1. 1
Inicijativa – Zagreb-Klima grad: Dugave – Eko-habitat
Nadopuna Inicijativi sadnje stabala u omjeru 30 – 50% stabala na otvorenim zelenim površinama
naselja Dugave u svrhu poboljšanja ekoloških i klimatskih uvjeta ovoga predjela Grada kroz
krajobraznim predanalizama izrađen koncept održivog razvoja zelenih površina i krajobraza
naselja:
Opis prijedloga koncepta susjedstvo orijentiranog održivog razvoja urbanog krajobraza i
krajobraznih sustava za naselje Dugave koji uključuje ideju o „Parkonomiji“ – turizmu,
gospodarstvu, socijalnoj sigurnosti & zdravlju baziranoj na parkovima
Livade dugavskog naselja su dio njegova cjelokupnog urbanizma za koje je kamen temeljac postavljen
1977.-e godine. Kroz Dugave prolazi isušeni rukavac rijeke Save, Savišće, kroz naselje od sjevera
prema jugu, a postojanje vodenih površina iza zgrade u Albinijevoj bilježe još živući stanovnici ovoga
naselja. Bogatstvo zelenih površina i dijelom modeliranog krajobraza ima funkciju pročišćavanja
zraka, te predstavlja značajan ključ u ekološkoj ravnoteži nasuprot blizine odlagališta otpada
Jakuševac, te stvaranja povoljne eko-klime, kao i mjesto za šetnju, kretanje i igru djece,sanjkanje, te
prije svega šetnju pasa stanovnika/ica Dugava. Južno od naselja Dugave je zona poljoprivredno
obrađivanih parcela, koje su ogoljene od prirodne vegetacije,a postojeća poljoprivredna vegetacija
ima malu ili manje značajnu ulogu u regulaciji klime. Koncept urbanističko-krajobraznog uređenja
stambenog naselja sa otvorenim zelenim površinama i grupacijama stabala koje djelomično prati
postojeće sadržaje, pretežno dječja igrališta, ali ne i sve komunikacijske puteve i šetnice se trebaju
nadograditi i oplemeniti sadržajima u duhu suvremenog pristupa razvoju i uređenju zelenih površina
urbanih stambenih zona, te time staviti u puni, prije svega ekološki potencijal čime ih se prije svega
stavlja u funkciju zaštite zdravlja dišnih puteva, zatim od velikih vrućina ljeti, ali i u funkciju prevencija
bolesti kroz primjenu sadržaja koji potiču rekraciju kroz tjelovježbu i kretanje, te sadržaja za
opuštanje i konstruktivnu socijalizaciju.
Fotografija 1. Dugave, 1944.

2. 2
Kratka studija situacije i opis problema:
Opis problema proizašao je opažajno-doživljajno-iskustvenom analizom prostora, te predliminarnom
krajobrazno-planskom analizom postojećeg zelenila, njegova korištenja kao i zona boravka tijekom
različitih doba dana, te iz razgovora sa stanovnicima/icama različitih dobnih skupina, seniora/ki,
mladih roditelja male djece, te drugih koji primjećuju, osobito ekološku problematiku naselja,
nadalje, iz razgovora s predstavnicima/icama poslovnog sektora, koji primjećuju malu ili smanjenu
posjećenost kafića, ali i nedostatak sadržaja u naselju za boravak i korištenje za mlade.
Problemi mladih u naselju, te drugih korisnik/ica javnih zelenih i drugih otvorenih površina naselja
U naselju su također primijećene pojave nasilja među mladima, te problemi ovisnosti o drogama, kao
i u ostalim novozagrebačkim naseljima. Poznati su u naselju i višestruki slučajevi samoubojstva
tinejdžera.
Trenutno uređenje naselja, tj. konstelacija otvorenih zelenih površina, na kojima se, osim u
postavljenim dječjim igralištima i nekoliko sportskih igrališta namijenjenih pretežno sportovima koje
uobičajeno prakticiraju mladići, ne potiče kretanje, osim prolaska, te eventualno vožnje biciklom, te
otvorene prazne dijelove zelenih površina uglavnom koriste vlasnici/ce pasa za šetnju i kretanje, te
nuždu svojih ljubimaca. Dio staza unutar naselja trenutno nije pogodan za jedan od uobičajenih
gradskih sport-hobija, još uvijek češće djevojaka i mladih žena - rolanje.
Fotografija 2. Pogled na osnovnu školu u Dugavama i centralnu livadu naselja
Zidovi dugavskih zgrada su jednom intervencijom oslikani inicijativa Muzej u Dugavama, što je
uglavnom unijelo živost u naselje, te ima pozitivan efekt. No dio slika svojim likovnim temama
savinutih ljudskih tijela, pokrivenih i zgrčenih lica potiče osjećaje zatvorenosti, tjeskobe, izolacije i
depresije. Preslike ovih radova se može pronaći i u ponudi na prodaju i internetu. No, u smislu
stvaranja ambijentalnog u naselju, pojedine slike zapravo djeluju prostorno degradirajuće, tj. stvaraju
tjeskobu koja u kontekstu otvorenih zelenih površina namijenjenih rekreaciji, opuštanju i otpuštanju
stresa može imati negativnu ulogu , te uzrokovati iritaciju (Fotografija 3.).

3. 3
Fotografija 3. Oslikane površine nastale likovnom intervencijom 2011.
Nadalje, mladi se u naselju tijekom večeri okupljaju u području dvorišta vrtića koji ima natkrivene
dijelove, te sadržaje za sjedenje. U nekim novozagrebačkim vrtićima su primijećene i stalne
devastacije opreme i bilja, uriniranje dijelova vrtića i sl., te se pokazala potreba za visokom ogradom
oko vrtića. Mladi, ponajviše mladići se okupljaju i u dijelu sportskih sadržaja u okružju škole, nakon
sportskih aktivnosti.
Kada je riječ o zelenim praznim površinama, one su u manjem opsegu nadopunjene drvećem, no i
dalje potiču efekt svojevrsne zelene pustinje, te ne osiguravaju hlad uz glavne komunikacije tijekom
ljetnih mjeseci i onemogućavaju šetnju tijekom sunčanih, već samo u ograničenom dijelu naselja,
osobito roditeljima sa malim bebama i djecom. Efekt zelene pustinje može potaći ili podržati dosadu
prije svega kod mladih, koja može biti uzrok i nasilnog ponašanja, te zbog akumulacije energije
sjedenjem u kući , a koja se ne usmjeri u vježbu i kretanje može pretvoriti u agresivnost,
autoagresivno ponašanje ili pak s druge strane potpunu pasivnost (Efekt: kocke-stana nasuprot
efekta: zelene površine-zelene pustinje).
Novozagrebačka naselja, pa tako i Dugave su oduvijek nazivane spavaonice, te su bila poznata kao
mjesta gdje se mlade pokušava pridobiti za korištenje droga i opojnih sredstava. Njihovo
eksperimentiranje opet može biti potaknuto i bezsadržajnošću najbližeg okoliša, te dosadom.
Nedostatak sadržaja za nekontrolirano od odraslih i konstruktivno druženje poticajno je i za razvoj
faze alkoholiziranja i alkoholizma mladih.
Uređen okoliš prema novim modelima iz Hrvatske, te Europe i drugih dijelova svijeta može potaknuti
stvaranje novih i pozitivnih navika kako kod mladih, tako i kod odraslih, te može poslužiti korisnom
provođenju vremena i kao nadogradnja sportovima koje se vježba u dvorani.

4. 4
Pretilost kao slijedeći problem kod mladih se javlja uslijed sjedilačkog načina života, nužnog zbog
boravka u školi dio dana, te dio dana za radnim stolom uz domaću zadaću, te života orijentiranog na
kompjuter, kompjuterske igrice, mobitele i internetske aplikacije što iziskuje opet sjedenje.
Kod odraslih također može uzrokovati pasivnost i zbog nekretanja pretilost, niski ili previsoki tlak, a
pojedina istraživanja su pokazala da smanjeno kretanje uz nedostatak kisika može biti i jedan od
uzročnika raka.
Slabo osvijetljeni dijelovi naselja stvaraju točke nesigurnosti u prostoru u večernjim i noćnim satima,
prije svega zbog nepreglednosti prostora. Sigurnost se u pojedinim krajobraznim istraživanjima
pokazala kao najznačajnija prostorna kvaliteta ženama, no u posljednje desetljeće nasilju su izloženi i
dječaci, te mladići. U ranjivu skupinu, osobito zbog ograničenja u brzom kretanju spadaju i seniori/ke.
Neafirmiranost otvorenih javnih površina, prije svega zelenih površina namijenjenih boravku i šetnji
stanovnika pokazalo se i kako uzrokuje svojevrsni antagonizam među generacijama. Primjerice
betonirane plohe uz dječje igralište po kojima djeca rado crtaju kredom, za primjerice, seniorsku
populaciju nisu pogodna „za šaranje“. Dodavanjem ploha dječjem igralištu oblikovanim i
namijenjenim upravo ovom, često vrlo omiljenom likovnom izražavanju djece koje unosi u igru i
slobodan duh bi se ovaj problem mogao riješiti.
Stvaranjem pak bolje strukturiranih područja za druženje seniorske populacije, klupe i stolovi
organizirani da omogućuju sjedenje ukrug ili stolove i klupe jedna nasuprot drugoj, kao i fitness na
otvorenome prilagođen i seniorima omogućio bi organizaciju prostora prema potrebama i različitih
generacija, te time umjesto međugeneracijskog antagonizma podržao zadovoljstvo i razumijevanje
potreba jednih i drugih.
Ekonomska evaluacija situacije i potencijali selektivnog turizma uklopljenog u susjedstvo
Naselje Dugave kao i drugi dijelovi grada pogođeni krizom također pokazuju degradaciju u
ekonomskom smislu, što se pokazuje u gašenju malih dućana, te obrta u pojedinim prizemljima
zgrada koji su se ugasili, te nisu zamijenjeni novim, a postojećim pojedinim kafićima, kako je već
navedeno se smanjio promet.
Drugi aspekt problema, koji je šireg utjecaja na grad je kroničan nedostatak sadržaja za ponudu
turistima tijekom suhih sezona, te svojevrsno mrtvilo grada – efekt „praznog grada“ Zagreba tijekom
ljetnih mjeseci kada većina drugih europskih gradova, bez obzira na to što nije u blizini mora broji
veliku turističku posjećenost.
To praznilo, premda naizgled pozitivno naspram gužvi tijekom drugih dijelova godine, tj. bolje rečeno
veća živost ovih prostora s novim sadržajima, te stvaranje novih zanimljivih prije svega zelenih
sadržaja i sadržaja u zelenilu osim veće kvalitete za same stanovnike/ice, značilo bi i moguću
posjećenost Dugava od turista, no i stanovnika/ica drugih dijelova Grada, moguće za odmor i okrepu
u obližnjim kafićima, zalogajnicama, ili tijekom održavanja mogućih kulturno-umjetničkih, sportskih,
ekološko-edukativnih zbivanja. Time, osim što bi se potaknulo veće i raznolikije korištenje zelenih
površina, potaknula bi se i protočnost ljudi, te potencijalno veće korištenje ugostiteljskih i drugih

5. 5
komercijalnih sadržaja, i to ne samo lokalnog stanovništva koje može biti u različite periode i različite
platežne moći, već i od posjetioca drugih gradova i zemalja, turista, koji žele uložiti u posjete
zanimljivostima, kulturi i umjetnosti i aktivan odmor. Ovdje je riječ o mirnom i susjedstvu
prijateljskom obliku turizma. Time se ujedno povećava i sveukupni porast BDP-a, zatim otvaranje
novih radnih mjesta, što je u nastavku detaljnije objašnjeno.
Opis rješenja:
Sadržaji za kretanje i tjelovježbu uklopljeni u bazu krajobraznog zelenila
Sadržaji namijenjeni kretanju i usmjerenoj vježbi potakli bi upotrebu fizičke energije na ispravan
način, te potakli na vježbu općenito. Pritom bi bilo riječ o spravama za vježbu i odraslih, a ne samo
djece. Vježbanje u parku spravama oblikovanim s dozom humora bi se moglo potaći i smijeh, te
pozitivne emocije. Kretanjem i tjelovježbom se potiče izlučivanje endorfina, koji su poznati kao
hormoni sreće.
Oplemenjivanje zelenih površina krajobraznim elementima koji omogućuju odmor, te osim sjedenja i
statične pozicije poput ležanja u okruženju bilja koje može biti i mirisno omogućili bi i novu dimenziju
odmora u parku.
Foto 4.: Ležaljke ispod pergole u parku, Park André Citroën, Pariz
Boravak u parku i kretanje u okruženju drveća i zelenila pokazalo se kao podrška u regulaciji krvnog
tlaka, opuštanju i smanjenju stresa, oporavku od dijabetesa. Parkovi i zelenilo koristi se u oporavku
od duševnih bolesti, a boravak u okruženju elemenata prirode podrška je imunitetu cijelog
organizma.
Projekt-inicijativa: Parkonomija Dugave koji sadrži u svom konceptu omjer 30:30:30 –tj. nastavak je
inicijative za sadnju stabala, 30% otvorenih zelenih površina posaditi sa stablima vrste primjerene
urbanoj sredini, a u svrhu poboljšanja kvalitete zraka i tla, koji su smanjeni i degradirani zbog blizine
odlagališta otpada na Jakuševcu. Sadnja novih stabala bi značila ekološko oplemenjivanje Dugava, te

6. 6
neutralizaciju onečišćenja zraka uzrokovanog Jakuševcem, tj. poboljšanje kvalitete zraka kako je
opisano u Prilogu 1. Dosadnjom stabala u omjeru 30% svake od dugavskih livada stvorila bi se
povoljnija mikroklima, tj. hlad za vrijeme velikih ljetnih vrućina koje trenutno zbog nedostatka
drvorednih stabala na pojedinim dijelovima ulica i uz šetnice, te zbog efekta „golih“ livada po ljeti
zbog visokih temperatura uzrokuje mnoge zdravstvene tegobe, čak potpuno onemogućuje kretanje u
toplijim dijelovima dana ili otežava kretanje.
Fotografija 5. Pogled na Dugave iz zraka
Ideja „Parkonomija“ sadrži ideju održivog razvoja krajobraza Dugava, te stvaranja eko-habitata koji
sadrži u sebi i element socijalne ekologije. 30 % površina je predviđeno uređenju parkovnim
mobilijarom namijenjenim druženju i rekreaciji stanovnika/ica Dugava: street work out sprave ili
sprave za fitness za vježbe na otvorenom poput postojećih u Parku mladenaca u Sigetu, umjetnih
climbing stijena za odrasle, te na centralnoj dugavskoj livadi polje za druženje uz igru primjerice šah,
teren za ping pong, odbojku na pijesku, ležaljke u travi, natkriveni parkovni paviljoni povezani
stazama različitih visinskih nivoa.
Novi sadržaji bi uključivali i novu stazu za trčanje i rolanje, uređenje postojećih staza primjereno za
rolanje, te poligona za rolanje za djevojke, kao i uređenje manjeg skate parka.

7. 7
Foto 9.: Skate park koji osim funkcijom, također, oblikovanjem i bojom vizualno oplemenjuje okoliš
Projekt bi uključivao i biciklističku rutu do Dugava koja bi imala rekreacijsku svrhu stanovnika
Zagreba, te turističku svrhu, uređenje i prilagodbu postojećih staza za prolazak biciklom, ali i
osobama s invaliditetom koja koriste invalidska kolica pri kretanju.
Uređenje bi također uključilo dodatne sadržaje za igru djece uz postojeća igrališta poput ploha za
crtanje kredom na podu, plitka vodena igrališta za igru djece. Također, izvor pitke vode.
Foto 6.: Stijena za penjanje s drugim spravama za tjelovježbu, Mauer park, Berlin
Prijedlog koncepta bi uključivao i skulpturalne elemente i originalna umjetnička djela i instalacije od
kojih bi veći dio imao i utilitarnu svrhu. Ovi elementi koji bi bili originalna umjetnička, tj. dizajnerska

8. 8
djela i djela nastala u suradnji stručnjaka i umjetnika/ica i lokalnog stanovništva, bila bi sastavni dio
takozvane Staze Urbanih snova 21. stoljeća koja bi prolazila kroz cijelo naselje, uz prijedlog teme
vode tj. rukavca rijeke Save, Savišća koji je tekao nekad kroz ovaj predio grada, te bi kroz umjetnost
prenosio Dušu rijeke.
Ovaj dio bi se mogao urediti kroz vođene radionice s lokalnim i međunarodnim umjetnicima, te kroz
suradnju s lokalnim stanovništvom. Također bi se mogao provesti natječaj i/ili natječaj za program
radionica za ove nove krajobrazne elemente koji bi se mogao odviti i djelomično kroz prigodni
festival, moguće i glazbeno-ekološko-edukativni festival kroz koji bi se mogla prikupiti sredstva za
izvedbu dijela elemenata i dijela parka.
Foto 7.: solarne skulpture, Mauer park, Berlin
Aktiviranje zelenih površina omogućilo bi njihovo punije korištenje, a upotrebom prirodnih materijala
u gradbi novih sadržaja, kao i nadopuna biljem također veći kontakt s prirodom i aktivan boravak na
otvorenome te socijalizaciju u pozitivnom okruženju i izvan upotrebe internetskih socijalnih mreža
koje opet iziskuju primjenu tehnologija, koje neminovno sa sobom nose i elektromagnetska zračenja.

9. 9
Foto: Farma za dnevni boravak djece i mladih s domaćim životinjama, Mauer park, Berlin
30 % površina bi dakle ostalo „prazno“, tj. u obliku otvorene livade predviđeno za slobodno kretanje i
igru ili odvijanje manifestacija s privremenim postavom i pozornicama, te eventualnu potrebu za
„jestivim vrtovima u situacijama potrebe“ lokalnih stanovnika/ica.
U sklopu koncepta prijedlog je jednu veću zelenu livadu uz široku šetnicu koja povezuje Sarajevsku
cestu sa jugoistočnim dijelom Dugava urediti kao doživaljno-osjetilni park s pergolom, te cvjetnim i
povrtnim gredicama koji bi osobito bio pogodan za odmor starijeg, ali i svog drugog stanovništva
Dugava. Ovaj višeosjetilni park mogli bi koristiti i svi pacijenti i korisnici ambulante kao podršku svom
oporavku. Park bi svojim oblikovanjem i ambijentalnošću te ukrasnim vrstama dao novu doživljajno
estetsku vizuru,novi atrakt tome dijelu naselja, te postao jedan od razloga posjeta i odmora u ovome
dijelu grada.
Postojeća zelena povišena platforma uz zgradu nasuprot ambulante bi se mogla zasaditi vrstama
žednjaka, ali i dio urediti kao jestivi vrt ili urediti uz postojeće livadno zelenilo elemente za sjedenje i
boravak u vidu zasjene ili novih klupa. Također, zbog svoje konstrukcije platforme idealno je postolje
za jednu skulpturalnu intervenciju u sklopu koncepta kulturno-umjetničke staze Dugave.
Prijedlog koncepta uređenja uključuje i jednu vodenu površinu-jezerce u centru Dugava, koje bi
također imalo ekološki i rekreativan karakter. Jezera također prirodno imaju svojstvo regulacije
klime, hlađenja tijekom ljetnih mjeseci, dok po zimi, kada se zalede mogu poslužiti i u rekreativne
svrhe, tj. klizanje. Život stambenih naselja uz jezera nije nepoznanica, te unatoč strahovima i
predrasudama mnoga nova urbanističko-krajobrazna rješenja naselja sadrže jezera. Primjer suživota s
prirodnim jezerima, su i naselja sjeveroistočne njemačke pokrajine Mecklenburg Zapadnog Pomorja.

10. 10
Foto 8.: Pogled na jezero, Park uz Palaču Charlottenburg, Berlin
Pri izradi sadržaja se promišljalo rodno-osjetljiv koncept, no on bi se još u razvoju koncepta razradio.
Ovim projektom se želi podići kvaliteta okoliša, te ga učiniti otvorenijim za korištenje lokalnom
stanovništvu, učiniti ga mjestom susreta, druženja i sadržajne rekreacije, te stvoriti prostor koji potiče
socijalnu interakciju i ekološki, kulturno i socijalno oplemenjuje život stanovništva i u konačnici
potiče održivu ekonomiju.
Centralna livada Dugava bi se i do sada mogla iskoristiti za koncertna zbivanja, festivale, te
privremene izložbe poput izložba ledenih skulptura.
Projekt bi uključivao i osvjetljavanje mračnijih predjela naselja koji trenutno predstavljaju i
potencijalnu ugrozu u večernjim satima, kao i nadopunu parkovnim mobilijarom namijenjenim
održavanjem čistoće: koševi za otpad kućnih ljubimaca, te koševe za smeće koji bi mogli biti
razdjelnog tipa prilagođeni recikliranju otpada.
Osim recikliranja i solarne rasvjete i ostali elementi u parku bi se mogli iskoristiti u svrhu kružnog
korištenja energije, pa tako i skate park za skupljanje kišnice, poput sličnih postojećih parkova u
svijetu.
Projektom bi se moglo zaposliti i jedan ili dva čuvara parka, stručni savjetnik za tjelovježbu u parku i
korištenje sprava, te u pojedinim dijelovima parka po potrebi za održavanjem djelatnici kroz sezonski
rad.
Cilj prijedloga je također učiniti ovaj dio naselja dijelom naselja koji će se zbog svojih originalnih i
uređenih krajobraza posjećivati, te ga učiniti moguće i dijelom turističke destinacije pri posjetu
turista/kinja Gradu Zagrebu, te ga učiniti dijelom zanimljivih razglednica grada. Time bi ujedno
postao jedna od destinacija nove biciklističke rute kroz Grad Zagreb, te oblik novog selektivnog
oblika turizma Grada, prema uzoru na Grad Berlin, koji ima originalno uređene parkovne površine,
tematske vrtove, oslikane zidne plohe, te izložbene galerije i muzeje razmještene po cijelome gradu,

11. 11
uz kulturno-umjetničke sadržaje poput muzeja, galerija, kazališta i kina, klizališta kao sadržaji zbog
kojih vrijedi posjetiti gotovo svaki kvart toga grada. Ove mikro urbane cjeline prate kreativno i
ambijentalno uređeni kafei, ne „birtije“, sa ponudom craft-werks ili ručno rađenih predmeta,
prigodnih razglednica i sl., ali i dućane prehrambene i druge robe, organski uzgojenog bio povrća ili
drugih usluga.
Ovime konceptom se potiče i demokratski turizam, tj. turizam dostupan širim krugovima ljudi, ali i
demokratskiji razvoj grada i njegovih cjelina koji nije isključivo baziran na klasičnim i uniformiziranim
shopping centrima, već disperzivnim ekonomskim punktovima praćenim različitošću sadržaja koji
uključuju i druge prije svega eko- gospodarske, te kulturno-društvene grane.
Uređenjem krajobraza koji će biti oživljen ovim projektom cilj je i osigurati veću protočnost ljudi i
posjetioca/posjetiteljica, te turista u ovaj dio grada, a time i oživjeti prostore namijenjene dućanima i
kafićima u donjim dijelovima zgrada, omogućiti otvaranje novih, te time i povećati zaposlenost. Time
bi se osim u centar grada koji je turistički dobro iskorišten i prezentiran, proširile zanimljivosti grada i
jedan selektivan oblik, prije svega aktivnog turizma - obilazak grada bicikliranjem, koji bi možda i
produžio boravak u gradu, privukao mlađe posjetioce u Grad, obiteljske ture, ali i seniore koji su
zainteresirani za primjenjenu umjetnost i rekreaciju u parku.
Prijedlog koncepta uređenja omogućuje i otvaranje novih dućana poput primjera u Berlinu
suvenirnica s razglednicama novouređenog predjela, majicama i sl., ali u budućnosti i manjih kina ili
zatvorenih izložbenih prostora.

12. 12
Foto 10.: Fotografije s plakata radionica preuređenja i poboljšanja novog kvarta u centru Berlina

13. 13
Opis rada:
1. Aktivnosti u suradnji s mjesnim odborom i Vijećem gradske četvrti :
Ukoliko se prihvati prijedlog koncepta, ili dio koncepta - provedba prijedloga za inicijativu-
projekta ili dijela, te dogovor o mogućnostima financiranja kroz male komunalne akcije,
donatorske programe, sponzorstva pojedinih elemenata i sufinanciranje iz EU fondova
2. Sadnja stabala – dosadnja stabala bi se trebala odviti kao odgovor na ekološki problem
3. Razrada koncepta krajobraznog uređenja u suradnji sa zainteresiranim suradnicima i
građanima/kama –Urban Lab (radionice sa predstavnicima mjesnih odbora, Gradskih vijeća i
zainteresiranim stanovništvom, te stručnjacima/stručnjakinjama)
4. Postavljanje nove javne rasvjete i poboljšanje rasvjete u pojedinim mračnijim predjelima
5. Implementacija parkovnog fitnessa i street work – out sprava i manjih umjetnih stijena za
penjanje u suradnji sa Street work – out savezom
6. Natječaj za parkovne skulpture – svaka livada bi imala ekološko-skulpturalno-funkcionalni
element zbog čega će ta livada postati trajni izložbeni predio koji će dati novi identitet naselju
i zbog kojeg će se taj dio naselja posjetiti također novom biciklističkom turističkom rutom
prema Novom Zagrebu, tzv. Staza Urbanih snova 21. Stoljeća na temu vode, provedba
izložbe skulptura, odabir najboljih skulptura uz savjet stručnjaka i uz konačno mišljenje
stanovnika/ica Dugava
Pritom može biti riječ o originalnom dječjem igralištu, mobilu, skulpturi za sjedenje,
prolazak, gledanje, može biti sadržana jedna specifična biljna vrsta ili biljna skulptura i sl.
Izvedba krajobraznih elemenata, te arhitekturnih elemenata poput paviljona za boravak i
sjedenje bi bila uz upotrebu novih ekotehnologija i održivih tehnika gradnje.
Izvedba kroz ekološko-umjetničke radionice sa zainteresiranim lokalnim stanovništvom.
Dio krajobraznih elemenata se može predstaviti i tijekom glazbeno –ekološko- umjetničkog
festivala , a tijekom kojeg se može prikupiti i dio sredstava za uređenje parka.
Mogućnosti financiranja projekta:
- kroz male komunalne akcije, donacije,sponzorstva, organizaciju kulturno-umjetničkog
festivala, sufinanciranje kroz projekte EU fondova i drugo
Projekt se može provesti u suradnji sa sličnim pokrenutim inicijativama za druge lokacije, Udrugama i
drugim zainteresiranim organizacijama, kroz zajedničke platforme za poboljšanje grada
Koncept izradila: Marina Butorac, magistra inženjerka krajobrazne arhitekture, mag.ing.prosp.arch.,
Za Udrugu „Vilenice“ u suradnji s građanima/kama Dugava
Vrsta rada: Volonterski rad, rad za zajednicu

14. 14
Popis fotografija i izvor foto za Grafički prilog 1.:
Foto: 2. Mauer park, Berlin,
Foto 4. Christinenstrasse 18-19,
Foto 6. Stablo, Novi Zagreb,
Foto 7.a Umjetna stijena, Mauer park
Foto 7.b Umjetna stijena, Mauer park
Foto 8. Citroaen park, Pariz, Francuska
Foto 10. Dječje igralište, Marihn, Njemačka
Foto 18. Botanički vrt, Zagreb
Foto 12. Šah s pozornicom, obala jezera, Penzlin, Njemačka
Navedene fotografije izradila: Marina Butorac
Izvori ostalih fotografija:
http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Youth_Park_Roller_Skating_Rink.jpg
http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Cesena_-_Parco_Ippodromo_-_Skate_Park_-_01.JPG
http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Skate_Park_%CE%92%CF%81%CE%B9%CE%BB%CE%B7%CF
%83%CF%83%CE%AF%CF%89%CE%BD_%CE%B2.jpg
http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Skate_Park.JPG
http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Graffiti_2013,_skatepark_of_Le_Havre_%28France%29_2.J
PG
http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Skatepark_clichy_batignolles.JPG
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/e0/2013_Conne-Island-Skatepark-Leipzig.jpg
http://archidose.blogspot.com/2013/12/ae27-honeycomb-oculi.html