2. PRIZEMNI SPRAT ILI BILJNI SAG ŠUME.
• Čine ga paprati, mahovine, lišajevi, gljive,
alge i šumska stelja (listinac) koji je
sastavljen iz uvehlog i truhlog opalog lišća
i grančica.
• Ispod ovog sprata je šumsko zemljište.
• Mnoge šumske životinjske vrste u
sagovima mahovina i stelje nalaze svoje
skrovište i prebivalište.
3.
4.
5.
6.
7. • Alge u šumi, pogotovu u poplavljenim
predjelima.
8.
9. Biljni svijet prizemnog sprata
• U sjenovitim i vlažnim šumama
zastupljene su u prizemnom spratu mnoge
vrste paprati, osobito: navala, slatka
paprat (oslad), jelenak i dr.
• Iz podanaka (podzemno stablo) izbija
adventivno korijenje, a iznad tla izrasta
perasto složeni list velike površine
prilagođen za hvatanje što više smanjene
količine svjetlosti u procesu fotosinteze.
10. • Navala
• Listovi su
u početku
razvitka pri
vrhu savijeni
u vidu puža.
Ti se mladi
izbojci mogu
koristiti u ishrani.
11. Za tlo su priljubljeni
buseni mahovina, kao što
je vlasak ili busenjača.
Za vrijeme sušnih dana
ova mahovina se osuši,
a čim padne kiša, vlasak
upija velike količine vlage.
Zato postoje mahovine u
šumi jer one spriječavaju nastanak bujica.
Utvrđeno je da ovim putem šumsko tlo zadrži
do 30 000 l vode po hektaru.
12. Često su panjevi i grane
starih hrastova obrasli
mahovinom i lišajem.
Ove biljke kojima stablo
služe kao podloga zovu
se EPIFITI.
13. • Kako je šumsko tlo bogato humusom, na njemu
se razvijaju gljive raznih boja i oblika i
predstavljaju ukras naših šuma.
• Tu nalazimo jestive: vrganj, sunčiću, lisičicu,
blagvu, rujnicu, rudnjaču šumsku i dr., i otrovne
gljive: pupavku bijelu i zelenu, muharu, ludaru,
bljuvaru, brezovku, panterovku i dr.
• VRGANJ-------------------
26. • Dijelovi pečurki koji se nalaze iznad tla
(stručak i šešir) predstavljaju plodišta u
kojima nastaju spore razmnožavanja. Ako
se pažljivo otkopa humus ispod stručka,
uočit će se splet bijelih niti- hifa kojima
gljiva iz tla uzima organsku hranu. Takve
heterotrofne organizme nazivamo
saprofiti jer žive uz pomoć bakterija i
drugih organizama stelje i tla, razlažu oko
80 do 90% organske tvari u šumi, pa zato
gljive i bakterije nazivamo razlagačima.
Gljive u šumi zajedno žive sa korijenjem
drveća i to nazivamo MIKORIZA.
27. ŽIVOTINJSKI SVIJET
PRIZEMNOG SPRATA
• Najbogatije naselje životinjskog svijeta u
šumi razvija se u ovom spratu- šumskoj
stelji i gornjem sloju zemljišta.
• Osim krtice, rovčice, tekunice i glista, tu
žive mnogobrojni zglavkari, posebno
insekti i njihove larve.
• Često sustećemo: mokrice,stonoge,
sljepić, grobar šareni,uholaže, grinje,
skočce, malonošce i dr...
28. Mokrice
• To su zglavkari(račići)
koji se pri svijetlosti,
dodiru sklupčaju u
lopticu (odbrambena
reakcija).
- One žive u stelji i ispod kamenja gdje ima
dovoljno vlage. Dišu škrgama. Hrane se
truhlim lišćem.
29. Stonoge
• Imaju na izduženom, čla-
nkovitom tijelu veći broj
člankovitih nogu.
• Biljojedna stonoga(gujin češalj)
razlaže oko 13% šumske
stelje. Luči tečnog
ljepljivog i neprijatnog
okusa, pa ga grabljivice
izbjegavaju.
• Mesojedna stonoga-
striga kamenjska vrlo
brzo se kreće i plijen
ubija otrovom.
30. Sljepić
• Gmizavac čije je
tijelo izduženo i
podsjeća na zmiju
pa zbog toga
često biva ubijen.
• Od zmija se
razlikuje po tome
što može zatvoriti očne kapke. Hrani se
pretežno puževima golaćima.
