SlideShare ist ein Scribd-Unternehmen logo
1 von 47
KRIT
MINOJSKI KRIT

Krit ostrvo u Sredozemnom moru

            2000.god pre n.e.
     sagradjene prve palate na ostrvu

 Kricani minojskog doba NISU BILI HELENI.
Ujedinjenje
Gradovi Krita su se ujedinili pod vlascu
grada KNOSOSA u kome je vladao
legendarni kralj MINOS.
MINOJSKA EPOHA dobila je naziv po kralju Minosu.
VLADARSKA PALATA se nalazila u KNOSOSU I bila je centar

                               •POLITICKOG
                               •KULTURNOG
                               •PRIVREDNOG ZIVOTA


                               U palati su ziveli

                                    •Kralj I kraljica
                                    •Brojni cinovnici
                                    •Sluge
                                    •Robovi


                                                        KNOSOS PALATA kako je
 KNOSOS PALATA danas                                    izgledala nekada
Palata u Knososu
Zidovi palate u Knososu bili su ukraseni freskama
  koje su prikazivale scene iz
     • Svakodnevnog zivota
     • Verske proslave
Freske na zidovima palate




Palata u Knososu je bila presto
kritskih kraljeva I danas postoji kao
arheolosko nalaziste.
Dedal
•   Dedal je grcki graditelj koji je sagradio lavirint u Minosovoj palati.

•   Kада је Дедал завршип са изградопм лавиринта, Минпс је, да би га спречип
    да се истина п лавиринту прпшири, затвприп Дедала, а и кпнтрплисап је све
    брпдпве и све путеве.
•   Да би се пслпбпдип и напустип пстрвп, Дедал је пдлучип да направи крила
    себи и свпме младпм сину Икару.
•   Увезап је пера заједнп, пд најмаоег дп највећег, ствпривши такп велику
    ппвршину. Већа пера је псигурап кпнцима, а маоа впскпм такп да су пна
    личила на птичија крила.

•   Када су пбпјица били спремни, Дедал је уппзприп Икара да не лети ни
    превиспкп, а ни нискп, јер, акп лети превиспкп сунце ће птппити впсак, а
    акп лети пренискп, мпрска пена ће натппити крила и више неће мпћи
    наставити са летпм. И затим су пбпјица пплетели.

•   Прелетели су прекп, а тада је Икар ппчеп летети све више и више да би
    дпстигап дп самих небеса и дптакап их. Сунце је, све више и више,
    загревалп впсак, и пн се ппчеп тппити са крила, а пера су се на крају
    раздвпјила, а Икар је пап у мпре и утппип се.

•   Дедал је пкривљивап себе и свпју вештину за синпвљеву смрт, а местп где
    је Икар пап и утппип се у мпре назвап је Икаријпм.

•   Ппсле свега Дедал је стигап у Сицилију, где му је заштиту пружип краљ
    Кпкал. На Сицилији је Дедал саградип храм у част бпга Апплпна, а крила је
    пкачип кап жртву бпгу.
SIMBOLI BOGOVA
Bili su
• DVOJNA SEKIRA
• ROGOVI BIKA
• DRVO
• PTICA
• BIK
• ZMIJA




                  BOGOVI SU SE POSTOVALI
                  NA RAZNIM MESTIMA

                  •Pecinama
                  •Vrhovima brezuljaka
                  •palatama
Boginje su se vise
 postovale jer su
  bile zastitnice
zivota I postovale
 su se kao majke
Ostaci tablice I novcic sa
                     LINEARNIM PISMOM       A

    PISMO

Kricani minojskog doba su se prvo sluzili sa
HIJEROGLIFSKIM PISMOM
A potom su razivli novi sistem zapisnivanja koji
su naucnici nazvali LINEARNO PISMO A
Ovo pismo jos uvek nije desifrovano tako da se
o njemu veoma malo zna.
NAJVAZNIJA ZANIMANJA
• TRGOVINA
• POMORSTVO
Kritski trgovci plovili su
sirom Sredozemlja
•Od obala Male Azije do
LEVANTA na istoku
•Do ITALIJE ka zapadu u
potrazi za METALIMA



  MINOJSKA CIVILIZACIJA SE RAZVIJALA BRZE OD ONE NA GRCKOM KOPNU I
  UTICALA JE NA NJIHOV RAZVOJ I RAZVOJ CIVILIZACIJE NA OSTRVIMA U
  EGEJSKOM MORU.
TUKIDID je bio grcki
                      istoricar I pisao je o slavi
                        Krita I kralju Minosu.
O kritskom kralju Minosu znamo zahvaljujuci Tukididu I njegovim istorijskim
zapisima.


Minos je
•stvorio jaku FLOTU (mornaricu)

•Drzao je pod vlascu najveci deo HELENSKOG MORA (DANASNJE EGEJSKO)

•Vladao je mnogobrojnim ostvima

•Ocistio more od gusara
• NAJPOZNATIJA O MINOTAURU

            PREDANJA I
             LEGENDE
Posejdon bog mora je kralju Minosu
poslao belog bika da ga zrtvuje ali je
on to pokusao da izbegne I zrtvovao je
drugog bika.
Posejdon mu se osvetio I kritska
kraljica Pasifaja, zena kralja Minosa je
sa bikom imala sina MINOTAURA,
sa telom COVEKA I glavom BIKA.



                                           Beli bik I kraljica
                                           Pasifaja


                              Minotaur
POSEJDON BOG MORA
KRALJ MINOS je naredio da se sagradi
                     lavirint I da se MINOTAUR zatvori u
                                      njega

                  Hranili su ga ljudskim mesom, a svake godine
                  ATINJANI su morali da posalju 7 devojaka I 7
                  mladica kao hranu MINOTAURU                          Arijadna
Kralj Minos
Jedne godine je medju mladicima bio I TEZEJ sin atinskog kralja EGEJA.Tezej je
odlucio da ubije Minotaura.

                             U mladog Tezeja se zaljubila
                             ARIJADNA cerka kralja Minosa
                             . Ona je dala Tezeju klupko
                             konca da ga odmotava u
                             lavirintu I tako nadje izlaz iz
                             njega kada ubije Minotaura
Jedan deo palate u Knososu bio                                   Kralj EGEJ sa svojim sinom
je zaista u obliku lavirinta.
                                                                 TEZEJOM
Kralj Egej
• Пре ппласка на пут, Егеј је рекап Тезеју да,
  када се буде враћап са Крита, стави бела
  једра акп убије Минптаура, али је Тезеј на
  тп забправип и Егеј је, угледавши црна
  једра на брпду свпга сина кпји је
  уплпвљавап у Атину, мислећи да му је син
  мртав, скпчип са стене и ппгинуп. Такп је и
  испуоенп Питијинп прпрпчанствп,[5] а пд
  тпг времена се мпре назива Егејским.
MIKENSKO DOBA
STARI GRCI kao I Hetiti I Persijanci bili su   INDOEVROPSKOG
POREKLA.
Arheolozi smatraju da su se na tlo danasnje Grcke doselili u vreme
BRONZANOG DOBA                          neku godinu ranije pre 2000.god.
pre n.e.
      HELENIMA, svoju zemlju HELADA, a sve ostale narode
Sebe su zvali

VARVARI.
AHAJCI su bili jedno od Grckih plemena I razvijali su svoju drzavu u vreme
KRITSKE KULTURE.
Prve kraljevine su se osnovale na   PELOPONEZU poluostrvu u Grckoj.
Kraljevine su imale DOBRO UTVRDJENE GRADOVE.

MEDJU PRVIM GRADOVIMA UTVRDJENJIMA NASTALI SU
•        MIKENA po njemu je ova epoha nazvana MIKENSKA
•        PILOS
•        TIRINT
MIKENA
                            MIKENA JE JE bila grad
                            utvrdjenje sa KIKLOPSKIM
                            ZIDOVIMA
                            To su zidovi sagradjeni od
                            komada grubog kamena.


1450-1200.godine pre n.e. MIKENSKA KRALJEVINA DOSTIZE VRHUNAC I
pocela se razvijati I u drugim oblastima GRCKE.
TIRINT

                 GRADJEVINE
Grci su pored PALATA I TVRDJAVA pravili
  SISTEME ZA NAVODNJAVANJE
   PUTEVE
   VELIKE GROBNICE
PILOS
Je grad u Grckoj bogato ARHEOLOSKO NALAZISTE .
Zahvaljujuci dokumentima pronadjenim na ovoj lokaciji znamo mnogo o
Mikenskim kraljevima kao I o
          •UREDJENJU
          •DRUSTVU
          •PRIVREDI
          •KULTURI toga doba.



                                U Pilosu su pronadjene tablice ispisane
                                pismom
                                LINEARNO PISMO B
                                koje je desifrovano sredinom 20 veka.
LINEARNO PISMO B
HOMER



Zahvaljujuci Homerovim epovima
                           • ILIJADA
                           • ODISEJA
Znamo mnogo o legendarnim vladarima Mikenske kraljevine kao sto su:
                           TEZEJ
                           AGAMEMNON
                           MENELEJ
                           NESTOR
                           ODISEJ
TEZEJ IZ ATINE              AGAMEMNON IZ MIKENE




                 MENELEJ IZ SPARTE
NESTOR IZ PILOSA




 ODISEJ SA ITAKE
O Troji I TROJANSKOM RATU PISAO JE
     TROJA
                  GRCKI PESNIK HOMER U SVOM EPU ILIJADA


EP govori o ratobornosti Ahajaca I Trojanskom
ratu koji se odigrao pocetkom 12.veka pre.n.e.
Troja je bila mocan grad na severozapadu Male            Azije I Grci
su pokusavali 10 godina da ga osvoje ali bez uspeha.
Na kraju su pribegli lukavstvu.

                      Praveci se da se povlace Grci
                      su ispred Troje ostavili
                      drvenog ogromnog konja na
                      poklon.

                      U unutrasnjosti konja su se
                      sakrili grcki ratnici .

                      Ne sluteci prevaru Trojanci
                      su uneli konja u grad I kada
                      je pala noc grcki ratnici su
                      izasli iz njega I osvojili grad.
1450.godine ratoborni Ahajci napali su
      KRIT I srusili njegovu moc.
Delatnost ljudi u MIKENSKO DOBA
1. ZEMLJORADNJA
2. STOCARSTVO
3. TRGOVINA
         » TRGOVALI SU SA DRUGIM DRZAVAMA MEDITERANA
              • Iz EGIPTA uvozili su ZLATO I PAPIRUS
              • Iz FENIKIJE uvozili su tkanine I staklo
4. ZANATSTVO
         »   PEKAR
         »   ZLATAR
         »   GRNCAR
         »   KAMENOREZAC
         »   TKAC
VEROVANJA
    na osnovu pisanih izvora na glinenim tablicama pominju se bozanstva


ARTEMIDA ZEVS                                     HERA
BOGINJA LOVA          BOG MUNJA I GROMOVA         ZEVSOVA ZENA ZASTITNICA ZENA
                                                  BRAKA I MAJCINSTVA




PANTEON
grupa bogova odredjene religije ili mitologije.

Grcki panteon Zevs,Hera,Posejdon,Ares,Artemida,Dionis itd.
Grcki panteon Zevs,Hera,Posejdon,Ares,Artemida,Dionis
  itd.




   ARES        DIONIS          POSEJDON
  BOG RATA     BOG VESELJA I   BOG MORA
               VINA                           APOLON
                                              Бпг светлпсти, музике,
                                              медицине,
PANTEON grupa bogova odredjene religije ili   стреличарства,
mitologije                                    кплпнизације,
                                              прприцаоа и ппезије
1050.godine pre n.e.
je doslo do kraja ove epohe I srusenji
su MIKENSKI CENTRI MOCI
                            Ostaci Erehtejona




Ostaci Artemidinog hrama.
                                                Apolonov hram u Delfima
sredina 11.   veka pre n.e. - sredine 8.veka pre n.e.

Dobilo naziv prema Homerovim epovima koji su uobliceni u
ovom periodu. Najpoznatiji epovi bili su ILIJADA I ODISEJA.



Ovaj period je dobio naziv I mracno doba jer su sva vaznija
dostignuca bila izgubljena pa su Grci cak zaboravili I      da
pisu.
DORCI su jedno od grckih plemena
    po kojima su nazvane VELIKE SEOBE naroda

    DORSKE SEOBE
    Ove seobe su ugrozile Ahajske
    drzave na Peloponezu




DORCI-DORSKI STIL
TRI VELIKA PLEMENA HOMERSKOG DOBA


       • DORCI
       • JONCI
       • EOLCI




                 JONCI-JONSKI STIL
DRZAVAMA
UPRAVLJALI

KRALJEVI UZ POMOC:

               - ARISTOKRATSKOG VECA i
               - NARODNE SKUPSTINE
STANOVNISTVO
BILO ORGANIZOVANO


            PORODICA

            RODOVI

            BRATSTVA

            PLEMENA
PISMENOST I KULTURA
Na veoma niskom nivou


ZANATSKA PROIZVODNJA
Nije bila razvijena osim izrade posuda od keramike




EKONOMSKI ZIVOT pocivao na:
                                      POLJOPRIVREDI
                                      STOCARSTVU
                                      ZANATSTVU


U HOMERSKOM DOBU Grci su ziveli u miru bez
napada sa strane.
SEOBE     dovele su do iseljavanja grckog stanovnistva

          - na Kipar i
          - zapadnu obalu Male Azije

U tom perodu su ove oblasti dozivele procvat.
ARHAJSKA EPOHA


sredina   8. veka pre n.e. - sredine 6. veka pre n.e.



Grci su naseljavali obalu Mediterana I Crnog mora
PISMENOST                     OD FENICANA PREUZIMAJU ALFABET




POLISI                        veliki gradovi drzave
                              Uzdizu se u 8.veku pre n.e.



KOLONIZACIJA
proces u kome GRCI pocinju da naseljavaju
obalu
SREDOZEMNOG I
CRNOG MORA


KOLONIJE
naselja koja su osnovali Grci po
SREDOZEMLJU i                          Ostrvo SICILIJA
JUZNOJ ITALIJI ostrvo SICILIJA         Grcka kolonija
                                       danasnja Italija
GRCKE KOLONIJE
GRCKA KOLONIZACIJA
    UZROCI KOLONIZACIJE
                •Nedostatak obradive zemlje
                •Prenaseljenost
                •Susa
                • Glad
                •Novo trziste
                •Drustveni sukobi u gradovima
                •Znatizelja I avanturizam




VELIKA GRCKA   su nazvane oblasti gusto naseljene sa
Grcima
SIRAKUZA NA SICIJI
          •GRCKA KOLONIJA
                                             Grcki novcic
          •RAZVIJALA SE POD UTICAJEM GRCKE   iz Sirakuze
SIRAKUZA




           Postala je
           EKONOMSKI
           KULTURNO I
           POLITICKI JAKA KOLONIJA
TRGOVINA

Trgovali sa plemenima iz susedstva

Trgovina vezana za
                Metale
                Zito
                Drvenom gradjom
                Plemenitim metalima

Weitere ähnliche Inhalte

Was ist angesagt? (20)

4.стари египат
4.стари египат4.стари египат
4.стари египат
 
хеленистичко доба и његова култура
хеленистичко доба и његова културахеленистичко доба и његова култура
хеленистичко доба и његова култура
 
VELIKA SEOBA NARODA
VELIKA SEOBA NARODA  VELIKA SEOBA NARODA
VELIKA SEOBA NARODA
 
Grčko persijski ratovi
Grčko   persijski ratoviGrčko   persijski ratovi
Grčko persijski ratovi
 
11. grcka i helenisticka kultura
11. grcka i helenisticka kultura11. grcka i helenisticka kultura
11. grcka i helenisticka kultura
 
Grčki polisi
Grčki polisiGrčki polisi
Grčki polisi
 
Crna gora u doba vladičanstva
Crna gora u doba vladičanstvaCrna gora u doba vladičanstva
Crna gora u doba vladičanstva
 
Metalno doba
Metalno dobaMetalno doba
Metalno doba
 
Rim doba carstva
Rim doba carstvaRim doba carstva
Rim doba carstva
 
Stari Istok
Stari IstokStari Istok
Stari Istok
 
стари исток
стари истокстари исток
стари исток
 
Novi vek
Novi vekNovi vek
Novi vek
 
Revolucija 1848 1849.
Revolucija 1848 1849.Revolucija 1848 1849.
Revolucija 1848 1849.
 
16. Римска култура
16. Римска култура16. Римска култура
16. Римска култура
 
СТАРА ГРЧКА
СТАРА ГРЧКАСТАРА ГРЧКА
СТАРА ГРЧКА
 
праисторија
праисторијапраисторија
праисторија
 
Franačka država
Franačka državaFranačka država
Franačka država
 
5. razred Stari Rim
5. razred Stari Rim5. razred Stari Rim
5. razred Stari Rim
 
7. Критско - микенски свет
7. Критско - микенски свет7. Критско - микенски свет
7. Критско - микенски свет
 
17. западна европа у раном средњем веку
17. западна европа у раном средњем веку17. западна европа у раном средњем веку
17. западна европа у раном средњем веку
 

Ähnlich wie Grcka 1

Pretece anticke umetnosti
Pretece anticke umetnostiPretece anticke umetnosti
Pretece anticke umetnostivesna300
 
93200332 egejska-umetnost
93200332 egejska-umetnost93200332 egejska-umetnost
93200332 egejska-umetnostZoran Pavlov
 
Aleksandar Makedonski
Aleksandar MakedonskiAleksandar Makedonski
Aleksandar MakedonskiAndrejautaja
 
19.Византија и Арабљани у средњем веку
19.Византија и Арабљани у средњем веку19.Византија и Арабљани у средњем веку
19.Византија и Арабљани у средњем векуŠule Malićević
 
30.привреда, друштво и култура у средњовековној србији
30.привреда, друштво и култура у средњовековној србији30.привреда, друштво и култура у средњовековној србији
30.привреда, друштво и култура у средњовековној србијиŠule Malićević
 
Стара српска књижевност (средњевековна књ.)
Стара српска књижевност (средњевековна књ.)Стара српска књижевност (средњевековна књ.)
Стара српска књижевност (средњевековна књ.)srpskijezikusceks
 
3.Привреда и друштво у средњовековној Србији
3.Привреда и друштво  у средњовековној Србији3.Привреда и друштво  у средњовековној Србији
3.Привреда и друштво у средњовековној СрбијиŠule Malićević
 
александар велики
александар великиалександар велики
александар великиzoran2016
 
Najstarija istorija Helade - Andrijana Petrović - Aleksandar Pavlović
Najstarija istorija Helade - Andrijana Petrović - Aleksandar PavlovićNajstarija istorija Helade - Andrijana Petrović - Aleksandar Pavlović
Najstarija istorija Helade - Andrijana Petrović - Aleksandar PavlovićNašaŠkola.Net
 
Istanbul - Jelena Ilić - Marija Đorđević
Istanbul - Jelena Ilić - Marija ĐorđevićIstanbul - Jelena Ilić - Marija Đorđević
Istanbul - Jelena Ilić - Marija ĐorđevićNašaŠkola.Net
 
15. балканске земље под римском влашћу
15. балканске земље под римском влашћу15. балканске земље под римском влашћу
15. балканске земље под римском влашћуŠule Malićević
 
Aleksandar Veliki- Đurić Damjan-Aleksinac
Aleksandar Veliki-  Đurić Damjan-AleksinacAleksandar Veliki-  Đurić Damjan-Aleksinac
Aleksandar Veliki- Đurić Damjan-Aleksinacnasaskolatakmicenja
 

Ähnlich wie Grcka 1 (20)

Pretece anticke umetnosti
Pretece anticke umetnostiPretece anticke umetnosti
Pretece anticke umetnosti
 
93200332 egejska-umetnost
93200332 egejska-umetnost93200332 egejska-umetnost
93200332 egejska-umetnost
 
4.стари египат
4.стари египат4.стари египат
4.стари египат
 
Aleksandar Makedonski
Aleksandar MakedonskiAleksandar Makedonski
Aleksandar Makedonski
 
19.Византија и Арабљани у средњем веку
19.Византија и Арабљани у средњем веку19.Византија и Арабљани у средњем веку
19.Византија и Арабљани у средњем веку
 
7.kritsko mikenski svet
7.kritsko mikenski svet7.kritsko mikenski svet
7.kritsko mikenski svet
 
30.привреда, друштво и култура у средњовековној србији
30.привреда, друштво и култура у средњовековној србији30.привреда, друштво и култура у средњовековној србији
30.привреда, друштво и култура у средњовековној србији
 
Persepolis, iran
Persepolis, iranPersepolis, iran
Persepolis, iran
 
Стара српска књижевност (средњевековна књ.)
Стара српска књижевност (средњевековна књ.)Стара српска књижевност (средњевековна књ.)
Стара српска књижевност (средњевековна књ.)
 
3.Привреда и друштво у средњовековној Србији
3.Привреда и друштво  у средњовековној Србији3.Привреда и друштво  у средњовековној Србији
3.Привреда и друштво у средњовековној Србији
 
александар велики
александар великиалександар велики
александар велики
 
Najstarija istorija Helade - Andrijana Petrović - Aleksandar Pavlović
Najstarija istorija Helade - Andrijana Petrović - Aleksandar PavlovićNajstarija istorija Helade - Andrijana Petrović - Aleksandar Pavlović
Najstarija istorija Helade - Andrijana Petrović - Aleksandar Pavlović
 
Istanbul - Jelena Ilić - Marija Đorđević
Istanbul - Jelena Ilić - Marija ĐorđevićIstanbul - Jelena Ilić - Marija Đorđević
Istanbul - Jelena Ilić - Marija Đorđević
 
Други број
Други бројДруги број
Други број
 
15. балканске земље под римском влашћу
15. балканске земље под римском влашћу15. балканске земље под римском влашћу
15. балканске земље под римском влашћу
 
седам светских чуда старог века
седам светских чуда старог векаседам светских чуда старог века
седам светских чуда старог века
 
Istanbul - Jelena Ilic
Istanbul - Jelena IlicIstanbul - Jelena Ilic
Istanbul - Jelena Ilic
 
4.стари египат
4.стари египат4.стари египат
4.стари египат
 
Aleksandar Veliki- Đurić Damjan-Aleksinac
Aleksandar Veliki-  Đurić Damjan-AleksinacAleksandar Veliki-  Đurić Damjan-Aleksinac
Aleksandar Veliki- Đurić Damjan-Aleksinac
 
Djerdap
DjerdapDjerdap
Djerdap
 

Grcka 1

  • 2. MINOJSKI KRIT Krit ostrvo u Sredozemnom moru 2000.god pre n.e. sagradjene prve palate na ostrvu Kricani minojskog doba NISU BILI HELENI.
  • 3. Ujedinjenje Gradovi Krita su se ujedinili pod vlascu grada KNOSOSA u kome je vladao legendarni kralj MINOS.
  • 4. MINOJSKA EPOHA dobila je naziv po kralju Minosu. VLADARSKA PALATA se nalazila u KNOSOSU I bila je centar •POLITICKOG •KULTURNOG •PRIVREDNOG ZIVOTA U palati su ziveli •Kralj I kraljica •Brojni cinovnici •Sluge •Robovi KNOSOS PALATA kako je KNOSOS PALATA danas izgledala nekada
  • 5. Palata u Knososu Zidovi palate u Knososu bili su ukraseni freskama koje su prikazivale scene iz • Svakodnevnog zivota • Verske proslave
  • 6. Freske na zidovima palate Palata u Knososu je bila presto kritskih kraljeva I danas postoji kao arheolosko nalaziste.
  • 7. Dedal • Dedal je grcki graditelj koji je sagradio lavirint u Minosovoj palati. • Kада је Дедал завршип са изградопм лавиринта, Минпс је, да би га спречип да се истина п лавиринту прпшири, затвприп Дедала, а и кпнтрплисап је све брпдпве и све путеве. • Да би се пслпбпдип и напустип пстрвп, Дедал је пдлучип да направи крила себи и свпме младпм сину Икару. • Увезап је пера заједнп, пд најмаоег дп највећег, ствпривши такп велику ппвршину. Већа пера је псигурап кпнцима, а маоа впскпм такп да су пна личила на птичија крила. • Када су пбпјица били спремни, Дедал је уппзприп Икара да не лети ни превиспкп, а ни нискп, јер, акп лети превиспкп сунце ће птппити впсак, а акп лети пренискп, мпрска пена ће натппити крила и више неће мпћи наставити са летпм. И затим су пбпјица пплетели. • Прелетели су прекп, а тада је Икар ппчеп летети све више и више да би дпстигап дп самих небеса и дптакап их. Сунце је, све више и више, загревалп впсак, и пн се ппчеп тппити са крила, а пера су се на крају раздвпјила, а Икар је пап у мпре и утппип се. • Дедал је пкривљивап себе и свпју вештину за синпвљеву смрт, а местп где је Икар пап и утппип се у мпре назвап је Икаријпм. • Ппсле свега Дедал је стигап у Сицилију, где му је заштиту пружип краљ Кпкал. На Сицилији је Дедал саградип храм у част бпга Апплпна, а крила је пкачип кап жртву бпгу.
  • 8. SIMBOLI BOGOVA Bili su • DVOJNA SEKIRA • ROGOVI BIKA • DRVO • PTICA • BIK • ZMIJA BOGOVI SU SE POSTOVALI NA RAZNIM MESTIMA •Pecinama •Vrhovima brezuljaka •palatama
  • 9. Boginje su se vise postovale jer su bile zastitnice zivota I postovale su se kao majke
  • 10. Ostaci tablice I novcic sa LINEARNIM PISMOM A PISMO Kricani minojskog doba su se prvo sluzili sa HIJEROGLIFSKIM PISMOM A potom su razivli novi sistem zapisnivanja koji su naucnici nazvali LINEARNO PISMO A Ovo pismo jos uvek nije desifrovano tako da se o njemu veoma malo zna.
  • 11. NAJVAZNIJA ZANIMANJA • TRGOVINA • POMORSTVO Kritski trgovci plovili su sirom Sredozemlja •Od obala Male Azije do LEVANTA na istoku •Do ITALIJE ka zapadu u potrazi za METALIMA MINOJSKA CIVILIZACIJA SE RAZVIJALA BRZE OD ONE NA GRCKOM KOPNU I UTICALA JE NA NJIHOV RAZVOJ I RAZVOJ CIVILIZACIJE NA OSTRVIMA U EGEJSKOM MORU.
  • 12. TUKIDID je bio grcki istoricar I pisao je o slavi Krita I kralju Minosu. O kritskom kralju Minosu znamo zahvaljujuci Tukididu I njegovim istorijskim zapisima. Minos je •stvorio jaku FLOTU (mornaricu) •Drzao je pod vlascu najveci deo HELENSKOG MORA (DANASNJE EGEJSKO) •Vladao je mnogobrojnim ostvima •Ocistio more od gusara
  • 13. • NAJPOZNATIJA O MINOTAURU PREDANJA I LEGENDE
  • 14. Posejdon bog mora je kralju Minosu poslao belog bika da ga zrtvuje ali je on to pokusao da izbegne I zrtvovao je drugog bika. Posejdon mu se osvetio I kritska kraljica Pasifaja, zena kralja Minosa je sa bikom imala sina MINOTAURA, sa telom COVEKA I glavom BIKA. Beli bik I kraljica Pasifaja Minotaur POSEJDON BOG MORA
  • 15. KRALJ MINOS je naredio da se sagradi lavirint I da se MINOTAUR zatvori u njega Hranili su ga ljudskim mesom, a svake godine ATINJANI su morali da posalju 7 devojaka I 7 mladica kao hranu MINOTAURU Arijadna Kralj Minos Jedne godine je medju mladicima bio I TEZEJ sin atinskog kralja EGEJA.Tezej je odlucio da ubije Minotaura. U mladog Tezeja se zaljubila ARIJADNA cerka kralja Minosa . Ona je dala Tezeju klupko konca da ga odmotava u lavirintu I tako nadje izlaz iz njega kada ubije Minotaura Jedan deo palate u Knososu bio Kralj EGEJ sa svojim sinom je zaista u obliku lavirinta. TEZEJOM
  • 16. Kralj Egej • Пре ппласка на пут, Егеј је рекап Тезеју да, када се буде враћап са Крита, стави бела једра акп убије Минптаура, али је Тезеј на тп забправип и Егеј је, угледавши црна једра на брпду свпга сина кпји је уплпвљавап у Атину, мислећи да му је син мртав, скпчип са стене и ппгинуп. Такп је и испуоенп Питијинп прпрпчанствп,[5] а пд тпг времена се мпре назива Егејским.
  • 18. STARI GRCI kao I Hetiti I Persijanci bili su INDOEVROPSKOG POREKLA. Arheolozi smatraju da su se na tlo danasnje Grcke doselili u vreme BRONZANOG DOBA neku godinu ranije pre 2000.god. pre n.e. HELENIMA, svoju zemlju HELADA, a sve ostale narode Sebe su zvali VARVARI.
  • 19. AHAJCI su bili jedno od Grckih plemena I razvijali su svoju drzavu u vreme KRITSKE KULTURE. Prve kraljevine su se osnovale na PELOPONEZU poluostrvu u Grckoj. Kraljevine su imale DOBRO UTVRDJENE GRADOVE. MEDJU PRVIM GRADOVIMA UTVRDJENJIMA NASTALI SU • MIKENA po njemu je ova epoha nazvana MIKENSKA • PILOS • TIRINT
  • 20. MIKENA MIKENA JE JE bila grad utvrdjenje sa KIKLOPSKIM ZIDOVIMA To su zidovi sagradjeni od komada grubog kamena. 1450-1200.godine pre n.e. MIKENSKA KRALJEVINA DOSTIZE VRHUNAC I pocela se razvijati I u drugim oblastima GRCKE.
  • 21. TIRINT GRADJEVINE Grci su pored PALATA I TVRDJAVA pravili SISTEME ZA NAVODNJAVANJE  PUTEVE  VELIKE GROBNICE
  • 22. PILOS Je grad u Grckoj bogato ARHEOLOSKO NALAZISTE . Zahvaljujuci dokumentima pronadjenim na ovoj lokaciji znamo mnogo o Mikenskim kraljevima kao I o •UREDJENJU •DRUSTVU •PRIVREDI •KULTURI toga doba. U Pilosu su pronadjene tablice ispisane pismom LINEARNO PISMO B koje je desifrovano sredinom 20 veka.
  • 24. HOMER Zahvaljujuci Homerovim epovima • ILIJADA • ODISEJA Znamo mnogo o legendarnim vladarima Mikenske kraljevine kao sto su: TEZEJ AGAMEMNON MENELEJ NESTOR ODISEJ
  • 25. TEZEJ IZ ATINE AGAMEMNON IZ MIKENE MENELEJ IZ SPARTE
  • 26. NESTOR IZ PILOSA ODISEJ SA ITAKE
  • 27. O Troji I TROJANSKOM RATU PISAO JE TROJA GRCKI PESNIK HOMER U SVOM EPU ILIJADA EP govori o ratobornosti Ahajaca I Trojanskom ratu koji se odigrao pocetkom 12.veka pre.n.e.
  • 28. Troja je bila mocan grad na severozapadu Male Azije I Grci su pokusavali 10 godina da ga osvoje ali bez uspeha. Na kraju su pribegli lukavstvu. Praveci se da se povlace Grci su ispred Troje ostavili drvenog ogromnog konja na poklon. U unutrasnjosti konja su se sakrili grcki ratnici . Ne sluteci prevaru Trojanci su uneli konja u grad I kada je pala noc grcki ratnici su izasli iz njega I osvojili grad.
  • 29. 1450.godine ratoborni Ahajci napali su KRIT I srusili njegovu moc.
  • 30. Delatnost ljudi u MIKENSKO DOBA 1. ZEMLJORADNJA 2. STOCARSTVO 3. TRGOVINA » TRGOVALI SU SA DRUGIM DRZAVAMA MEDITERANA • Iz EGIPTA uvozili su ZLATO I PAPIRUS • Iz FENIKIJE uvozili su tkanine I staklo 4. ZANATSTVO » PEKAR » ZLATAR » GRNCAR » KAMENOREZAC » TKAC
  • 31. VEROVANJA na osnovu pisanih izvora na glinenim tablicama pominju se bozanstva ARTEMIDA ZEVS HERA BOGINJA LOVA BOG MUNJA I GROMOVA ZEVSOVA ZENA ZASTITNICA ZENA BRAKA I MAJCINSTVA PANTEON grupa bogova odredjene religije ili mitologije. Grcki panteon Zevs,Hera,Posejdon,Ares,Artemida,Dionis itd.
  • 32. Grcki panteon Zevs,Hera,Posejdon,Ares,Artemida,Dionis itd. ARES DIONIS POSEJDON BOG RATA BOG VESELJA I BOG MORA VINA APOLON Бпг светлпсти, музике, медицине, PANTEON grupa bogova odredjene religije ili стреличарства, mitologije кплпнизације, прприцаоа и ппезије
  • 33. 1050.godine pre n.e. je doslo do kraja ove epohe I srusenji su MIKENSKI CENTRI MOCI Ostaci Erehtejona Ostaci Artemidinog hrama. Apolonov hram u Delfima
  • 34. sredina 11. veka pre n.e. - sredine 8.veka pre n.e. Dobilo naziv prema Homerovim epovima koji su uobliceni u ovom periodu. Najpoznatiji epovi bili su ILIJADA I ODISEJA. Ovaj period je dobio naziv I mracno doba jer su sva vaznija dostignuca bila izgubljena pa su Grci cak zaboravili I da pisu.
  • 35. DORCI su jedno od grckih plemena po kojima su nazvane VELIKE SEOBE naroda DORSKE SEOBE Ove seobe su ugrozile Ahajske drzave na Peloponezu DORCI-DORSKI STIL
  • 36. TRI VELIKA PLEMENA HOMERSKOG DOBA • DORCI • JONCI • EOLCI JONCI-JONSKI STIL
  • 37. DRZAVAMA UPRAVLJALI KRALJEVI UZ POMOC: - ARISTOKRATSKOG VECA i - NARODNE SKUPSTINE
  • 38. STANOVNISTVO BILO ORGANIZOVANO PORODICA RODOVI BRATSTVA PLEMENA
  • 39. PISMENOST I KULTURA Na veoma niskom nivou ZANATSKA PROIZVODNJA Nije bila razvijena osim izrade posuda od keramike EKONOMSKI ZIVOT pocivao na: POLJOPRIVREDI STOCARSTVU ZANATSTVU U HOMERSKOM DOBU Grci su ziveli u miru bez napada sa strane.
  • 40. SEOBE dovele su do iseljavanja grckog stanovnistva - na Kipar i - zapadnu obalu Male Azije U tom perodu su ove oblasti dozivele procvat.
  • 41. ARHAJSKA EPOHA sredina 8. veka pre n.e. - sredine 6. veka pre n.e. Grci su naseljavali obalu Mediterana I Crnog mora
  • 42. PISMENOST OD FENICANA PREUZIMAJU ALFABET POLISI veliki gradovi drzave Uzdizu se u 8.veku pre n.e. KOLONIZACIJA proces u kome GRCI pocinju da naseljavaju obalu SREDOZEMNOG I CRNOG MORA KOLONIJE naselja koja su osnovali Grci po SREDOZEMLJU i Ostrvo SICILIJA JUZNOJ ITALIJI ostrvo SICILIJA Grcka kolonija danasnja Italija
  • 44. GRCKA KOLONIZACIJA UZROCI KOLONIZACIJE •Nedostatak obradive zemlje •Prenaseljenost •Susa • Glad •Novo trziste •Drustveni sukobi u gradovima •Znatizelja I avanturizam VELIKA GRCKA su nazvane oblasti gusto naseljene sa Grcima
  • 45. SIRAKUZA NA SICIJI •GRCKA KOLONIJA Grcki novcic •RAZVIJALA SE POD UTICAJEM GRCKE iz Sirakuze
  • 46. SIRAKUZA Postala je EKONOMSKI KULTURNO I POLITICKI JAKA KOLONIJA
  • 47. TRGOVINA Trgovali sa plemenima iz susedstva Trgovina vezana za Metale Zito Drvenom gradjom Plemenitim metalima