2. Sigurnost rada na internetu
 Premda je razvijeno više tehnika za omogućavanje
sigurnog rada na Internetu, još uvijek ne postoje
standardi koji bi garantirali sve aspekte sigurnosti rada u
mreži.
 Stoga je sigurnost danas osnovna zapreka za korištenje
Interneta u velikom broju osjetljivih primjena, kao što su
kupovanje posredstvom Interneta, zaštita resursa
organizacija u intranetima spojenim na Internet i sl.

3. Zaštita autorskih prava
 Cilj zaštite je omogućiti da autori i izdavači budu
pravilno određeni za stvaranje i izdavanje autorskog
djela tj. da se onemogući besplatno kopiranje te
korištenje tuđih djela.

4. Ostvarivanje ravnoteže između
slobode govora i njene
zloupotrebe
 Vrlo je teško spriječiti objavljivanje rasističkih, pornografskih
sličnih dokumenata na Internetu, koji time postaju sredstva
za prodaju i prostituciju nečije intime. No i uvođenje cenzure
mač je s dvije oštrice jer se ona može zloupotrijebiti protiv onih
koji misle drugačije od vlasti.
 Prostitucija na internetu

5. Uvredljivi sadržaji na internetu

6. Zaštita protiv kriminalaca i terorista
 Sva tehnološka sredstva koja se mogu koristiti za društvenu
dobrobit mogu se nažalost i zloupotrijebiti, a tu Internet
nije nikakva iznimka.
 Mogućnost brze globalne komunikacije naročito pogoduje
kriminalnim i terorističkim skupinama koje djeluju na
području većeg broja zemalja ili kontinenata.
 Primjeri mogućih terorističkih napada uključuju
preusmjeravanje komercijalnih letova, neovlašteno
prebacivanje velikih količina novaca na burzama te prekid
djelovanjem električnom energijom, plinom ili vodom u
velikim regijama.

7. Preopterećenje mreže
 Nagli porast broja korisnika Interneta doveo je do toga
da je kapacitet Interneta postao premali za potrebe
njegovih korisnika.
 Stoga je pokrenut razvoj informacijske prometnice
(engl. Information Superhighway) velikog kapaciteta
koji će u najvećem djelu financirati industrija.

8. Korištenje interneta i mreža diljem
Europe

9. Traženje informacija
 Traženje informacija na Internetu još je u svojoj ranoj fazi
razvoja u kojoj mnogi problemi nisu riješeni.
 Tako npr. velika većina današnjih pretraživača mogu pretraživati
samo tekst, dok se tek razvijaju metode pretraživanja slika (koje
mogu sadržavati obilje informacija).
 Tijekom pretraživanja s današnjom generacijom pretraživača
(engl. search engine) gubi se cjelina pretraživanja, a kao
posljedica toga često se potpuno izgube ili čak ponavljaju neki
smjerovi pretraživanja. Da se to ne bi desilo razvijaju se pristupi
pretraživanju koji omogućuju vizualni prikaz cijelog tijeka
pretraživanja i mogućnost da se u bilo kojem trenutku možemo
vratiti na neku od prethodno izvedenih grana pretraživanja.

10. Načini i alati za stvaranje sigurnih
sistema
Backup je način osiguravanja podataka.To je samo kopija
najvažnijih ili svih podataka na računalu. Podaci se čuvaju na
hard diskovima, CD, DVD i ostalim medijima. Pričuvni (backup)
podaci se obično trebaju držati na više mjesta radi bolje
sigurnosti, također moguće je držati podatke na nekom internet
serveru kojem vjerovatno i ne znate mjesto. Osim prijetnje za
sigurnost računala, pričuvni podaci su također bitni ako se
dogodi neka prirodna nesreća kao što je potres, požar i tako dalje.
Naime, backup će vam najsigurnije zatrebati kada vam neki
nametnici, poput virusa,inficira neke datoteke na računalu te vam
onda vaši dokumenti ili potrebne datoteke neće biti na dohvat
ruke. Uz backup tih podataka svoje dokumente i važne datoteke
možete imati uvijek, kada vam god zatrebaju.

11. Anti-virusni softver
 Uloga antivirusnog softvera na računalu je spriječiti
aktiviranje poznatih zlonamjernih aplikacija, poznatijih
pod nazivima virusi, crvi i trojanski konji. Ovi nametnici
ometaju ili čak onemogućuju normalan rad na vašem
računalu, a mnogi od njih se usput nastoje i proširiti na
druga računala, zbog čega možete imati problema s vašim
davaocem internet usluga i drugim korisnicima.
 Antivirusni softver prepoznaje zlonamjerne aplikacije
koje su mu poznate, što čini uspoređivanjem njihovog
koda s bazom takozvanih antivirusnih definicija.

12. Anti-virusni softver

13. Sigurne šifre
 Šifre koje koristite za pristup Internetu i elektronskoj pošti e-
mail ne smiju biti predvidljive.Bilo bi potrebno dosta
vremena da bi pogodili nečiju šifru koju koristi za facebook
mrežu te druge mreže i aplikcije.
 Računalo može isprobati vrlo velik broj različitih kombinacija
znakova u vrlo kratkom vremenu. Pritom će se služiti
rječnicima raznih jezika, pokušati sve kombinacije mogućih
datuma rođenja, jednostavne šifre kao što su vaše korisničko
ime uz moguć dodatak jednog ili dva slova i slično. Kako biste
izbjegli mogućnost da programi dizajnirani za pogađanje šifri
pogode vašu, ona ne smije sadržavati predvidljive podatke.
 Dobra metoda postavljanja šifre je skraćenica od 6 - 8
znakova.

14. Virusi
 Zlonamjeran program koji nazivamo virusima prepoznajemo
po mogućnosti samoumnožavanja. Kada se izvrše na računalu,
među prvim koracima nastoje pronaći sljedeću žrtvu i njoj
poslati vlastitu kopiju. Virusi se od crva razlikuju po tome što
"inficiraju" neku datoteku, odnosno svoj kod dodaju na neki
već postojeći, čekajući da se ta datoteka upotrijebi kako bi se
ponovno aktivirali. Neke viruse su zamijenili crvi koji svoj kod
u cijelosti pohranjuju u stalnu memoriju, na što skrovitije
mjesto.
 Crvima je obično namjena preuzeti kontrolu nad računalom i
omogućiti udaljenu kontrolu čak i nakon primjene sigurnosnih
kodova. Ovo postižu otvaranjem takozvanih "stražnjih vrata"
(backdoor) kroz koja autor može izdavati naredbe vašem
računalu bez vašeg znanja.

15. Trojanski konj
 Naziv trojanski konj nastao je po poznatoj priči o
osvajanju grada Troja zloupotrebom povjerenja. Na
sličan se način virtualni trojanski konj može
predstaviti kao igra ili zanimljiv sadržaj koji vam neko
šalje u e-mail poruci. Kada se pokrene, na vaše
računalo se instalira aplikacija za udaljenu kontrolu.
Osim u e-mail porukama, trojanski konji mogu se
pojaviti u obliku datoteka na webu ili mrežama za
razmjenu datoteka P2P programi - Kazaa,
WinMX,Limewire ...

16. Trojanski virusi

17. Dialeri
 Naziv ovog oblika zlonamjernog koda dolazi od engleske
riječi dial, što u danom kontekstu znači birati broj na
telefonu. Dialeri nam često dolaze jednakim putevima kao i
trojanski konji. Njihova je zadaća u trenutku aktiviranja
prekinuti postojeću vezu s Internetom i uz pomoć modema
birati broj u nekoj dalekoj zemlji kako bi ostvarili dobit
autoru kroz astronomske cijene poziva. Uklanjanjem dialera
obično se bave alati za uklanjanje neželjenih aplikacija.
Svakako također provjerite postoje li neočekivani unosi u
postavkama Dial-Up Networking ili Network Connections.
Ove programe najčešće dobijamo posjećivanjem lažnih
stranica ili stranica sa pornografskim sadržajem.

18. Dialeri

19.  Predmet:Informatika
 Profesorica:Antonela Czwyk Marić
 Napravila: učenica Maja Kovačić
 Razred: 2 b 

20. Maja Kovačić