SlideShare ist ein Scribd-Unternehmen logo
1 von 16
ČISTE SUPSTANCE I 
SMEŠE
Materjali u 
prirodi 
Fizička tela su izgrađena 
od različitih materjala – 
prirodnih ili veštačkih. To 
mogu biti metal, drvo, 
staklo, plastika, guma…. 
Bez obzira da li se nalaze 
u prirodi ili su dobijeni 
veštačkim putem, svi 
materjali se sastoje od 
jedne ili više supstanci.
ČISTE SUPSTANCE 
Čiste supstance se sastoje od samo jedne vrste čestica 
(prostih ili složenih). 
Ne sadrže druge supstance čak ni u tragovima. 
Nikakvim fizičkim postupkom NE mogu se razdvojiti na 
sastojke. 
Aluminijumska folija, šećer, gvozdeni ekser
Svojstva čistih supstanci 
Stalan hemijski sastav, 
Homogenost – imaju isti sastav u svakom svom delu, 
Imaju ista fizička svojstva(boju, izgled, gustinu) u svakom 
svom delu, 
Tačno određenu tačku topljenja i ključanja, 
Njihova svojstva ne zavise od načina dobijanja
SUPSTANCA 
PROSTA SUPSTANCA 
HEMIJSKI ELEMENT 
SLOŽENA SUPSTANCA 
HEMIJSKO JEDINJENJE
HEMIJSKI ELEMENTI 
HEMIJSKI ELEMENTI su jednostavne (proste) čiste 
supstance koje se hemijskim postupcima ne 
mogu razložiti na još jednostavnije supstance. 
Vodonik, kiseonik, zlato, gvožđe, bakar, sumpor…
ELEMENTUM - osnova 
Hemijski elementi su osnovne supstance od kojih 
nastaju sve složenije supstance. 
Do sada je poznato 118 hemijskih elemenata. 
Neki su prirodni, drugi napravljeni u laboratoriji. 
Neki su stabilni i veoma rasprostranjeni, ima i 
otrovnih, radioaktivnih, eksplozivnih, retkih…
HEMIJSKA JEDINJENJA 
Nastaju udruživanjem elemenata u složenije strukture, 
slično kao što slova grade reči. 
HEMIJSKA JEDINJENJA su složene čiste supstance koje 
nastaju sjedinjavanjem dva ili više hemijskih elemenata 
u tačno određenom odnosu. 
Voda, alkohol, ugljen-dioksid, soda bikarbona, rdja, 
šećer, so…..
Svojstva hemijskih jedinjenja 
Hemijska jedinjenja nastaju hemijskom promenom 
dva ili više elemenata. 
Hemijski elementi gube svoja svojstva kada grade 
jedinjenje 
Nastalo jedinjenje dobija nova fizička i hemijska 
svojstva
Svojstva nekih jedinjenja i elemenata od 
kojih su izgrađena 
KUHINJSKA SO 
• Bela, kristalna supstanca, 
neophodna u ishrani 
• Nastaje sjedinjavanjem 
elementa natrijuma - 
srebrnastobeli, mek metal i 
hlora – zelenožuti, otrovni 
gas,oštrog mirisa 
VODA 
• Tečnost, bez boje, ukusa i 
mirisa 
• Nastaje sjedinjavanjem dva 
gasa – kiseonika – bez boje, 
ukusa i mirisa i vodonika, 
jako zapaljiv, bez boje, 
ukusa i mirisa
SMEŠE 
Većina materjala i fizičkih tela nisu čiste supstance – 
limunada, deterdžent za sudove, čelične makaze……., 
već SMEŠE dve ili više čistih supstanci. 
SMEŠA je skup dve ili više čistih supstanci koje nisu 
hemijski sjedinjene.(samo pomešane)
Svojstva smeša 
Sastav smeša je proizvoljan 
Sastojci smeša zadržavaju svoja svojstva u dobijenoj 
smeši 
Svojstva smeša zavise od odnosa masa i svojstava 
supstanci koje ih grade 
Smeše se mogu razdvojiti na sastojke fizičkim 
postupcima, jer su i nastale fizičkom promenom.
Smeše mogu biti 
U sva tri agregatna stanja 
Čvrstom – zemlja, čokolada, čelik i druge legure 
Tečnom – sok, morska voda, šampon, voda za piće, 
mleko…. 
Gasovitom – vazduh, dim
HOMOGENE ili HETEROGENE 
HOMOGENE smeše su one smeše kod kojih se sastojci 
NE mogu razlikovati golim okom, pod lupom ili 
mikroskopom. 
Čaj, bistri sok, voda za piće, sirće, šampon…. 
Smeše u kojima se sastojci mogu razlikovati golim 
okom, pod lupom ili mikroskopom, nazivaju se 
HETEROGENE. 
Zemlja, dim, gusti sok, mleko, čokolada, supa…
Razlikuju se po tome što 
HOMOGENE 
• U svakom svom delu imaju 
isti sastav i svojstva 
HETEROGENE 
• Nemaju isti sastav i svojstva 
u svakom svom delu.
HOMOGENE SMEŠE 
NAZIVAJU SE 
RASTVORI

Weitere ähnliche Inhalte

Was ist angesagt?

Sumpor i njegova jedinjenja (2)
Sumpor i njegova jedinjenja (2)Sumpor i njegova jedinjenja (2)
Sumpor i njegova jedinjenja (2)Biljana Ristic
 
Падежи - служба и значења
Падежи - служба и значењаПадежи - служба и значења
Падежи - служба и значењаИвана Цекић
 
Lanac ishrane i trofička piramida
Lanac ishrane i trofička piramidaLanac ishrane i trofička piramida
Lanac ishrane i trofička piramidaIvana Damnjanović
 
Структура становништва
Структура становништваСтруктура становништва
Структура становништваТихи Тихи
 
Глаголски облици - грађење
Глаголски облици - грађење Глаголски облици - грађење
Глаголски облици - грађење Ивана Цекић
 
Razlike između biljne i životinjske ćelije
Razlike između biljne i životinjske ćelijeRazlike između biljne i životinjske ćelije
Razlike između biljne i životinjske ćelijeIvana Damnjanović
 
Hemijska ravnoteža
Hemijska ravnotežaHemijska ravnoteža
Hemijska ravnotežajasminalukic
 
Rastvorljivost - osnovni zadaci
Rastvorljivost - osnovni zadaciRastvorljivost - osnovni zadaci
Rastvorljivost - osnovni zadaciJasminkaProdana
 
Alkeni i alkini
Alkeni i alkini Alkeni i alkini
Alkeni i alkini vvlivvli
 
функционални стилови
функционални стиловифункционални стилови
функционални стиловиmilijana1
 
Jezera srbije
Jezera srbijeJezera srbije
Jezera srbijedjanelej
 
Klimatski faktori
Klimatski faktoriKlimatski faktori
Klimatski faktoriprijicsolar
 
Oblici reljefa nastali radom spoljašnjih sila
Oblici reljefa nastali radom spoljašnjih silaOblici reljefa nastali radom spoljašnjih sila
Oblici reljefa nastali radom spoljašnjih silaradmila10
 
Formativno ocenjivanje
Formativno ocenjivanjeFormativno ocenjivanje
Formativno ocenjivanjeVerica Arula
 

Was ist angesagt? (20)

Rastvori
RastvoriRastvori
Rastvori
 
Alkani
AlkaniAlkani
Alkani
 
Sumpor i njegova jedinjenja (2)
Sumpor i njegova jedinjenja (2)Sumpor i njegova jedinjenja (2)
Sumpor i njegova jedinjenja (2)
 
Падежи - служба и значења
Падежи - служба и значењаПадежи - служба и значења
Падежи - служба и значења
 
Lanac ishrane i trofička piramida
Lanac ishrane i trofička piramidaLanac ishrane i trofička piramida
Lanac ishrane i trofička piramida
 
Структура становништва
Структура становништваСтруктура становништва
Структура становништва
 
Adaptacije i životne forme
Adaptacije i životne formeAdaptacije i životne forme
Adaptacije i životne forme
 
Глаголски облици - грађење
Глаголски облици - грађење Глаголски облици - грађење
Глаголски облици - грађење
 
UGLJOVODONICI
UGLJOVODONICI UGLJOVODONICI
UGLJOVODONICI
 
Razlike između biljne i životinjske ćelije
Razlike između biljne i životinjske ćelijeRazlike između biljne i životinjske ćelije
Razlike između biljne i životinjske ćelije
 
Hemijska ravnoteža
Hemijska ravnotežaHemijska ravnoteža
Hemijska ravnoteža
 
Rastvorljivost - osnovni zadaci
Rastvorljivost - osnovni zadaciRastvorljivost - osnovni zadaci
Rastvorljivost - osnovni zadaci
 
Ekološki faktori
Ekološki faktoriEkološki faktori
Ekološki faktori
 
Alkeni i alkini
Alkeni i alkini Alkeni i alkini
Alkeni i alkini
 
функционални стилови
функционални стиловифункционални стилови
функционални стилови
 
Jezera srbije
Jezera srbijeJezera srbije
Jezera srbije
 
Soli
SoliSoli
Soli
 
Klimatski faktori
Klimatski faktoriKlimatski faktori
Klimatski faktori
 
Oblici reljefa nastali radom spoljašnjih sila
Oblici reljefa nastali radom spoljašnjih silaOblici reljefa nastali radom spoljašnjih sila
Oblici reljefa nastali radom spoljašnjih sila
 
Formativno ocenjivanje
Formativno ocenjivanjeFormativno ocenjivanje
Formativno ocenjivanje
 

Mehr von Biljana Ristic

Biološki važna organska jedinjenja amino kiseline i proteini
Biološki važna organska jedinjenja   amino kiseline i proteiniBiološki važna organska jedinjenja   amino kiseline i proteini
Biološki važna organska jedinjenja amino kiseline i proteiniBiljana Ristic
 
Biološki važna organska jedinjenja amino kiseline i proteini
Biološki važna organska jedinjenja   amino kiseline i proteiniBiološki važna organska jedinjenja   amino kiseline i proteini
Biološki važna organska jedinjenja amino kiseline i proteiniBiljana Ristic
 
Biološki važna organska jedinjenja ugljeni hidrati
Biološki važna organska jedinjenja  ugljeni hidratiBiološki važna organska jedinjenja  ugljeni hidrati
Biološki važna organska jedinjenja ugljeni hidratiBiljana Ristic
 
Biološki važna organska jedinjenja masti i ulja
Biološki važna organska jedinjenja   masti i uljaBiološki važna organska jedinjenja   masti i ulja
Biološki važna organska jedinjenja masti i uljaBiljana Ristic
 
Maseni procentni sastav rastvora
Maseni procentni sastav rastvoraMaseni procentni sastav rastvora
Maseni procentni sastav rastvoraBiljana Ristic
 
Kristalne rešetke,14 15
Kristalne rešetke,14 15Kristalne rešetke,14 15
Kristalne rešetke,14 15Biljana Ristic
 
Ugljovodonici 2.deo (1)
Ugljovodonici 2.deo (1)Ugljovodonici 2.deo (1)
Ugljovodonici 2.deo (1)Biljana Ristic
 
Elektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacijaElektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacijaBiljana Ristic
 

Mehr von Biljana Ristic (20)

кисеоник
кисеониккисеоник
кисеоник
 
Biološki važna organska jedinjenja amino kiseline i proteini
Biološki važna organska jedinjenja   amino kiseline i proteiniBiološki važna organska jedinjenja   amino kiseline i proteini
Biološki važna organska jedinjenja amino kiseline i proteini
 
Biološki važna organska jedinjenja amino kiseline i proteini
Biološki važna organska jedinjenja   amino kiseline i proteiniBiološki važna organska jedinjenja   amino kiseline i proteini
Biološki važna organska jedinjenja amino kiseline i proteini
 
Biološki važna organska jedinjenja ugljeni hidrati
Biološki važna organska jedinjenja  ugljeni hidratiBiološki važna organska jedinjenja  ugljeni hidrati
Biološki važna organska jedinjenja ugljeni hidrati
 
Biološki važna organska jedinjenja masti i ulja
Biološki važna organska jedinjenja   masti i uljaBiološki važna organska jedinjenja   masti i ulja
Biološki važna organska jedinjenja masti i ulja
 
Maseni procentni sastav rastvora
Maseni procentni sastav rastvoraMaseni procentni sastav rastvora
Maseni procentni sastav rastvora
 
Estri.2015
Estri.2015Estri.2015
Estri.2015
 
Karboksilne kiseline
Karboksilne kiselineKarboksilne kiseline
Karboksilne kiseline
 
Alkoholi.pptx
Alkoholi.pptxAlkoholi.pptx
Alkoholi.pptx
 
Nafta
NaftaNafta
Nafta
 
Svojstva uv,14 15
Svojstva uv,14 15Svojstva uv,14 15
Svojstva uv,14 15
 
Kristalne rešetke,14 15
Kristalne rešetke,14 15Kristalne rešetke,14 15
Kristalne rešetke,14 15
 
Valenca
ValencaValenca
Valenca
 
Vežbajmo jonsku vezu
Vežbajmo jonsku vezuVežbajmo jonsku vezu
Vežbajmo jonsku vezu
 
Ugljovodonici 2.deo (1)
Ugljovodonici 2.deo (1)Ugljovodonici 2.deo (1)
Ugljovodonici 2.deo (1)
 
Jonska veza
Jonska vezaJonska veza
Jonska veza
 
Kovalentna veza
Kovalentna vezaKovalentna veza
Kovalentna veza
 
Uv,2015
Uv,2015Uv,2015
Uv,2015
 
Hemijska simbolika
Hemijska simbolikaHemijska simbolika
Hemijska simbolika
 
Elektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacijaElektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacija
 

čIste supstance i smeše

  • 2. Materjali u prirodi Fizička tela su izgrađena od različitih materjala – prirodnih ili veštačkih. To mogu biti metal, drvo, staklo, plastika, guma…. Bez obzira da li se nalaze u prirodi ili su dobijeni veštačkim putem, svi materjali se sastoje od jedne ili više supstanci.
  • 3. ČISTE SUPSTANCE Čiste supstance se sastoje od samo jedne vrste čestica (prostih ili složenih). Ne sadrže druge supstance čak ni u tragovima. Nikakvim fizičkim postupkom NE mogu se razdvojiti na sastojke. Aluminijumska folija, šećer, gvozdeni ekser
  • 4. Svojstva čistih supstanci Stalan hemijski sastav, Homogenost – imaju isti sastav u svakom svom delu, Imaju ista fizička svojstva(boju, izgled, gustinu) u svakom svom delu, Tačno određenu tačku topljenja i ključanja, Njihova svojstva ne zavise od načina dobijanja
  • 5. SUPSTANCA PROSTA SUPSTANCA HEMIJSKI ELEMENT SLOŽENA SUPSTANCA HEMIJSKO JEDINJENJE
  • 6. HEMIJSKI ELEMENTI HEMIJSKI ELEMENTI su jednostavne (proste) čiste supstance koje se hemijskim postupcima ne mogu razložiti na još jednostavnije supstance. Vodonik, kiseonik, zlato, gvožđe, bakar, sumpor…
  • 7. ELEMENTUM - osnova Hemijski elementi su osnovne supstance od kojih nastaju sve složenije supstance. Do sada je poznato 118 hemijskih elemenata. Neki su prirodni, drugi napravljeni u laboratoriji. Neki su stabilni i veoma rasprostranjeni, ima i otrovnih, radioaktivnih, eksplozivnih, retkih…
  • 8. HEMIJSKA JEDINJENJA Nastaju udruživanjem elemenata u složenije strukture, slično kao što slova grade reči. HEMIJSKA JEDINJENJA su složene čiste supstance koje nastaju sjedinjavanjem dva ili više hemijskih elemenata u tačno određenom odnosu. Voda, alkohol, ugljen-dioksid, soda bikarbona, rdja, šećer, so…..
  • 9. Svojstva hemijskih jedinjenja Hemijska jedinjenja nastaju hemijskom promenom dva ili više elemenata. Hemijski elementi gube svoja svojstva kada grade jedinjenje Nastalo jedinjenje dobija nova fizička i hemijska svojstva
  • 10. Svojstva nekih jedinjenja i elemenata od kojih su izgrađena KUHINJSKA SO • Bela, kristalna supstanca, neophodna u ishrani • Nastaje sjedinjavanjem elementa natrijuma - srebrnastobeli, mek metal i hlora – zelenožuti, otrovni gas,oštrog mirisa VODA • Tečnost, bez boje, ukusa i mirisa • Nastaje sjedinjavanjem dva gasa – kiseonika – bez boje, ukusa i mirisa i vodonika, jako zapaljiv, bez boje, ukusa i mirisa
  • 11. SMEŠE Većina materjala i fizičkih tela nisu čiste supstance – limunada, deterdžent za sudove, čelične makaze……., već SMEŠE dve ili više čistih supstanci. SMEŠA je skup dve ili više čistih supstanci koje nisu hemijski sjedinjene.(samo pomešane)
  • 12. Svojstva smeša Sastav smeša je proizvoljan Sastojci smeša zadržavaju svoja svojstva u dobijenoj smeši Svojstva smeša zavise od odnosa masa i svojstava supstanci koje ih grade Smeše se mogu razdvojiti na sastojke fizičkim postupcima, jer su i nastale fizičkom promenom.
  • 13. Smeše mogu biti U sva tri agregatna stanja Čvrstom – zemlja, čokolada, čelik i druge legure Tečnom – sok, morska voda, šampon, voda za piće, mleko…. Gasovitom – vazduh, dim
  • 14. HOMOGENE ili HETEROGENE HOMOGENE smeše su one smeše kod kojih se sastojci NE mogu razlikovati golim okom, pod lupom ili mikroskopom. Čaj, bistri sok, voda za piće, sirće, šampon…. Smeše u kojima se sastojci mogu razlikovati golim okom, pod lupom ili mikroskopom, nazivaju se HETEROGENE. Zemlja, dim, gusti sok, mleko, čokolada, supa…
  • 15. Razlikuju se po tome što HOMOGENE • U svakom svom delu imaju isti sastav i svojstva HETEROGENE • Nemaju isti sastav i svojstva u svakom svom delu.