4. MINOJSKA EPOHA dobila je naziv po kralju Minosu.
VLADARSKA PALATA se nalazila u KNOSOSU I bila je centar
•POLITICKOG
•KULTURNOG
•PRIVREDNOG ZIVOTA
U palati su ziveli
•Kralj I kraljica
•Brojni cinovnici
•Sluge
•Robovi
KNOSOS PALATA kako je
KNOSOS PALATA danas izgledala nekada
5. Palata u Knososu
Zidovi palate u Knososu bili su ukraseni freskama
koje su prikazivale scene iz
• Svakodnevnog zivota
• Verske proslave
6. Freske na zidovima palate
Palata u Knososu je bila presto
kritskih kraljeva I danas postoji kao
arheolosko nalaziste.
7. Dedal
• Dedal je grcki graditelj koji je sagradio lavirint u Minosovoj palati.
• Kада је Дедал завршип са изградопм лавиринта, Минпс је, да би га спречип
да се истина п лавиринту прпшири, затвприп Дедала, а и кпнтрплисап је све
брпдпве и све путеве.
• Да би се пслпбпдип и напустип пстрвп, Дедал је пдлучип да направи крила
себи и свпме младпм сину Икару.
• Увезап је пера заједнп, пд најмаоег дп највећег, ствпривши такп велику
ппвршину. Већа пера је псигурап кпнцима, а маоа впскпм такп да су пна
личила на птичија крила.
• Када су пбпјица били спремни, Дедал је уппзприп Икара да не лети ни
превиспкп, а ни нискп, јер, акп лети превиспкп сунце ће птппити впсак, а
акп лети пренискп, мпрска пена ће натппити крила и више неће мпћи
наставити са летпм. И затим су пбпјица пплетели.
• Прелетели су прекп, а тада је Икар ппчеп летети све више и више да би
дпстигап дп самих небеса и дптакап их. Сунце је, све више и више,
загревалп впсак, и пн се ппчеп тппити са крила, а пера су се на крају
раздвпјила, а Икар је пап у мпре и утппип се.
• Дедал је пкривљивап себе и свпју вештину за синпвљеву смрт, а местп где
је Икар пап и утппип се у мпре назвап је Икаријпм.
• Ппсле свега Дедал је стигап у Сицилију, где му је заштиту пружип краљ
Кпкал. На Сицилији је Дедал саградип храм у част бпга Апплпна, а крила је
пкачип кап жртву бпгу.
8. SIMBOLI BOGOVA
Bili su
• DVOJNA SEKIRA
• ROGOVI BIKA
• DRVO
• PTICA
• BIK
• ZMIJA
BOGOVI SU SE POSTOVALI
NA RAZNIM MESTIMA
•Pecinama
•Vrhovima brezuljaka
•palatama
9. Boginje su se vise
postovale jer su
bile zastitnice
zivota I postovale
su se kao majke
10. Ostaci tablice I novcic sa
LINEARNIM PISMOM A
PISMO
Kricani minojskog doba su se prvo sluzili sa
HIJEROGLIFSKIM PISMOM
A potom su razivli novi sistem zapisnivanja koji
su naucnici nazvali LINEARNO PISMO A
Ovo pismo jos uvek nije desifrovano tako da se
o njemu veoma malo zna.
11. NAJVAZNIJA ZANIMANJA
• TRGOVINA
• POMORSTVO
Kritski trgovci plovili su
sirom Sredozemlja
•Od obala Male Azije do
LEVANTA na istoku
•Do ITALIJE ka zapadu u
potrazi za METALIMA
MINOJSKA CIVILIZACIJA SE RAZVIJALA BRZE OD ONE NA GRCKOM KOPNU I
UTICALA JE NA NJIHOV RAZVOJ I RAZVOJ CIVILIZACIJE NA OSTRVIMA U
EGEJSKOM MORU.
12. TUKIDID je bio grcki
istoricar I pisao je o slavi
Krita I kralju Minosu.
O kritskom kralju Minosu znamo zahvaljujuci Tukididu I njegovim istorijskim
zapisima.
Minos je
•stvorio jaku FLOTU (mornaricu)
•Drzao je pod vlascu najveci deo HELENSKOG MORA (DANASNJE EGEJSKO)
•Vladao je mnogobrojnim ostvima
•Ocistio more od gusara
14. Posejdon bog mora je kralju Minosu
poslao belog bika da ga zrtvuje ali je
on to pokusao da izbegne I zrtvovao je
drugog bika.
Posejdon mu se osvetio I kritska
kraljica Pasifaja, zena kralja Minosa je
sa bikom imala sina MINOTAURA,
sa telom COVEKA I glavom BIKA.
Beli bik I kraljica
Pasifaja
Minotaur
POSEJDON BOG MORA
15. KRALJ MINOS je naredio da se sagradi
lavirint I da se MINOTAUR zatvori u
njega
Hranili su ga ljudskim mesom, a svake godine
ATINJANI su morali da posalju 7 devojaka I 7
mladica kao hranu MINOTAURU Arijadna
Kralj Minos
Jedne godine je medju mladicima bio I TEZEJ sin atinskog kralja EGEJA.Tezej je
odlucio da ubije Minotaura.
U mladog Tezeja se zaljubila
ARIJADNA cerka kralja Minosa
. Ona je dala Tezeju klupko
konca da ga odmotava u
lavirintu I tako nadje izlaz iz
njega kada ubije Minotaura
Jedan deo palate u Knososu bio Kralj EGEJ sa svojim sinom
je zaista u obliku lavirinta.
TEZEJOM
16. Kralj Egej
• Пре ппласка на пут, Егеј је рекап Тезеју да,
када се буде враћап са Крита, стави бела
једра акп убије Минптаура, али је Тезеј на
тп забправип и Егеј је, угледавши црна
једра на брпду свпга сина кпји је
уплпвљавап у Атину, мислећи да му је син
мртав, скпчип са стене и ппгинуп. Такп је и
испуоенп Питијинп прпрпчанствп,[5] а пд
тпг времена се мпре назива Егејским.
18. STARI GRCI kao I Hetiti I Persijanci bili su INDOEVROPSKOG
POREKLA.
Arheolozi smatraju da su se na tlo danasnje Grcke doselili u vreme
BRONZANOG DOBA neku godinu ranije pre 2000.god.
pre n.e.
HELENIMA, svoju zemlju HELADA, a sve ostale narode
Sebe su zvali
VARVARI.
19. AHAJCI su bili jedno od Grckih plemena I razvijali su svoju drzavu u vreme
KRITSKE KULTURE.
Prve kraljevine su se osnovale na PELOPONEZU poluostrvu u Grckoj.
Kraljevine su imale DOBRO UTVRDJENE GRADOVE.
MEDJU PRVIM GRADOVIMA UTVRDJENJIMA NASTALI SU
• MIKENA po njemu je ova epoha nazvana MIKENSKA
• PILOS
• TIRINT
20. MIKENA
MIKENA JE JE bila grad
utvrdjenje sa KIKLOPSKIM
ZIDOVIMA
To su zidovi sagradjeni od
komada grubog kamena.
1450-1200.godine pre n.e. MIKENSKA KRALJEVINA DOSTIZE VRHUNAC I
pocela se razvijati I u drugim oblastima GRCKE.
21. TIRINT
GRADJEVINE
Grci su pored PALATA I TVRDJAVA pravili
SISTEME ZA NAVODNJAVANJE
PUTEVE
VELIKE GROBNICE
22. PILOS
Je grad u Grckoj bogato ARHEOLOSKO NALAZISTE .
Zahvaljujuci dokumentima pronadjenim na ovoj lokaciji znamo mnogo o
Mikenskim kraljevima kao I o
•UREDJENJU
•DRUSTVU
•PRIVREDI
•KULTURI toga doba.
U Pilosu su pronadjene tablice ispisane
pismom
LINEARNO PISMO B
koje je desifrovano sredinom 20 veka.
24. HOMER
Zahvaljujuci Homerovim epovima
• ILIJADA
• ODISEJA
Znamo mnogo o legendarnim vladarima Mikenske kraljevine kao sto su:
TEZEJ
AGAMEMNON
MENELEJ
NESTOR
ODISEJ
27. O Troji I TROJANSKOM RATU PISAO JE
TROJA
GRCKI PESNIK HOMER U SVOM EPU ILIJADA
EP govori o ratobornosti Ahajaca I Trojanskom
ratu koji se odigrao pocetkom 12.veka pre.n.e.
28. Troja je bila mocan grad na severozapadu Male Azije I Grci
su pokusavali 10 godina da ga osvoje ali bez uspeha.
Na kraju su pribegli lukavstvu.
Praveci se da se povlace Grci
su ispred Troje ostavili
drvenog ogromnog konja na
poklon.
U unutrasnjosti konja su se
sakrili grcki ratnici .
Ne sluteci prevaru Trojanci
su uneli konja u grad I kada
je pala noc grcki ratnici su
izasli iz njega I osvojili grad.
30. Delatnost ljudi u MIKENSKO DOBA
1. ZEMLJORADNJA
2. STOCARSTVO
3. TRGOVINA
» TRGOVALI SU SA DRUGIM DRZAVAMA MEDITERANA
• Iz EGIPTA uvozili su ZLATO I PAPIRUS
• Iz FENIKIJE uvozili su tkanine I staklo
4. ZANATSTVO
» PEKAR
» ZLATAR
» GRNCAR
» KAMENOREZAC
» TKAC
31. VEROVANJA
na osnovu pisanih izvora na glinenim tablicama pominju se bozanstva
ARTEMIDA ZEVS HERA
BOGINJA LOVA BOG MUNJA I GROMOVA ZEVSOVA ZENA ZASTITNICA ZENA
BRAKA I MAJCINSTVA
PANTEON
grupa bogova odredjene religije ili mitologije.
Grcki panteon Zevs,Hera,Posejdon,Ares,Artemida,Dionis itd.
32. Grcki panteon Zevs,Hera,Posejdon,Ares,Artemida,Dionis
itd.
ARES DIONIS POSEJDON
BOG RATA BOG VESELJA I BOG MORA
VINA APOLON
Бпг светлпсти, музике,
медицине,
PANTEON grupa bogova odredjene religije ili стреличарства,
mitologije кплпнизације,
прприцаоа и ппезије
33. 1050.godine pre n.e.
je doslo do kraja ove epohe I srusenji
su MIKENSKI CENTRI MOCI
Ostaci Erehtejona
Ostaci Artemidinog hrama.
Apolonov hram u Delfima
34. sredina 11. veka pre n.e. - sredine 8.veka pre n.e.
Dobilo naziv prema Homerovim epovima koji su uobliceni u
ovom periodu. Najpoznatiji epovi bili su ILIJADA I ODISEJA.
Ovaj period je dobio naziv I mracno doba jer su sva vaznija
dostignuca bila izgubljena pa su Grci cak zaboravili I da
pisu.
35. DORCI su jedno od grckih plemena
po kojima su nazvane VELIKE SEOBE naroda
DORSKE SEOBE
Ove seobe su ugrozile Ahajske
drzave na Peloponezu
DORCI-DORSKI STIL
36. TRI VELIKA PLEMENA HOMERSKOG DOBA
• DORCI
• JONCI
• EOLCI
JONCI-JONSKI STIL
39. PISMENOST I KULTURA
Na veoma niskom nivou
ZANATSKA PROIZVODNJA
Nije bila razvijena osim izrade posuda od keramike
EKONOMSKI ZIVOT pocivao na:
POLJOPRIVREDI
STOCARSTVU
ZANATSTVU
U HOMERSKOM DOBU Grci su ziveli u miru bez
napada sa strane.
40. SEOBE dovele su do iseljavanja grckog stanovnistva
- na Kipar i
- zapadnu obalu Male Azije
U tom perodu su ove oblasti dozivele procvat.
41. ARHAJSKA EPOHA
sredina 8. veka pre n.e. - sredine 6. veka pre n.e.
Grci su naseljavali obalu Mediterana I Crnog mora
42. PISMENOST OD FENICANA PREUZIMAJU ALFABET
POLISI veliki gradovi drzave
Uzdizu se u 8.veku pre n.e.
KOLONIZACIJA
proces u kome GRCI pocinju da naseljavaju
obalu
SREDOZEMNOG I
CRNOG MORA
KOLONIJE
naselja koja su osnovali Grci po
SREDOZEMLJU i Ostrvo SICILIJA
JUZNOJ ITALIJI ostrvo SICILIJA Grcka kolonija
danasnja Italija
44. GRCKA KOLONIZACIJA
UZROCI KOLONIZACIJE
•Nedostatak obradive zemlje
•Prenaseljenost
•Susa
• Glad
•Novo trziste
•Drustveni sukobi u gradovima
•Znatizelja I avanturizam
VELIKA GRCKA su nazvane oblasti gusto naseljene sa
Grcima
45. SIRAKUZA NA SICIJI
•GRCKA KOLONIJA
Grcki novcic
•RAZVIJALA SE POD UTICAJEM GRCKE iz Sirakuze
46. SIRAKUZA
Postala je
EKONOMSKI
KULTURNO I
POLITICKI JAKA KOLONIJA