iskustva prvih koraka
coachinga slobodno strujala i širila se. Bez obzira na slobodno sudjelovanje, od „Škole poslovnog
coachinga“ se ipak zahtijeva pružanje nekoliko usluga i uputa o nekim labavim, ali bitnim pravilima
igre.

6. Škola poslovnog coachinga
Nakon završetka prve generacije, danas vidim i „lajkanje“ post-filter tržišta. Donositelj poslovnih
odluka „lajka“ uglavnom one koji imaju preporuku. Preporuku imaju oni koji su objelodanili svoje
novo razmišljanje. To je onih 20% koji su na nekim konferencijama, blogovima, društvenim medijima
objavili „postove“ jednim novim poslovnim žargonom i izazvali pozornost onih donositelja poslovnih
odluka kojima je dosadila stara pjesma u karaoke izvedbi. Iz „Coaching Poola“ korisnici mogu izabrati
coacha za kojeg se pretpostavlja da će biti najbliže dilemi koja tišti donositelja poslovne odluke.
Možda riječ „pool“ ne oslikava dovoljno dobro bit ideje, to je zapravo AGORA –trg za susretanje onih
koji se žele vidjeti i popričati.

7. elementi curriculuma škole poslovnog coachinga
Ovdje dajem samo temeljne smjernice određivanjem pojedine knjige na kojoj će se temeljiti kolegiji.
Predviđeno je 8x5x4 sata.
I semestar 1. dio: Nove paradigme poslovnih organizacija
1. inovativne organizacije: sumrak imitatora
2. inovativni donositelji poslovnih odluka – ekstremistani:
mediokristani trebaju samo za...
I semestar 2 dio: Novi kontekst donositelja poslovnih odluka
3. Razmišljanje nove generacije: što internet čini našem mozgu
4. Narativi: NOVI JEZIK LIDERSTVA: više vjerujemo dobrim pričama
nego podacima

8. II semestar 1 dio: Novo validiranje
5. Logika poslovanja: nemojmo tražiti skrivenu logiku tamo gdje je
nema
6. Razmišljanje donositelja poslovnih odluka: Iracionalno nije
neracionalno
II semestar 2 dio: Novi identitet
7. Identitet lokalnih organizacija: lokalno nije provincijalno
8. Identitet čovjeka: globalne organizacije sve više razmišljaju o
identitetu u paralelnim kulturama