OŠPučišća i OŠ Marjan, Comenius multilateral partnership 2011 – 2013
Pedagogija jednakosti
1. PEDAGOGIJA JEDNAKOSTI
FILOZOFSKI FAKULTET U ZAGREBU
ODSJEK ZA PEDAGOGIJU
INTERKULTURNI MODUL
20.05.2020.
STUDENTICE:
LUCIJA HADER
NIKOLINA OSTROŠKI
MATEA VARGA
TENA VEDRINA
2. James A. Banks „‟otac
multikulturalnog obrazovanja‟‟
https://magazine.washington.edu/feature/james-banks-uw-
retires-multicultural-education/
4. PEDAGOGIJA JEDNAKOSTI
= strategije poučavanja i način oblikovanja razrednog ozračja koje omogućuje učenicima
iz raznovrsnih rasnih, etničkih i kulturnih grupa postizanje znanja, vještina i stavova potrebitih
za uspješno funkcioniranje unutar društva, te kreiranje i perpetuiranje pravednog, humanog
i demokratskog društva
nije dovoljno poučavati učenike čitanju i pisanju bez istovremenog poučavanja kritičkom
pristupu u preispitivanju pretpostavki, paradigmi i hegemonijskih karakteristika
dominantnog kanona znanja
glavna pretpostavka i zahtjev pedagogije jednakosti je nuţnost usmjeravanja učenika
da postanu refleksivni i aktivni građani demokratskog društva
(Banks i McGee Banks,1995, str.152)
5. PEDAGOGIJA JEDNAKOSTI
pedagogija jednakosti aktivno uključuje učenike u proces konstrukcije i produkcije
znanja, preispitujući tradicionalne odnose moći, no pedagogija jednakosti se ne moţe
primjeniti zasebno od ostalih dimenzija multikulturalnog obrazovanja
potrebno je analizirati kulturu škole i društvene strukture, te institucionalizirane
odnose moći između učenika i djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova koji su u
odnosu sa skrivenim kurikulumom i implicitnim pedagogijama učitelja i nastavnika
(Banks i McGee Banks,1995)
6. Povijesni kontekst koncepta
pedagogije jednakosti
Teorija kulturne deprivacije
• učenici niţeg socioekonomskog statusa mogu
postići veći školski uspjeh tek kada ih ne bi
ometali socijalizacijski procesi u njihovim
domovima i zajednicama pri stjecanju znanja,
vještina i stavova
• cilj obrazovnih reformi trebao bi biti mijenjanje
učenika kroz unaprijeđivanje ranih socijalizacijskih
iskustava, čime bi škola trebala pomoći
učenicima da premoste deficite uzrokovane
ranim obiteljskim iskustvima i utjecajem okoline
• nedostatak ove teorije je u fokusiranju upravo na
nedostatke u tolikoj mjeri da se ne uviđaju i
prepoznaju snage i strukturalne prepreke
Teorija kulturnih razlika
• teorijom kulturnih razlika oblikuju se drugačija
objašnjenja za slabiji uspjeh učenika niţeg
socioekonomskog statusa koja uviđaju sukob
dominantne školske kulture i kulture učenika
niţeg socioekonomskog statusa i učenika
pripadnika etničkih manjina
• teoretičari kulturnih razlika uviđaju i prepoznaju
vaţnost kulture, dok manje pozornosti pridaju
društvenim klasama, te najznačajnije doprinose
koncipiranju kulturalnih stilova učenja i
poučavanja, te pridonose istraţivanjima jezičnih
karakteristika
(Banks, 1995)
8. Pedagogija jednakosti u sustavu odgoja
i obrazovanja
kroz obrazovanje trenutnih i budućih odgojno – obrazovnih radnika moguće je
poticati ostvarivanje svih multikulturalnih dimenzija
nuţna je spremnost učitelja i nastavnika na kontinuiranu refleksivnu praksu i
osvještavanje vlastitih implicitnih pedagogija kako bi zajedno s učenicima kreirali
osnaţujuću školsku kulturu i razvijali uspješnije metode poučavanja, te ostvarili
konačni cilj pedagogije jednakosti:
osnaţivanje učenika za ravnopravno sudjelovanje u društvenim procesima i
transformacija okoline u humanije i pravednije društveno stanje
(Beyer, 2010)
9. The Achievement Gap
and the Discipline Gap:
Two Sides of the Same
Coin?
GREGORY, J. SKIBA I A. NOGUERA
10. Rasni i etnički obrasci školskih sankcija
u školama širom SAD-a afroamerikanci, latinoamerikanci i američki indijski
učenici podloţni su različitoj i neproporcionalnoj stopi školskih disciplinskih
sankcija negativan utjecaj ove prakse na njihova akademska
postignuća
pitanje u kojoj mjeri socijalni status, niska akademska postignuća i stopa
nedoličnog ponašanja doprinose tome da su učenici afroameričke,
latinoameričke i američke indijske populacije pretjerano prisutni u sustavu
školskih disciplina
11. Brojke
prema nacionalnom reprezentativnom istraţivanju u 2003. crni su učenici
znatno vjerojatnije bili suspendirani od bijelih ili azijskih studenata. (gotovo
1 od 5 crnih učenika (19,6%) suspendiran je, u usporedbi s manje od 1 od
10 bijelih učenika (8,8%) i azijskih i pacifičkih otočana (6,4%;)
50% crnačkih učenika izvijestilo da su bili suspendirani ili protjerani u
usporedbi s oko 20% bijelih učenika
također suspenzije i protjerivanja crnačkih studenata povećani od 1991.
do 2005.
muškarci svih rasnih i etničkih skupina češće su od ţena podvrgnuti
disciplinskim sankcijama
12. Školska disciplinska praksa i smanjenje
akademske uspješnosti
Suspendirani učenici manje vezani za školu, manje poštuju školska pravila i
nastavni rad i manje motivirani za postizanje akademskog uspjeha
kršenje zakona i manja vjerojatnost postizanja akademskog uspjeha
13. Demografski čimbenici
demografski čimbenici često korišteni su kao primarno objašnjenje rasnih razlika u disciplini:
socijalni status učenika
niska školska postignuća (neuspješni učenici mogu postati frustrirani i nezadovoljni te s niţim
samopouzdanjem, što pridonosi većoj stopi poremećaja ponašanja u školi)
siromašne četvrti i četvrti s velikim udjelom kriminala
izloţenost nasilju (anksioznost, razdraţljivost, stres) negativan utjecaj na ponašanje u školi
ipak, nema dokaza koji ukazuju da su demografski faktori na bilo koji način dovoljni da objasne taj jaz
14. Ostali čimbenici
nastavnici i škola – također mogući sudionici u pretjeranom sankcioniranju
„obojenih“ učenika; negativna vjerovanja i očekivanja učitelja (npr. zbog
stereotipa i medijskog prikaza crnačke mladeţi kao opasne i agresivne)
diferencijalno ponašanje – često se nudi kao objašnjenje rasne discipline
(ali ne postoje jasni dokazi rasnih razlika u ponašanju učenika)
15. Exploring Changes in Science
Teachers' Attitudes Towards
Culturally Diverse Students During
an Equity-Focused Course
TITU, A. RING-WHALEN, C. BROWN I H. ROEHRIG
16. Utjecaj tečajeva o pravednoj nastavi na stavove
učitelja prema poučavanju kulturno raznolikim
studentima
nakon sudjelovanja u tečaju osjećali spremnijima za rad sa svojim
studentima koji su kulturno različiti
naučili da bi pomicanje autoriteta u učionici moglo biti od koristi u učenju
otvoreno priznali da kulturološke, etničke i rasne razlike utječu na razredno
okruţenje
17. Stavovi nastavnika – velik utjecaj na
školska postignuća učenika
predrasude nastavnika prema studentima zbog njihove rasne i etničke
pozadine djeluje protiv akademskog postignuća učenika
nastavnici skloni malim očekivanjima za studente različitog podrijetla i
stoga im ne nude zahtjevne i zanimljive lekcije
suprotno tome, učitelji koji priznaju mnoštvo načina razmišljanja, razgovora,
ponašanja i učenja pozitivno utječu na uspjeh učenika
18. Tri ključne teme na tečaju
tri su ključne teme koje karakteriziraju specifične promjene uočene u
učiteljskim stavovima:
- spremnost za obrazovanje kulturno različitih učenika
- raspodjela autoriteta u učionici
- prepoznavanje kulturoloških, etničkih i rasnih razlika
Promatrali su se stavovi pojedinih nastavnika na početku i na kraju tečaja
prema navedenim temama.
19. 1. spremnost za obrazovanje kulturno
različitih učenika
Prvotno osjećaj nespremnosti i nepripremljenosti
kasnije veće samopouzdanje u sposobnostima rada sa kulturološki različitim učenicima, najčešće
zbog „alata“ (aktivnosti na tečajevima) i „okvira“ (npr. fondova znanja i sociopolitičke svijesti)
kojima su bili izloţeni za vrijeme tečaja
Primjer: kao najveći “alat” jedan je nastavnik izdvojio je povezanost s obitelji i raspitivanje o
obitelji, koja moţe pomoći u povezivanju s učenicima
podizanje društvenopolitičke svijesti kod "bijelih učenika"
kod nekih učitelja primijećene su manje uvjerljive promjene stava
20. 2. raspodjela autoriteta u učionici
odnosi se na učiteljsku moć i autoritet u učionici
nastavnici prvotno sebe smatrali autoritetom u učionici; stav da je stroga kontrola
učenika bila neophodna za osiguravanje njihova učenja
neki su izrazili stavove da su pozitivni društveni odnosi s njihovim kulturno raznolikim
učenicima doveli do inkluzivnih učionica
kasnije nastavnici smatrali da bi promjena autoriteta u učionici mogla biti korisna za
učenje; vaţan suradnički odnos, glas učenika treba prepoznati i vrednovati,
poštovati, angaţirati sve učenike, a posebno one različitog kulturnog podrijetla
učitelji su se u velikoj mjeri sloţili da je promjena vlasti bila vaţna za stvaranje
okruţja učenja koje promiče interakciju između učitelja i učenika
21. 3. prepoznavanje kulturoloških,
etničkih i rasnih razlika
prvotno iskazali ograničenu sociokulturnu svijest
na kraju tečaja shvatili su da je vaţno priznati različitost te shvatili vaţnost uključivanja
različitosti upotrebom sredstava znanja i društvenopolitičke svijesti u nastavi
naveli da im je tečaj pomagao uvidjeti samu različitost u učionicama
tečaj im dao različitu perspektivu u to kako angaţirati kulturno raznolike studente
postavljanjem kulturne baštine u središte nastave
osjećali su da se mogu odnositi prema osobnim ţivotima učenika s poštovanjem, počeli
razmišljati o učenicima koje su tradicionalno smatrali isključenima i bez ţelje za učenjem
Zaključak: Učitelji su izrazili pozitivan stav prema svojim kulturno raznolikim učenicima,
osjećali se spremnijima za rad i interakciju s njima.
23. Koncept kulturno odgovorne nastave
culturally responsive teaching
”using the cultural knowledge, prior experiences, frames
of reference, and performance styles of ethnically diverse
students to make learning encounters more relevant to
and effective for them”
24. Obiljeţja
naglasak na osnaţivanju učenika
nema univerzalnih pravila-prilagodba lokalnoj situaciji
osnaţivanje učitelja-praktičara
podučavanje kulturnoj raznolikosti kroz nju
25. Osnaţivanje učenika
davanjem multikulturnih i multietničkih primjera pri razjašnjavanju
nejasnoća u nastavi
transformacija postupaka i koncepata u nastavi iz onih orijentiranih na
slabosti i mane u one koji se grade na snagama svakog pojedinca
26. Prilagodba lokalnoj zajednici
ne postoje univerzalna pravila ili postupci koji se mogu primijeniti u svakoj
situaciji
svaka sredina zahtijeva dublje proučavanje i jedinstveno rješenje
27. Osnaţivanje učitelja
prilikom uvođenja kulturno odgovorne nastave moţe se javiti OTPOR
reakcija učitelja moţe biti: nesigurnost, anksioznost, sigurnost u neuspjeh
prije samog početka, opravdavanje nedostatkom kompetencija, fokus na
teme koje su sigurne i koje im omogućavaju ostanak u zoni vlastite
sigurnosti
Rješenje: podrška i osnaţivanje učitelja
28. Theoretically and Practically Speaking,
What is Needed in Diversity and Equity
in Science Teaching and Learning?
MOORE MENSAH, F.
29. Reforma učenja znanosti – sadrţaj dostupan svima – izazovno za učenike iz
nedominantnih grupa
Da bi učitelj mogao učiti o različitosti i pravičnosti mora vjerovati da svako
dijeti ima PRAVO učiti znanost
Svakomu mora biti omogućen slobodan pristup znanosti
31. Učiteljima se moraju omogućiti teorijske i praktične lekcije za njihovu
pripremu za pristup svim učenicima
Tako bi mogli kritički promišljati o učeničkim različitostima
Shvatili bi da predrasude koje imaju o učeniku negativno utječu na
učiteljevu mogućnost poučavanja
32. Teorija je nuţna za uspjeh učenja i poučavanja u različitim grupama
Temelj je za budući rast i razvoj učenika i učitelja
Učenici dolaze iz različitih kulturnih pozadina – donose cijeli spektar znanja i
iskustava
Svi oni ŢELE UĈITI i BITI UKLJUĈENI
Potrebna je TRANSFORMACIJA učiteljskog razmišljanja – potrebna znanja,
vještine i izvori za stvaranje učionice koja promiče raznolikost, pravičnost i
učenje
34. Rodna jednakost u interkulturnom
obrazovanju
Rod kao dimenzija različitosti koje se isprepliću u nastavi
Rodna jednakost sastavna je dimenzija interkulturnog obrazovanja
OBJEKTIVIZACIJA – pasiviziranje + ophođenje iz pozicije moći
Opterećenost binarnim rodnim kodovima – odrţavanje idealtipskih
konstrukata ţenstvenosti i muţevnosti
35. Implicitni kurikulum
Nije propisan
Implicitno poučavanje kao posljedice svih interakcije u obrazovanju
Rodna dimenzija nastavnih predmeta
47. ZAKLJUĈAK
Pedagogija jednakosti, zajedno s ostalim dimenzijama multikulturalnog obrazovanja pruţa osnovu
u uočavanju i određivanju kritičnih dijelova sustava sustava odgoja i obrazovanja. Prihvaćanje
pedagogije jednakosti podrazumijeva usvajanje multikulturalnih i pedagoških teorija i načela kako
bi se transformirali školski kurikulumi i kako bi se uspješno ostvarila u školama, ne samo kroz
specifične strategije i stilove učenja i poučavanja već i kao cjelovit i pedocentristički orijentiran
proces. Sustav odgoja i obrazovanja u demokratskim i pluralističkim društvima trebao bi
kontinuirano pruţati i osiguravati priliku svim učenicima da stječu vještine refleksivnog usvajanja
znanja, kritičkog preispitivanja temeljnih društvenih pretpostavki i aktivno sudjelovanje u
građanskom ţivotu. Prihvaćanjem pedagogije jednakosti obogaćujemo ţivote učenika i učitelja
omogućujući im kreiranje humanijeg, briţnijeg i ravnopravnijeg društva.
48. LITERATURA
Banks, J. A. (1995), Multicultural education: Historical development, dimensions and practice, U: J. A.
Banks, C. A. McGee Banks (ur.). Handbook of Research on Multicultural Education. New York: Macmillan Publishing, 3-
24.
Banks, J. A., C. A. McGee Banks. (1995), Equity Pedagogy: An Essential Component of Multicultural Education. Theory Into
Practice, 34(3), 152-158.
Beyer, C. (2010), Innovative strategies that work with nondiverse teachers for diverse classrooms. Journal of Research in
Innovative Teaching, 3(1), 119–29.
Gay, G. (2013), Teaching To and Through Cultural Diversity, Curriculum Inquiry, 43(1), 48- 70.
Gregory, A., Skiba, R. J., Noguera, P. A. (2010), The achievement gap and the discipline gap: Two sides of the same coin?
Educational Researcher, 39 (1), 59-68.
Moore Mensah, F. (2013), Theoretically and Practically Speaking, What is Needed in Diversity and Equity in Science
Teaching and Learning? Theory Into Practice, 52(1), 66-72.
Titu, P., Ring-Whalen, E. A., Brown, J. C., Roehrig, G. H. (2018), Exploring Changes in Science Teachers‟ Attitudes Toward
Culturally Diverse Students During an Equity-Focused Course. Journal of Science Teacher Education, 29 (5), 378-396.
University of Washington Magazine (2018), Thanks, Professor Banks: „The Father of Multicultural Education‟ is retiring after 50
years at UW, https://magazine.washington.edu/feature/james-banks-uw-retires-multicultural-education/. Pristupljeno:
07.05.2020.
49. Cultural differences should not
separate us from each other,
but rather cultural diversity brings a
collective strength
that can benefit all of humanity”
Robert Alan
HVALA
NA
PAŢNJI!
