eTwinning projekat KNJIGA O MOM GRADU

2. UVOD U HRVATSKI JEZIK
• Najstariju gramatiku hrvatskog jezika napisao je isusovac Bartol
Kašić početkom 17. stoljeća. Knjiga je objavljena u Rimu 1604.
godine.
• Već 1630.-ih godina Biblija je prevedena na hrvatski jezik.
• Hrvatski jezik je skupni naziv za nacionalni standardni jezik i skup
narječja kojim govore Hrvati.
• Hrvatski je službeni jezik Republike Hrvatske, jedan od tri službena
jezika BiH i također jedan od 24 službena jezika EU.
• Hrvatskim jezikom priča 5 546 590 ljudi.

3. GRAMATIKA U HRVATSKOM JEZIKU
• U hrvatskom jeziku imamo sedam padeža: nominativ, genitiv,
dativ, akuzativ, vokativ, lokativ i instrumental.
• Razlikujemo promjenjive vrste riječi (imenice, glagoli, pridjevi,
zamjenice i neki brojevi) i nepromjenjive (prilozi, prijedlozi,
veznici, čestice i usklici).
• Osnove gramatike hrvatskog jezika su: FONETIKA I
FONOLOGIJA (glasovi, fonemi, alofoni, glasovne promjene i
naglasci) , MORFOLOGIJA (morfemi i alomorfi) , SINTAKSA
(rečenica, podjela rečenica i rečenični dijelovi).

4. NARJEČJA
• Hrvatski jezik ima tri narječja: štokavsko, kajkavsko, čakavsko.
• Štokavsko narječje je izabrano za osnovu modernog hrvatskog
standardnog jezika koji je nadopunjen velikim fondom riječi
kajkavskog, čakavskog i ikavskog narječja.
• U kajkavskom ima mnogo germanizama i mađarizama, a u
čakavskom talijanizama.

5. IKAVSKI GOVOR
• Ikavski govor ili ikavica jedan je od načina govora u hrvatskom
jeziku. Ovim govorom se najviše služe Hrvati iz BiH, ali je mozaično
raširen od Trsta do Subotice i u većem dijelu Istre.
• Nekada se ikavicom govorilo u Trebinju, Nevesinju i Ljubinju, te u
Popovu polju.
• Neistražen je slučaj današnjih Srba iz sela Azbukovice, među kojima
se sačuvao ikavski govor.
• Neki primjeri ikavice u Hercegovini su: ˝mliko˝, ˝uvik˝, ˝nedilja˝,
˝dite˝, ˝lipo˝, ˝misto˝, ˝triba˝…
• Smatramo da se ikavica treba očuvati kao spomen naših predaka.

6. PISMA U HRVATSKOM JEZIKU
• U hrvatskom jeziku imamo tri pisma: glagoljica, ćirilica i
latinica.
• Sve do 12. stoljeća u hrvatskom jeziku se pisalo glagoljicom,
a nakon 12. stoljeća počinje se pisati ćirilicom, koju u
literaturi 20. stoljeća nazivamo bosančicom.
• Od 14. stoljeća sve se više služi latičnim pismom.
• U 16. i 17. stoljeću hrvatska čakavska i osobito štokavska
književnost doseže europsku literarnu razinu.

7. STEĆCI
• Stećak je vrsta kamenog srednjovjekovnog
nadgrobnog spomenika. Naziv mu potječe od
prezenta participa glagola »stajati«, tj. »stojeći«.
• Stećci su nastali u srednjem vijeku i oslikavaju
tadašnji život. Većinom se nalaze u BiH, ali ima ih i
u jugoistočnoj Hrvatskoj, jugozapadnoj Srbiji i
sjeverozapadnoj Crnoj Gori.

8. STEĆCI

9. STEĆCI NA KOČERINU
• Nadgrobni stećci na Kočerinskom polju su
nijemi svjedoci brojne naseljenosti ovog kraja.
• Najbrojniji stećci nalaze se u blizini
kočerinskoga i mamićkoga groblja.
• Na ledini s južne strane OŠ Kočerin se nalazi
nekropola od 23 stećka u obliku ploče.

10. STEĆCI U DVORIŠTU OŠ KOČERIN

11. NAJSTARIJI SPOMENICI ČAKAVSKOG
NARJEČJA
• Istarski razvod je pravni dokument o
razgraničenju teritorija između susjednih
komuna u Istri.
• Vinodolski zakonik je hrvatski pisani popis
običajnog prava koji datira iz 1288. godine.
•
• Istarski razvod Vinodolski
b c zakonik

12. BAŠČANSKA PLOČA
• Baščanska ploča datira otprilike iz 1100. godine, a potiče iz
crkve sv. Lucije kod Baške na otoku Krku. Pronađena je 15.
rujna 1851. godine zahvaljujući baščanskom kleriku Petru
Dorčiću.
• Ploča je bila ugrađena u pod crkvice sv. Lucije u Jurandvoru
kod Baške. Danas je u crkvici sv. Lucije stavljena kopija.
• Spomenikom je dokumentirano darovanje zemlje
kralja Dmitra Zvonimira mjesnom benediktinskom
samostanu.
• Stjepan Ivšić nazvao ju je ˝dragi kamen hrvatskog jezika˝.

13. BAŠČANSKA PLOČA

14. HUMAČKA PLOČA
• Humačka ploča spada među najstarije spomenike
pismenosti u BiH. Pisana je na hrvatskom jeziku
starohrvatskom ćirilicom s uporabom pet slova na
glagoljici.
• Natpis na Humačkoj ploči govori o crkvi arhanđela
Mihajla koju gradi određeni Krsmir sa ženom Pavicom.
• Natpis ima 80 slova u 25 riječi.
• Vjeruje se da potječe iz 10. stoljeća.

15. HUMAČKA PLOČA

16. KOČERINSKA PLOČA
• Kočerinska ploča potječe iz 1404. godine. Na njoj Viganj
Milošević piše svoju oporuku, odnosno nadgrobni natpis.
• Pisana je hrvatskim jezikom, odnosno zapadno – štokavskim
ikavskim govorom i hrvatskom ćirilicom.
• Ukrasi na stećku majstorski su izvedeni i ornamentirani: oko
čitave plohe stećka, rub je urešen vinovom lozom, a unutar
tog ornamenta nalazi se veliki križ. I strane križa su
ornamentirane vinovom lozom, a u prostoru među
stranicama križa nalaze se polumjesec i rozeta.
• Vignjov grob se i danas nalazi na Kočerinskom polju.

17. KOČERINSKA PLOČA
Va ime o(t)ca i
sina i svetago
d(u)ha amin'. Se
leži Vign'
Milošević'
služi banu S-
tipanu i kralu T-
(vart)ku i kralu Da-
biši i kralici Grubi
i krala Ostoju i u t-
o vrime doide (i)
svadi se Ostoja
kral' s hercegom'
i z Bosn(o)m' i na Ugre
po(id)e Ostoja to v-
rime mene Vigna
doide kon'čina
i legoh' na svo-
m' plemenitom'
pod' Kočerinom'
i molu vas' nenast-
upaite na me ja s(a)m'
bil' kakovi este
vi ćete biti kako-
v' sam' ja.
•

18. ALEJA HRVATSKE ĆIRILICE NA
KOČERINU
• Zbog neprimjećenosti važnog kulturnog spomenika, nekropole
Lipovci, došlo se na ideju izgradnje Aleje hrvatske ćirilice čime bi
se povezalo nekropolu Lipovce i središte Kočerina.
• Udruga Stećak je bila nositelj i implementator projekta uređenja
nekropole Lipovci koji je vrlo uspješno odrađen. Autor ideje,
autor projekta, voditelj i izvođač projekta je bio Grgo Mikulić.
• Aleja hrvatske ćirilice je urađena tako što je na pet mjesta
lokalne ceste Kočerin – Lipovci izgrađeno pet postaja sa trideset
slova. Površina slova izgleda kao ručno rađeni kamen.
• Prema Lipovcima, uz lokalnu cestu, posađen je drvored za pravi
smisao Aleje.
• 28. lipnja 2013. godine, kako je i planirano, postavljena su
zadnja slova na petoj postaji.

19. ALEJA HRVATSKE ĆIRILICE NA
KOČERINU

20. VLADIMIR NAZOR – HRVATSKI JEZIK
U tebi sam vijek svoj proživio,
Drevni i lijepi jeziče Hrvata:
Rođen na morskom pragu tvojih vrata,
Polako sam te, uz trud, osvojio.
Povede ti me i gdje nisam bio.
Na vrhu gore i na kraju gata,
U kolibici, u kući, od zlata.
Svuda je meni glas tvoj žuborio.
Htio sam biti glazbalo na kome
Zvuče ko žice, mirišu ko cvijeće,
Rojevi riječi u govoru tvome.
Pa, uzdignut nad zipkom i nad grobom
Da u tebi dišem i da živim s tobom,
I onda, kada me više biti neće.

21. Nadamo se da Vam se svidjela ova naša mala
prezentacija o našem jeziku, narječju i govoru.
Lijep pozdrav od NOVINARSKE SEKCIJE
OŠ Kočerin! 