2. Šta podrazumeva
energetska efikasnost
• Smanjenje utroška energije za proizvodnju i
život ljudi.
• Podrazumeva različite mere koje se primenjuju
u cilju smanjenja potrošnje energije (tehničke
mere ili promene u ponašanju)
3. • Energetske efikasnost često pogrešno
shvaćena kao smanjeni utrošak energije i
organičavanje sopstvenih potreba,
međutim ona zapravo podrazumeva
racionalniju i efikasniju upotrebu energije,
bez bilo kakvog odricanja (pr. koristićemo
štedljive sijalice i tako štedeti struju, a ne
sedeti u mraku).
5. Mere energetske efikasnosti
Najčešće mere koje se preduzimaju u cilju smanjenja
gubitaka energije i povećanja energetske efikasnosti su:
1. zamena neobnovljivih energenata obnovljivim
2. zamena energetski neefikasnih portošača efikasnim
3. izolacija prostora koji se greje
4. zamena dotrajale stolarije u prostorima koji se greju
5. ugradnja mernih i regulacionih uređaja za potrošače
energije
6. Energetski efikasan uređaj
• Smatra se onaj koji ima veliki stepen korisnog dejstva, tj.
male gubitke prilikom transformacije jednog vida energije
u drugi. Na primer, "obična" sijalica veliki deo električne
energije pretvara u toplotnu energiju, a samo mali u
korisnu svetlosnu energiju, i u tom smislu ona (sijalica)
predstavlja energetski neefikasan uređaj.
13. Rešenje za klimatske promene
Neograničena čista energija:
Obnovljivi izvori energije
•Priroda nudi čitav niz mogudnosti
•Zeleni, alternativni, obnovljivi izvori energije:
energija Sunca,
energija vetra,
energija tekudih voda,
energija biomase
geotermalna energija
14. Postoje tri osnovna izvora energije:
1. solarna radijacija
2. energija plime
3. toplota iz zemljine unutrašnjosti (geotermalna energija)
• Zemlja, Mesec i Sunce proizvode neiscrpan i čist izvor energije
• Energija iz obnovljivih izvora se može petvoriti u
elektricitet, toplotu, a takođe se može skladištiti ( u obliku goriva)
15. Prednosti obnovljivih izvora energije
• ne zagađuju životnu sredinu
• tehnologije niskog rizika
• otvaraju se nova radna mesta u nekim bududim
granama
• veliki potencijal za izvoz na globalnom tržištu
• prilika su za investiranje u moderne tehnologije
• Ne troše se-obnovljivi su
• Nema opsanog otpada
• Mogu proizvesti mnogo više energije
17. • Hidroenergija je vodedi izvor među
obnovljivim
• Kada je jednom izgrađena
hidroelektrana, hidroenergija je veoma
jeftin izvor energije
• Bez oslobađanja CO2 i bez skupog resursa
•Do danas je aktivirano oko 60%
hidroenergetskiog potencijal aSrbije.
•Najvedi deo preostalog potencijala je u
slivovima reka Drine i Morave.
18. Hidroelektrane
•Mana - plavljenje zemljišta
•Nije zanemariv uticaj na vodu i životinjski svet, jer se
pregrađivanjem rečnog toka utiče na kvalitet i količinu vode
nizvodno od brane i na menjanje mikro klime.
•Ove pojave treba uključiti u ukupne troškove gradnje HE.
19. Elektrane na vetar
•Vetar stvara 200 puta više energije nego što je to svetu danas potrebno
•Elektrane na vetar na kopnu uglavnom koriste turbine s tri lopatice da bi
zahvatile vetar
•Jedna turbina na vetar može proizvesti dovoljno električne energije za 1000
domadinstava
• Energija vetra je trenutno drugi najviše korišten obnovljivi izvor energije
• Mogu biti okeanske ili kopnene, produkcija zavisi od vetra
Potencijali u Srbiji su
Vršadke planine i okolina
20.
21. •Kritike su upudene narušavanju predela svojim izgledom
•Evropa je vodeda zemlja kada je proizvodnja električne energije
turbinama na vetar u pitanju
22. UTICAJ NA ŽIVOTNU SREDINU
stradanje slepih miševa i ptica prilikom sudara sa elisom
jedna turbina može u toku jedne selidbene nodi da ubije 49
ptica (Norveška), a ukoliko se gust splet turbina nalazi blizu
gnezdilišta retkih vrsta može da ubije 60 surih orlova i 300
mišara godišnje (Altamont, Sjedinjene Američke Države)
Orao belorepan - Norveška
Beloglavi supovi - ŠpanijaKrilo beloglavog supa - Grčka
24. •Solarna energija se dobija tako što fotodelije konvertuju sunčevu
svetlost direktno u elektricitet
•Fotodelije su smeštene na krovovima kuda i poslovnim zgradama
•Drugi način korišdenja solarne energije je direktno grejanje vode
(solarni kolektori)
25. Naša zemlja poseduje velike potencijale za
iskorišćavanje sunčeve energije u odnosu na neke
evropske zemlje, s obzirom na veliki broj sunčevih sati (
2000 do 2300) u godini.
26.
27. 0
5 0
1 0 0
1 st
Q t r
4t h
Q t r
E a st
W e st
N o r t h
30. Energija biomase:
•podrazumeva energiju dobijenu od ne-fosilnog organskog
materijala
•Ova biomasa dolazi iz fabrika za preradu drveta, urbanog drvog
otpada, otpada sa poljoprivrednih farmi i šumskih gazdinstava