2.
Početkom 19. stoljeća šire se prosvjetiteljske ideje o
kulturnom, znanstvenom i prosvjetnom razvoju, te o
pravima i slobodama svih ljudi u Hrvatskoj
Za to zaslužan Zagrebački biskup Maksimilijan
Vrhovac
3.
Crkva u to vrijeme predvodi borbu za kulturni,
politički i gospodarski razvoj Hrvatske
Crkva-glavni pokretač mnogih društvenih promjena
Hrvatski narod nema razvijene društvene snage
Feudalci su zaokupljeni brigama za posjede
Građanski stalež nedovoljno razvijen
Seljaci su siromašni i neuki
4.
Jedino su svećenici zahvaljujući svojem položaji i
naobrazbi mogli pokrenuti sveopći razvoj tadašnjeg
društva
Bore se za: -političko jedinstvo
-zajednički jezik
-književnost
-za slobodu od tuđinskih gospodara
5.
Maksimilijan Vrhovac:
-Zagrebački biskup
-zalagao se za ukidanje kmetstva, vjersku toleranciju,
razvoj gospodarstva i prosvjećivanje naroda
Radi na političkom sjedinjenju Dalmacije i Hrvatske,
osnovao je tiskaru i knjižnicu, potaknuo je gradnju
cesta, otvaranje gradske bolnice, sirotište i uredio
park Maksimir (koji je po njemu dobio i ime)
ZAČETNIK NARODNOG
PREPORODA
6.
Hrvatski narodni preporod je težio
stvaranju jezičnog, nacionalnog i političkog jedinstva Hrvata
Glavni nositelji preporodnih gibanja bili su članovi
građanskog staleža i svećenici
Vođa preporoda ja bio Ljudevit Gaj
Sprječavanje uvođenja mađarskog jezika u škole i razvoj
vlastitog jezika - „ Zbor duhovne mladeži zagrebačke”
-„ Novine Horvatske”
AKTIVNI SUDIONICI ILIRSKOG
POKRETA
7. Osnivanje i djelovanje važnih ustanova
- Gospodarsko društvo
- Matica ilirska
- Narodni muzej
- Prva hrvatska štedionica
Najistaknutiji preporoditelji:
- svećenici: Pavao Štoos, Mihovil Pavlinović
- biskupi: Josip Juraj Strossmayer, Juraj Dobrila
- hercegovački franjevci: Grgo Martić, Didak Buntić
8.
Pavao Štoos
Mihovil Pavlinović
Josip Juraj Strossmayer
Juraj Dobrila
Grgo Martić
Didak Buntić
9.
Težnje hrvatskog naroda da se ujedini i osamostali
nisu se ostvarile -nepovoljne političke okolnosti
Crkva postiže samostalnost zahvaljujući:
- ban Josip Jelačić
- Hrvatski sabor
- zagrebački nadbiskup Haulik
CRKVENA SAMOSTALNOST
10.
1852.g. - Zagrebačka biskupija se odvaja od mađarske
Crkve i podiže se na razinu biskupije
Zagreb postaje središte nove crkvene pokrajine
(metropolije)
1881. - nakon propasti turske vlasti Sveta Stolica ponovno
uspostavlja: -redovitu crkvenu upravu
- presudni događaj za obnovu Katoličke Crkve
11.
Vrhbosanska crkvena pokrajina:
- Vrhbosanska (Sarajevska) biskupija
- Banjolučka biskupija
- Mostarsko-duvanjska biskupija
1890. - priključena Trebinjsko-mrkanska biskupija
prvi vrhbosanski nadbiskup - dr. Josip Stadler
13.
dr. Josip Stadler:
- osnovao gimnaziju i sjemenište u Travniku
- osnovao bogoslaviju u Sarajevu
- pokrenuo nekoliko katoličkih listova
- otvorio tiskaru
- dao sagraditi sarajevsku katedralu
- utemeljio žensku redovničku zajednicu
služavki Maloga Isusa