1. Franc J. Hajdn Volfgang A. Mocart Ludvig van Betoven
Bečki klasičari
Prezentacija za čas
13 mart 2015
2. • Franc Jozef Hajdn
• Ludvig van Betoven
• Volfgang Amadeus Mocart
• Muzički film „Rekvijem“
• Sastav simfonijskog orkestra
Bečki klasičari
S a d r ž a j
3. Franc Jozef Hajdn
(1732-1809)
Kompozitor koji je doprinijo
na polju simfonije i gudačkog
kvarteta.
Pored 108 simfonija, 77
gudačkih kvarteta, napisao je
koncerte za klavir, violinu,
violončelo i druge
instrumente, klavirske sonate,
divertimenta, 3 oratorijuma, 2
mise i preko 20 opera.
Odlomak iz sonate za klavir br. 59, Es-dur, F.J. Hajdn
4. Ludvig van Betoven
(1770-1827)
Polazeći od ideja slobode, jednakosti i
bratstva, njegova muzika je želio da bude
vizija pobjede dobra nad zlom, da vodi od
tame do svijetla i kroz bol ka radosti.
Prvenstveno je bio kompozitor
instrumentalne muzike koji je komponovao
9 simfonija, klavirske sonate, gudačke
kvartete, jednu operu „Fidelio“, itd.
Svirao je klavir , a potom učio orgulje,
violinu i flautu.
Bagatela, a-mol „Za Elizu“, L.v. Betoven
5. Volfgang Amadeus Mocart
(1756-1791)
Genijalni kompozitor koji je počeo da
svira na čembalo od 4 god. i komponovati
prve kompozicije sa 6 godina.
U svom kratkom životu napisao preko 600
kompozicija (simfonije, klavirske sonate,
kamerne kompozicije, brojni solistički
koncerti, „Rekvijem“ koja predstavlja
njegovo remek-djelo, opere itd.).
Odlomak iz sonate br. 11, a-dur, „Turski marš“, V. A. Mocart
10. Autor je Luigj Dedvukaj, nastavnik u
JU OŠ „Mahmut Lekić“ - Tuzi
HVALA NA
PAŽNJU!
Hinweis der Redaktion
Tokom cijele klasične epohe. Beč je bio jedan od značajnih evropskih muzičkih centara. Život i stvaralaštvo najistaknutijih ličnosti muzičke klasike Hajdna, Mocarta i Betovena, uglavnom su vezani za ovaj grad. Stoga su u istoriji muzike ovi kompozitori poznati kao predstavnici bečke klasike.
I ako su Hajdn, Mocart i Betoven bili povezani, njihovi životni i stvaralački putevi mnogo su se razlikovali. Hajdn je živio više nego dvostruko duže od Mocarta i decenijama je stvarao u istoj sredini. Mocart je još kao dijete proputovao gotovo cijelu Evropu i na licu mjesta upoznao život, ljude i njihovu muziku. Zbog toga se u svojim djelima predstavio kao veći poznavalac ljudske psihe od Hajdna, koga je više privlačila priroda, u kojoj je pronalazio izvor za nastanak svojih djela.
Osim toga, Hajdn je često tražio inspiraciju u narodnoj umjetnosti, dok je Mocartova inspiracija bila uslovljena njegovim čestim putovanjima. Konačno, Hajdn je svoja najbolja djela dao na područiju instrumentalne muzike, dok je Mocart bio istaknuti operski kompozitor.
Betoven se razlikuje i od Hajdna i od Mocarta po tome što je svojim djelima doveo muzičku klasiku do vrhunca, otvarajući smjelo vrata budućnosti nove epohe u istoriji muzike – muzičkog romantizma.
Zbog svega toga, obično se kaže da je Hajdn komponovao po pravilima, Mocart ih je poštovao, a Betoven ih je nadgrađivao.