1. AKUMULATORI

2. Akumulator je sekundarni električni članak,
naprava (tzv. „spremnik energije“) u kojoj se
električna energija pretvara u kemijsku
(punjenje akumulatora), ostaje u njoj
pohranjena i zatim se, prema potrebi, može
nanovo pretvoriti u električnu (pražnjenje).
Spada pod članak, galvanski sekundarni.

3. Kapacitet je karakteristika svakog
akumulatora, iskazuje se u ampersatima
(A/h)
Kad akumulator proizvodi struju, tj. kad djeluje
kao galvanski clanak, on se prazni, a puni se
prikljucenjem na izvor istosmjerne struje da
postane elektrolizni clanak.

4. - Mogu se nakon pražnjenja ponovo napuniti
priključivanjem na ispravljač – efikasnost
punjenja.
- Broj ciklusa punjenja i pažnjenja može biti vrlo
velik (tisuću i više puta)

5. OLOVNI AKUMULATOR
 Olovni akumulator je naprava koja koristi
reverzibilne kemijske reakcije za spremanje
električne energije. Godine 1859. francuski
fizičar Gaston Planté osmislio je prvi olovni
akumulator koji se sastojao od olovnih ploča
uronjenih u razrijeđenu sumpornu kiselinu.
Olovo uronjeno u sulfatnu kiselinu presvuče
se slojem olovo(II) sulfata.

7. - negativna elektroda izgradjena od spuzvastog
olova koje je utisnuto okvir od olova ili legure
olova
- pozitivna elektroda mu je olovo ( IV oksid, a
elektrolit je sumporna kiselina)
- pri praznjenu reakcije teku u suprotnom
smjeru.

9. Pri praznjenju akumulatora odvija se:

10. - Kad je pun napon akumulatora iznosi 2V
- Pri radu akumulatora smanjuje se kolicina
tekucine, dodaje se destilirana voda.
Sumporna kiselina je tesko hlapljiva pa nije
tekucina koja nedostaje.
- Dodatak obicne vode zbog raznih primjesa
ostetio bi elektrode i uzrokovao
samopraznjenje akumulatora.

11. Pri radu akumulatora smanjuje se koncentracija
sumporne kiseline pa se odredjivanjem
njezine gustoce moze utvrditi koliko je
akumulator pun.
Ispraznjen akumulator moze se napuniti
prikljucenjem na vanjski izvor struje.
pozitivan pola na poziitivan pola, a negativan
pol na negativan pol. Tad akumulatr postaje
elektroliticni clanak.

12. Pozitivne strane: relativno jeftin, koristi se kao
starter akumulator u autima.
Negativne strane: velika masa,
samopraznjenej te mala trajnost.

13. Olovni akumlator koji se ne rabi dulje vrijeme,
pogotovo ako je bio poluprazan i na niskoj
temperaturi, postaje neuporabljiv, jer se u
procesu samopraznjena stvaraju veci kristali
(olova II- sulfata), koji se ne mogu ukloniti
povratnom reakcijom pri punjenju –
SULFATIZACIJA ELEKTRODA

14. ALKALNI AKUMULATOR
Zbog navedenih nedostataka trazili su se novi
laganiji, stabilniji te manje osjetljivi.
Alkalni akumulator ima kao elektrolit vodenu
otopinu kalijeva hidroksida (KOH), a prema
materijalu elektroda razlikuje se nekoliko
njegovih vrsta.

15. Kemijski proces je reverzibilan, a elektrolit se
uopće ne mijenja.
Napon po ćeliji 1,2 V (opseg napona 1,15V-
1,8V)

16.  Pozitivne strane: Alkalijski je akumulator uz
jednaki kapacitet lakši od olovnoga, čvršći je,
može izdržati veća opterećenja i nagla
praženjenja, i dulje traje.
 Negativne strane: Nedostatak mu je što je
obično skuplji, ima manju korisnost, a tijekom
vremena slabi mu kapacitet. Korisnost je
alkalijskog akumulatora oko 0,6.

17. NIKAL-KADMIJ AKUMULATOR
Nikleno-kadmijev akumulator (tzv. „aku-baterije“) je
izumio Šveđanin Jungner.
Anoda mu je od kadmija a katoda od niklova IV oksida.
Elektrolit je kalijeva luzina.
Ima napon 1,25 V.
Moze se proizvesti u malim dimenzijama, upotrebljava
se u dzepnim racunalima, bljeskalicama i sl.

18.  Prednosti
- nije potrebno nikakvo održavanje,
- moguća je montaža u bilo kojem položaju,
- nema izlaženja plina praskavca prilikom punjenja,
- ako su kleme izolirane mogu raditi pod vodom,
- otporni su na vibracije i udarce,
- stupanj samopražnjenja je malen,
- vijek trajanja 5-8 godina,
- brzo se pune, a mogu se prazniti do 50% nominalnog
kapaciteta,

19.  Nedostaci
- duplo veća cijena od klasičnog akumulatora,
- potrebni posebni punjači