2. Nikola je rođen 28. juna 1856. godine
po starom, odnosno 10. jula po novom
kalendaru u Smiljanu u Lici, kao četvrto dete
od petoro dece Milutina, srpskog pravoslavnog
sveštenika, i majke Georgine, u Vojnoj
krajini Austrijskog carstva nedaleko od granice
sa Osmanskim carstvom
3. Smatra se da je Nikola Tesla upravo od majke
nasledio sklonost ka istraživačkom radu.
Teslini roditelji su, osim njega, imali sina
Daneta i kćerke Angelinu i Milku, koje su bile
starije od Nikole, i Maricu, najmlađe dete u
porodici Tesla. Dane je poginuo pri padu s
konja kad je Nikola imao pet godina i to je
ostavilo veliki trag u porodici.
4. Prvi razred osnovne škole pohađao je u
rodnom Smiljanu. Otac Milutin rukopoložen je
za protu u Gospiću, te se porodica preselila u
ovo mesto 1862. godine. Preostala tri razreda
osnovne škole i trogodišnju Nižu realnu
gimnaziju završio je u Gospiću.
5. Teško se razboleo na kraju trećeg razreda
škole 1870. godine. S jeseni je otišao
u Rakovac kraj Karlovca da završi još tri
razreda Velike realke. Maturirao je 24.
jula1873. godine u grupi od svega sedam
učenika sa vrlo dobrim uspehom jer je
iz nacrtne geometrije bio dovoljan. Tada je
imao 17 godina.
6. Nakon završene mature vratio se u Gospić
i već prvi dan razboleo od kolere. Bolovao
je devet meseci. U tim okolnostima uspeo
je da ubedi oca da mu obeća da će ga
umesto na bogosloviju upisati na studije
tehnike.
7. Tesla umire od srčanog udara sam u
hotelskom apartmanu 3327 na 33. spratu
Njujorker hotela 7. januara[36] 1943.
godine u 87. godini života. Zvanično je
zabeleženo da je umro od srčane
tromboze, 7. januara 1943. godine u 22
časa i 30 minuta. I pored prodaje patenata
u oblasti naizmeničnih struja, Tesla umire
siromašan i u dugovima
8. Godine 1886. Tesla u Njujorku osniva svoju
kompaniju, Tesla električno osvetljenje i
proizvodnja
Prvobitni osnivači se nisu složili sa Teslom oko
njegovih planova za uvođenje motora na
naizmeničnu struju i na kraju je ostao bez
finansijera i kompanije.
9. Tesla je radio u Njujorku kao običan radnik od
1886. do 1887. godine da bi se prehranio i
skupio novac za svoj novi poduhvat. Prvi
elektromotor na naizmeničnu struju bez četkica
je uspeo da konstruiše 1887. godine, i
demonstrirao ga pred „Američkim društvom
elektroinženjera“1888. godine.
10. Od 1893. do 1895. godine Tesla istražuje naizmenične struje
visokih frekvencija. Uspeva da proizvede naizmeničnu struju
napona od milion volti koristeći Teslin kalem i proučavao
je površinski efekat visokih frekvencija u provodnim
materijalima, bavio se sinhronizacijom električnih kola i
rezonatorima, lampom sa razređenim gasom koja svetli bez
žica, bežičnim prenosom električne energije i prvim prenosom
radio-talasa. no se prate.
11. Aprila 1887. godine Tesla počinje istraživanje onoga
što će kasnije biti nazvano X-zracima koristeći
vakuumsku cev sa jednim kolenom (sličnu njegovom
patentu 514170). Ovaj uređaj je drugačiji od drugih
ranih cevi za Iks-zrake jer nije imao elektrodu-metu.
Savremen izraz za fenomen koji je razlog ovakvog
dejstva uređaja je „probojno zračenje“. Do 1892.
godine je Tesla već bio upoznat sa radom Vilhelma
Rendgena i njegovim pronalaskom efekata X-zraka.
12. Od 1943. Tesla se smatra pronalazačem radija, koji je predložen u
patentu predatom Patentnom birou SAD 20. marta 1900. Pre toga se
prvenstvo u ovom pronalasku davalo Markoniju, koji je imao više
poslovnog duha.
Izmislio je električni asinhroni motor sa polifaznim alternatorom, sa tri
faze u obliku zvezde, i sa komutatorom. Nikola Tesla je
koristio jonizovane gasove za transformaciju električne energije na
principima Volte, Herca i Faradeja, a po zakonima indukcije.
Bio je glavni promoter tehnike prenosa električne
energije naizmeničnom strujom
13. Godine 1889. zainteresovao se za visoke frekvencije i realizovao
generator frekvencije od 15 kiloherca.
Počev od 1896, eksperimentisao je sa daljinskim upravljanjem.
Razvio je Teslinu bobinu, na principu Hercovog oscilatora, što je bio
prvi projektovani odašiljač talasa. Time je postavio
temelje teleautomatike. Imao je ideju da će se jednoga dana
bežičnom telegrafijom upravljati vozilima bez posade udaljenim
stotinama kilometara. Načinio je dva ploveća objekta kojima se
upravljalo telekomandama, od kojih je jedan mogao da roni. Njegovi
patenti iz 1895. su u stvari specifikacije torpednog čamca bez
posade, koji bi nosio šest torpeda dugih 4,20 metara.