Holokaust prezentacija

1. Samostalni istraživački rad na
zadanu temu:
Holokaust
Jelena Briški, 2.L

2. HOLOKAUST

3. Što je
holokaust?
Izvorno,
riječ holokaust označava
žrtvu paljenicu, pri kojoj se
spaljuje cijela životinja.
Danas je međutim u cijelom
svijetu ta riječ uobičajeno ime
za genocid nad Židovima (te u
širem značenju i sustavno
istrebljivanje drugih grupa)
za vrijeme nacističkog režima
u Njemačkoj.

5. Početak holokausta
Čim su 1933. godine nacisti došli na vlast, naredili
su bojkotiranje židovskih poduzetnika, paljenje
knjiga židovskih književnika i pokrenuli
popisivanje protužidovskih zakona. Nurnberški
zakoni doneseni 1935. godine određivali su Židove
prema krvnoj liniji i propisali su potpuno
odvajanje arijevaca i nearijevaca. U noći 9.11.
1938. godine nacisti su uništavali sinagoge i
izloge židovskih trgovina širom Njemačke i
Austrije. Taj rušilački pohod povijest je uzpamtila
kao Kristalnu noć.

6. U listopadu 1938. godine, 15.000 Židova poljskog podrijetla
protjerano je iz Njemačke i iskrcano na poljskoj
granici.Antisemitska poljska vlada, koja je govorila o
vlastitome "židovskom pitanju", odbila ih je primiti. Njih oko
5.000 ostalo je na ničijoj zemlji. U znak osvete
sedamnaestogodišnji Herschel Grünspan, kojem su protjerali
roditelje, izvršio je 7. studenoga atentat na konzula
njemačkoga veleposlanstva u Parizu, ubivši ga hicima iz
pištolja. Nacistička je stranka to proglasila dijelom svjetske
židovske urote i u noći s 9. na 10. studenog organizirani su
"spontani" protužidovski izgredi, po razbijanju stakala izloga
kasnije nazvani Kristalna noć.
Kristalna noć

7. Uništeno je i opljačkano najmanje 7.000 trgovina, oskvrnjena
su židovska groblja, spaljeno 177 sinagoga i ubijen 91 Židov.
Oko 30.000 Židova uhićeno je i i odvedeno u koncentracijske
logore. Potkraj godine većinu su pustili, no tisuću je osoba u
međuvremenu izgubilo živote.
Osim toga, nacistička je država njemačkim Židovima, kao
kaznu za atentat, odredila novčanu kaznu od milijardu maraka.
Istovremeno je izdana naredba da se svi židovski dućani i
poduzeća, koja su još postojala, predaju u "arijske" ruke.
Preostali Židovi ostali su tako bez većine svog kapitala i
praktički bili isključeni iz njemačkoga ekonomskog života.
Slijedilo je konačno rješenje u Holokaustu.

8. LOGORI
U prosincu 1941. Hitler je odlučio pokrenuti svoj projekt
uništenja Židova u Europi. Uskoro je započela sustavna
deportacija Židova iz geta i sa svih okupiranh područja u
sedam logora nazvanih Venichtungslager, odnosno logori
za istrebljivanje ili logori smti. Bili su to Auschwitz, Belzec,
Chelmno, Majdanek, Mali Trostenec, Sobibor i Treblinka,
svi odreda na području okupirane Poljske ili u poljskim
oblastima pripojenim Trećem Reichu. Ti su logori služili
prvenstveno masovnom ubijanju pripadnika
židovskognaroda, iako je među žrtvama bilo i drugih za
naciste "nepoželjnih elemenata’’.

9. Za razliku od koncentracijskih logora čija je glavna
svrha bila zatočeništvo i prisilan rad, logori za
istrebljenje imali su drukčiju svrhu. U njima je
streljanjem i plinskim komorama ubijeno preko tri
milijuna Židova. Čim bi dospjeli u logor, zarobljenici
su podvrgnuti postupku odabira. Najsnažniji muškarci
i žene upučivani su na prisilni rad, a slabiji, posebice
žene, djeca i starci, odmah su određivani za plinske
komore, gdje bi bili ugušeni karbon-
monoksidom.Najveći logor smrti bio je Auschwitz.
Židovi i ostali narodu koji su bili zatočeni u logoru bili
su ubijani u plinskim komorama, vješanjem,
strijeljanjem i premlaćivanjem.

10. Auschwitz je najveći i najstrašniji koncetracijski logor
nacističke Njemačke.Nalazio se u Poljskoj, blizu grada
Oświęcima (njem. Auschwitz). Nalazio se 50 km zapadno od
Krakova i 286 km od Varšave. U rujnu 1939. Oświęcim je
pripojen Njemačkoj i Nazvan je Auschwitz. Kompleks se
sastojao od tri glavna kampa: Auschwitz I administrativni
centar, Auschwitz II kamp za istrebljivanje, Auschwitz III
radnički kamp.Zapovjednik kampa Rudolf Höß je na suđenju u
Nürnberškom procesu svjedočio da je ubijeno 3 milijuna ljudi
za vrijeme njegovog vođenja kampa. Kasnije je smanjio tu
brojku na oko 1.1 milijun. Godine 1990., dr.Franciszek Piper
je procijenio da je bilo oko 1.1 milijun, od toga su oko 90%
bili Židovi iz svih zemalja Europe. Većina je ubijena u
plinskim komorama, drugi su bili ubijani izgladnjavanjem,
prisilnim radom, manjkom higijene, pogubljenjima i
medicinskim eksperimnetima. Natpis na ulazu znači: RAD
OSLOBAĐA.

12. Posljedice
Holokaust je iza sebe ostavio trajne posljedice. Računa se
da je u njemu ubijeno 5.29 do 6 milijuna Židova, odnosno
trećina svih Židova koji su prije rata živjeli u svijetu.
Demografska slika u Europi se bitno promijenila,
pogotovo u Istočnoj i Srednjoj Europi, gdje su židovske
zajednice prestale postojati. Najveći dio preživjelih je
odlučio emigrirati u SAD, odnosno u Palestinu, gdje je
stvorena židovska nacionalna država Izrael.
Romi su druga grupa koja je bila objekt genocida. Broj
njihovih žrtava teško je procijeniti: iznose se brojke između
220.000 i 800.000, što iznosi između četvrtine i polovice
njihovog ukupnog broja u Europi.

13. Sa svim drugim grupama koje su sustavno istrebljivane,
broj žrtava holokausta obično se procjenjuje na 9 do 11
milijuna, iako neke procjene idu i do 26 milijuna.Slično
kao i prvi svjetski rat, holokaust je predstavljao veliki
šok za tadašnju zapadnu civilizaciju. Mnogi su se teško
mirili s time da je ubijanje u takvom opsegu i s takvom
razinom bešćutnosti moguće u 20. stoljeću, pogotovo
kada dolazi od strane tako napredne, prosvijećene i
civilizirane države kao što je Njemačka.
Posljedice
Još se teže bilo pomiriti s činjenicom, da su u svrhu tog
projekta korištena najmodernija dostignuća znanosti

14. Reakcija zatvorenika rata na snimke iz
koncentracijskih logora

15. Američki vojnici hodaju između leševa u koncentracijskom kampu kod Leipziga,
17.4.1945.
Kad je logor oslobođen vojnici su našli 3,000 leševa i samo desetak preživjelih

16. Američki vojnici gledaju tijela u krematoriju nepoznatog
koncentracijskog logora

17. Dijete sa svojom ubijenom majkom u koncenracijskom kampu
za civile 1944.

18. Američki vojnici pričaju s jedinom preživjelom djevojčicom u
Cerisy-la-salle ,Francuska nakon savezničkog iskrcavanja u Normandiji 25. srpanj
1944.

19. Alvin Harley od 9. oklopna divizije dobiva poljubac od male
francuskinje na dan oslobođenja na Dan svetog Valentina.
Pikardija,Francuska 14. veljača 1945 .

20. Dijeca siročad nakon završetka rata

21. Dječaci u svojim vojničkim odorama

22. Dva sovjetska vojnika pomažu zatvorenicama Auschwitz
Dan oslobođenja, 27. siječanj 1945.