Brošura Bura Znanja

Idej a udruge
Bure Znanja

Idej a udruge
Bura Znanja
... za edukaciju 21. stoljeća

Ime organizacije: Bura Znanja Adresa: Sveuččilišna avenija 4, 51000 Rijeka T: 0917552034 E: bura@buraznanja.com www.buraznanja.hr

Što je Bura znanja? 1

Postoji li potreba za
2 za Burom Znanja?

Ideja 3

4 Misija Bure Znanja

Promjene 5

6 SWOT analiza

Ciljevi i opseg projekta 7

Opis redizajniranog studijskog
8 programa


Što je
Bura Znanja?
“ Bura (sjevernjak, sjever, tal. bora) je vrlo jak vjetar,
koji povremeno puše osobito u hladnije doba godine
u sjevernom dijelu istočne obale Jadranskog mora.”

Mi smo se usudili zapuhati znanjem. Snagom bure.

U osnovi, Bura Znanja kao ideja počiva na trendu kojega je
potaknulo vodeće svjetsko sveučilište Stanford početkom
zimskoga semestra 2011. godine.

Bura Znanja je stvorena kao organizacija čija će
osnovna djelatnost biti pretvaranje sadržaja
izvedbenih programa kolegija na Sveučilištu u Rijeci u
multimedijalne lekcije dostupne svima putem
interneta. Besplatno.


Što je Bura Znanja?

Angažmanom u ovom smjeru želimo potaknuti studente, ali i ostale
zainteresirane, da se uključe u znanstveni, istraživački i edukativni rad na
Sveučilištu. Ideja je da se ponudom vrhunski obrađene teorije pojedinog
kolegija oslobodi prostor i vrijeme za praktični rad u prostorijama
fakulteta te da se na taj način potakne inovacija.

S druge strane, ovaj model edukacije rješava logističke probleme pri
trenutnom nastojanju da student sam složi svoj kurikulum kombinirajući
kolegije koje ga zanimaju, neovisno o tome koji ih fakultet na Sveučilištu
nudi.


Što je Bura Znanja?

Na Filozofskom fakultetu u Rijeci
dobili smo privremeni prostor za
instalaciju potrebne računalne
opreme. Udruga je nabavila
apsolutno neophodnu opremu za
početak.

Sljedeći nam je cilj opremiti prostor računalima i studijskom opremom
kako bismo ostvarili pun potencijal trenutnih 13 članova organizacije i
postojećih suradnika. Kroz provedbu pilot projekta koji bi trajao kroz
ljetni semestar 2012. godine, Bura Znanja želi steći potrebnu praksu i
profilaciju članova, ali i napisati znanstveni rad o utjecaju modernih
tehnologija na edukaciju i poticanje inovacije. Po završetku pilot projekta,
plan je transformirati organizaciju iz neprofitne udruge u poduzeće čiji bi
glavni partner bilo Sveučilište u Rijeci.


Postoji li potreba
za Burom Znanja?

Potreba za digitalizacijom nastavnih sadržaja postoji otkad je nastalo
računalo. Sveučilišta su u svijetu motor inovacije u svakom društvu te su,
u tom pogledu, oduvijek pokušavala prenijeti svoje sadržaje u digitalni
format i distribuirati ih putem interneta.
Donedavno su se ta nastojanja svodila na
to da tekst nastavnog sadržaja bude
postavljen i dostupan na stranicama
kolegija. Ponekad bi ovo nastojanje išlo
korak dalje pa su postojale inicijative da se
predavanja snime te video zapisi postave na internet. To je i danas praksa
najvećih svjetskih sveučilišta koja imaju Youtube kanale na kojima su
dostupna njihova predavanja.


Postoji li potreba za Burom Znanja?

Fakulteti Sveučilišta u Rijeci svake akademske
godine organiziraju velik broj kolegija. Naša je
vizija omogućiti ovladavanje teorijskim dijelom
akademskih sadržaja ponudom multimedijalnih
lekcija na hrvatskome, ali i na engleskome jeziku
koje bi bile dostupne na mrežnom portalu pojedinog
kolegija. U sklopu realizacije ovoga projekta,
akademski bi sadržaj (lekcije) bio prikazan na
jednostavan, razumljiv, edukativan i zabavan način
objedinjujući sve dostupne multimedijalne tehnike -
sliku, zvuk, animaciju i video zapis.

Ovaj bi se format distribuirao putem mrežnog portala posebno
dizajniranog za svaki kolegij. Naposljetku bi se, sustavnim korištenjem
društvenih mreža poput Facebooka, Twittera i Google+, koristio iznimno
moćan medij širenja materijala, primarno prema studentima Sveučilišta u
Rijeci, a potom i prema svjetskim sveučilištima.


IDEJA

Naša je ideja da se koncepti koji tvore
sadržaj lekcije mogu pretraživati unutar i
izvan nje. Pojedina objašnjenja u lekciji
mogu referirati na koncepte iz drugih
lekcija unutar kolegija, ali i na koncepte
objašnjene na mrežnim portalima drugih
kolegija. Time se stvara mreža znanja
koja je povezana u logičkom smislu te se
ostvaruje istinska multidisciplinarnost i
interakcija u znanstvenom istraživanju.

Do ove smo ideje došli pomnim proučavanjem sustava koje je
implementiralo Sveučilište Stanford na svojim kolegijima "Introduction to
Machine Learning" i "Introduction to Databases" u listopadu 2011. godine,
Stanford i Google kolaboracija na predmetu "Introduction to Artificial
Intelligence", open source platforme za učenje Khan Academy te RSA -
organizacije za pronalaske inovativnih rješenja za svjetske socijalne
probleme.


Ideja

Lekcije će biti interaktivne prirode, a to znači da se nakon objašnjenja
koncepata unutar lekcije može nalaziti
interaktivni
kviz čija je svrha
utvrđivanje ovladavanja objašnjenog koncepta. Svaka bi se
lekcija, osim od video materijala, sastojala i od
dodatnog edukacijskog materijala u obliku PDF
datoteka u kojima bi se nalazila skripta
(obrađeni multimedijalni izvori).

Svi bi materijali korišteni pri izradi lekcije bili
dostupni preko različitih referenci - znanstvenih
članaka, publikacija, citata iz knjiga, literature,
mrežnih stranica, multimedije koja se koristila
(Youtube i Vimeo kanali, dokumentarci, filmovi,
serije i slično).

Također, svaka bi lekcija imala svoj podcast - zvučni
zapis koji se može slušati neovisno o tekstu i video
zapisu.


Ideja

Naposljetku bismo referirali i na
tehnologiju izrade svake lekcije (softver i
hardver) pa bi transparentnost izrade
ovakve metode za koju se Udruga zalaže
poticala na razvoj sličnih modela i na
drugim sveučilištima ili privatnim
subjektima.

Lekcije su svojim oblikom prilagođene svakom
formatu prikazivanja s ciljem da ih korisnici mogu
pratiti i koristiti na
o s o b n i m računalima kod kuće, ali i
na prijenosnim računalima, tabletima i
pametnim mobilnim telefonima. Na taj način
studenti imaju maksimalnu slobodu i fleksibilnost u
organizaciji svojega vremena i plana rada na
upisanom kolegiju. Mrežni portali svakoga
pojedinog kolegija distribuirali bi novosti putem
popisa mejl adresa, Twittera, Facebooka i Google+.


Ideja

Lekcije će biti strukturirane tako da studenti mogu pratiti svoj napredak u
ovladavanju gradivom pomoću izdanih vježbi i pitanja za provjeru na kraju
svakoga tjedna tijekom semestra. S druge strane, nositelji kolegija i
nastavnici imat će platformu na kojoj će moći statističkom obradom
rezultata vježbi i pitanja pratiti napredak studenata te, po potrebi,
pojačati intenzitet objavljivanja lekcija ili uvesti dodatne sate nastave u
prostorijama fakulteta.


Ideja

Na nastavi bi se, umjesto frontalnih predavanja teorije, studenti mogli
posvetiti praktičnom aspektu stjecanja znanja i vještina koje kolegij
obuhvaća.


Misija
Bure Znanja

Cilj Bure znanja je usavršiti izradu,
publikaciju i standardizaciju
multimedijalnih lekcija služeći se
provjerenim sadržajnim i tehnologijskim
standardima sveučilišta kao što su
Stanford University, Harvard...

Dugoročni je plan Udruge postići
financijsku samoodrživost i prijeći u
društvo s ograničenom odgovornošću, no
uvijek u partnerstvu sa Sveučilištem u
Rijeci.


Misija bure znanja

Naše djelatnosti

Konzultantske usluge oko Razvijanje platforme za
prilagodbe izvedbenih planova publikaciju online multimedijalnih
za kolegije Sveučilišta u Rijeci u video lekcija za sve kolegije na
smjeru najnovijih tendencija na Sveučilištu u Rijeci
svjetskom tržištu znanja

Promicanje našeg Sveučilišta u
Hrvatskoj i cijelom svijetu
(online)

Organizacija interaktivnih Proizvodnja multimedijalnog
tehnološki oplemenjenih sadržaja za sve kolegije na
događanja i druženja u Sveučilištu u Rijeci
prostorijama Udruge


Misija bure znanja

Kroz detaljno razrađen projekt želimo istaknuti važnost navedenih
aktivnosti za unapređenje kvalitete studija na Sveučilištu u Rijeci,
doprinos u provođenju programa cjeloživotnog učenja i time provođenje
strategije poticanja rasta ekonomije i otvaranja novih radnih mjesta te
uspostave europskog i istraživačkog prostora.

Dobre ideje svijetle u mraku.
Bura Znanja može rasplamsati vaše ideje!


Promjene

Promjene su se u svijetu oduvijek događale. Međutim, zadnje se
dvije godine događaju velike promjene u tehnologiji
komunikacije i društvenih mreža. Svaki je aspekt društva
zahvaćen (industrija, trgovina, zdravstvo, znanost, šport, kultura,
politika,...) pa te promjene
predstavljaju povijesni presedan.
Paradigma prijenosa informacija
potpuno je promijenjena i više ne
postoji jednostrani stream, već je sve
povezano unutar mreže.

Dobre i kvalitetne informacije šire se
brzinom virusa jer ljudi preporučuju
jedni drugima kvalitetan sadržaj koji
je udaljen klikom miša. U takvoj su
sferi enormne količine informacija
dostupne odmah i na bilo kojem
mjestu na Zemlji, a svaka se organizacija suočava s izazovom
prilagodbe njezina djelovanja u kontekstu takvih promjena.
Postoji nužnost prilagodbe kompletnog načina razmišljanja u
edukaciji. Edukacijske ustanove širom svijeta počinju otvarati
svoje kurikulume svjetskoj javnosti. Danas je najveći izazov
kvalitetno obraditi, a ne samo omogućiti pristup informaciji.


Promjene

Globalne promjene zasigurno utječu na razvoj edukacije i sferu u kojoj
Sveučilište u Rijeci djeluje. Studenti Sveučilišta su informatički pismeni i
velika većina svakodnevno koristi računala te gotovo nitko ne može
zamisliti život bez interneta. Kako bismo odgovorili na ovu situaciju,
ključna je implementacija novih tehnologija i prilagodba obrazovanja
eksponencijalnom rastu tehnologije i informacijama dostupnim
pripadnicima u svim domenama društva.

Udruga Bura Znanja ovdje je da
kao tim mladih, vrijednih i
entuzijastičnih ljudi ponudi
svoju pomoć Sveučilištu u Rijeci
prilikom ostvarivanja strateške
misije i vizije sa željom
unapređenja kvalitete studija na
Sveučilištu.

Studenti se suočavaju s nizom problema pri ovladavanju gradivom čiji
okvir zadaju nositelji pojedinih kolegija na fakultetima. Neprikladna,
zastarjela i ponekad neobrađena literatura, manjak literature, loše uređene
mrežne stranice kolegija, nemogućnost reprodukcije održanih predavanja,
manjak interakcije na satovima nastave samo su neki od tih problema.
Studenti koji žele samostalno izabrati i dizajnirati svoj obrazovni program
pohađajući i polažući predmete koji ih zanimaju i koji se slažu u postojeći
kompleks znanja njihova kurikuluma, zbog prostornih i vremenskih
ograničenja pri pojavama preklapanja predavanja u vremenskom terminu i
prostornoj lokaciji prisiljeni su činiti kompromise u svojemu radnom
tjednu čime ne iskorištavaju maksimum kapaciteta učenja.


Promjene

Ako ne prepoznamo i ne definiramo ove pojave kao probleme, nastavit će
se trend birokratizacije fakulteta, pojave brojnih formi i pravila. Posljedica
je ovoga trenda nezainteresiranost profesora za poboljšanjem kvalitete
svojih predavanja jer se studenti većinom prilagođavaju sustavu i nastoje
pružiti minimum potrebne prisutnosti, obavljanja prisustvovanja na
kolokvijima i završnom ispitu te nakon toga prelaze na sljedeći predmet.
Vrlo je rijetka pojava da student kojega zaintrigira sadržaj predmeta ima
priliku u poticajnom okruženju maksimalno razviti vještine i znanja u
konkretnom polju. Za tako nešto, najčešće je rješenje odlazak u
inozemstvo na usavršavanje, a to znači povratak na poznati problem
hrvatskoga društva, odljev mozgova.

Bitno je istaknuti da je sa
stopom migracije od 29,4 posto
Hrvatska zauzela prvo mjesto u
Europi po odlasku
visokoobrazovanih ljudi.


Promjene

Ono što se sa sigurnošću može istaknuti je da gledanjem unazad ne
možemo na vrijeme primjetiti promjene te da proces prilagodbe traje
toliko dugo da pri implementaciji te promjene i adaptacije već nastaje novi
problem. Vrijeme je da se počne djelovati proaktivno, da se predviđaju
potencijalni problemi u nastanku i rješava ih se u koraku te na taj način
postavi novi standard u obrazovanju i cjelokupnoj hrvatskoj akademskoj
zajednici.

Imamo savršenu priliku za akciju: prepoznali smo trend koji je trenutno u
svijetu tek u nastajanju, a započela su ga najveća svjetska sveučilišta.
Ništa nas ne priječi da pokušamo slijediti pravac u kojem su oni krenuli te
da pritom učimo na njihovim greškama, a ne samo na vlastitim.


Promjene

Zašto smatramo da je ovakav uvod bitan? Želimo naglasiti da
dijelimo viziju i misiju Sveučilišta u Rijeci. U provedbi
našega projekta potreban nam je “vjetar u leđa” koji
bi nam Sveučilište moglo pružiti, a mi smo sigurni da
ćemo opravdati povjerenje njegovim promicanjem
putem ostvarivanja naše djelatnosti: izradom,
publikacijama i standardizacijom multimedijalnih
lekcija služeći se provjerenim sadržajnim i
tehnologijskim standardima. Sigurno ćemo utjecati na
podizanje kvalitete obrazovanja u Hrvatskoj na novu, do sad na
ovim prostorima neviđenu, razinu.

Prema istraživanju tržišta istraživačke
agencije Gfk Hrvatska, informatička
pismenost u Hrvatskoj raste: na kraju
2011. godine može se konstatirati da je
informacijska
i komunikacijska
tehnologija zastupljena u otprilike
70%
kućanstava Hrvatske, odnosno, oko
dvije trećine građana starijih od 15
godina koristi internet. Dok svijet
danas broji oko 2 miljarde internet
korisnika, u Hrvatskoj ga koristi oko 2
milijuna osoba starijih od
15 godina.


Promjene

Ovaj se projekt bavi izradom i publikacijom online multimedijalnih lekcija.
Kada govorimo o online tržištu, možemo ga ugrubo podijeliti na ono u
Hrvatskoj (primarno Udruzi) i svjetsko tržište. U Hrvatskoj nam je glavni
cilj dobna skupina mladih od 15 do 35 godina, preciznije skupina od 15
do 24 i skupina od 24 do 35 godina. Glavni bi kanali distribucije i
oglašavanja našeg proizvoda bile društvene mreže (Facebook, Twitter,
Google+) koje koristi preko 90% skupine 15-24 godina, nešto manje
24-35 godina.


Promjene

Zbog činjenice da je od 2010. do 2011. godine uporaba mobilnog
interneta u ovoj skupini udvostručena (s 10% na 21%), uz osnovne bi
portale prilagodili cijeli sustav za
korištenje
na
iOS
i
Android
platformama za sve pametne mobilne telefone na hrvatskom tržištu. Ako
pogledamo trendove u uporabi interneta i mobilne tehnologije, možemo
zaključiti da će se u narednih 10 godina preko 90% stanovništva koristiti
internetom te preko dvije trećine mobilnim pristupom internetu. Tu
vidimo ogromni potencijal i smjer prema kojemu se trebaju okretati
tendencije razvoja Sveučilišta u Rijeci.


Promjene

Stanje je tržišta na svjetskoj razini također iznimno živo. Sveučilište
Stanford je u suradnji s Googleom izdalo online kolegij Introduction to
Artifical Intelligence te samostalno dva kolegija Introduction to Databases i
Introduction to Machine Learning. Nedavno je Sveučilište MIT objavilo kako će
napraviti MITx - opensource platformu za besplatne online lekcije.

! U listopadu 2011. godine "pionir" predmet Introduction to Machine
Learning
postao je primjer kako bi jedan uvodni online kolegij trebao izgledati.
Kolegij kojega je svake godine upisalo i završilo oko 350 studenata, od
listopada upisuje preko 70.000, a završava oko 10.000 studenata.
Sveučilište Stanford je na tragu ovih rezultata za siječanj i veljaču 2012.
godine pripremilo 15 novih kolegija iz raznih disciplina, od medicine
Introduction to Anatomy do ekonomije i poduzetništva The Lean Launchpad.
Moramo biti svjesni da se na svjetskoj razini provodi testna faza online
kolegija i prijenosa znanja tim putem pa stoga pomno pratimo povratnu
informaciju i reakcije ljudi i studenata koji prate i završavaju online
kolegije.


Promjene

Predsjednik Stanford sveučilišta, dr. John
Hennesy, na održanoj je IT konferenciji
pod temom High tech Teaching u studenom
2011.
godine
iznio
smjernice
o
implementaciji online tehnologije u
edukaciji. Utvrdio je kako nadolazeći
izazovi u znanosti zahtijevaju sve veći
angažman studenata i nastavnika u
praktičnom aspektu nastave - u
laboratorijima, seminarima,
istraživanjima, rješavanju problema,
diskusijama, tribinama i sličnome.
Zbog toga klasični
oblik predavanja,
tvrdi Hennesy, više nije dorastao
potrebama istraživanja na poljima kao što
su neuroznanost, istraživanje matičnih
stanica, genetska medicina...

Na temelju znanja koje smo dobili prateći razvoj online edukacije na
svjetskoj razini, došli smo do nekoliko ideja o tome kako bi se formati
video lekcija mogli poboljšati. Jedan je od osnovnih ciljeva našeg projekta
primijeniti novo sučelje na postojeći sadržaj koji se predaje na fakultetima
Sveučilišta u Rijeci. To bi novo sučelje bilo prilagođeno dobnoj skupini
koja trenutno studira (2012. godina). Sučelje o kojemu govorimo preuzeto
je iz zabavne industrije, a riječ je o uporabi multimedije u prikazu
informacija.


Promjene

U osamdesetim godinama prošlog stoljeća,
osnova je sučelja bila tekst (DOS slika). Tog se
perioda generacija današnjih redovnih studenata
gotovo i ne sjeća. U devedesetim godinama
sučelje se orijentiralo na grafički prikaz teksta;
izumile su se ikone i standardizirala uporaba
miša u korištenju PC-a. Dobili smo mogućnost
gledati nešto više od teksta na ekranima, mogli smo igrati igrice, gledati
filmove i slušati glazbu. Na početku 21. stoljeća pa do danas, standard
postaje touch screen i sound recognition tehnologije u kontroli računala.
Pristup je informaciji postao bežičan. Slika i grafika postaje HD (high
definition). Video se distribuira putem
streaming sistema (Youtube, Vimeo),
umjesto da zauzima fizički prostor CD-a i
DVD-a. Društvene nam mreže postaju
centralno polazište u informiranju o svijetu
oko sebe; koristimo vlastiti društveni krug
kako bismo filtrirali silne informacije koje
sadrži internet. Ispred nas je vrijeme razvoja
face recognition tehnologije te sixth sense
tehnologije u pristupu i interakciji s
digitalnim informacijama.

U ovakvome je okruženju najbolji pristup pri prijenosu novoga gradiva što
jača i frekventnija upotreba multimedije tamo gdje je moguće. Ono što se
može prikazati slikom, neka se tako i prikaže jer slika govori više od
tisuću riječi. Isto vrijedi i za video prikaz koji govori još više od slike.
Kombinacija svih dostupnih formata multimedije angažira mozak u učenju
te čini razumijevanje sadržaja lakšim i bržim. Ovu pretpostavku Udruga je
ukratko testirala na kolegiju Filozofija kao Sustav (povijest klasičnog
njemačkog idealizma) prof. dr. sc. Predraga Šustara na Filozofskom
fakultetu u Rijeci.


Promjene

? Činjenica je da se na Sveučilištu u Rijeci nastava održava
prema Bolonjskom modelu koji od studenata očekuje da budu
aktivni na nastavi. Iz tog smo razloga mjerili aktivnost na satovima prije
i u vrijeme
eksperimentalne primjene. Statistički je uzorak premali (četiri
predavanja prije i jedno za vrijeme u kojem smo lansirali multimedijalnu
online lekciju) da bi se izveo vjerodostojan zaključak, no postoji
indikacija da primjena našeg modela dovodi do povećanja aktivnosti
studenata na satovima. Budući da je aktivnost u korelaciji s motivacijom,
možemo pretpostaviti da će studenti biti motiviraniji za učenje modelom
za kojega se Udruga zalaže. Na satovima kolegija Filozofija kao sustav u
prosjeku je bilo četiri studenata koji su se javili za vrijeme sata, dok se
na eksperimentalnom satu na kojemu smo koristili video lekciju javilo
osmero studenata i profesor je morao produžiti sat za 10 minuta.

Smatramo kako bi se brzom iteracijom lekcija,
doradom i ispravkom nedostataka, vrlo brzo
postigao još optimalniji način učenja
teorijskoga dijela nastave.


SWOT analiza

U vrijeme eksponencijalnog rasta
tehnologije, ono što je bilo
zanimljivo i privlačno prije godinu
dana, danas je već daleka povijest.
Štoviše, najbolji proizvod prije
nekoliko mjeseci vrlo brzo može biti
potpuno zamijenjen novijom
tehnologijom.


SWOT analiza

Svakodnevno se generiraju nove informacije, a sveukupni svjetski razvoj
na svim područjima kontiniurano zahtijeva nova znanja i vještine. U valu
tih promjena javlja se potreba za što bržim pravovremenim obrazovanjem
koje će biti otvoreno i široko dostupno. Elektroničko učenje (e-učenje) sve
je učestalija pojava u praktičnoj primjeni svladavanja željenog znanja.
Osnovna definicija elektroničkog učenja kaže kako je to "...korištenje
multimedije i interneta u svrhu poboljšanja kvalitete učenja -
omogućavanjem pristupa udaljenim izvorima i uslugama te
omogućavanjem suradnje i komunikacije i na daljinu". Ovakav pristup
učenju zahtijeva velike materijalne izdatke te ulaganje vremena i truda
ako se cijeli nastavni predmet ili kolegij želi postaviti na internet. Zbog
svega navedenog, izradili smo SWOT analizu prije uvođenja ovakvog
oblika učenja da odvagnemo njegove prednosti i nedostatke u svrhu
unapređenja postojećih sustava s ciljem kreacije jedinstvenog i
učinkovitog modela učenja. SWOT analizom ocijenit ćemo strategiju
udruge kroz četiri ključna faktora: snage (strengths), slabosti (weakness),
šanse (opportunities) i prijetnje (threaths).


SWOT analiza

S (snage) W (slabosti)
Entuzijazam, motiviranost, želja i sposobnost Loša infrastruktura i nedostatak ﬁnancijskih
članova tima sredstava.
E-učenje je u konstantnom razvoju pa je tako
potrebno konstantno obnavljati postojeće
E-učenje omogućava korisnicima kvalitetno
iskustvo i znanje koje imamo u implementaciji.
sudjelovanje u nastavi i kada to pitanje Ni najkvalitetnija oprema na kojoj se izvodi e-
udaljenosti, rasporeda i sličnih okolnosti nastava nije stopostotno pouzdana. Čak ni kada
praktički čine nemogućim. Široka dostupnost mogući tehnički problemi ne dovedu do prekida
u izvođenju e-nastave, svakako će doprinijeti
istovremeno
omogućava
i padu koncentracije korisnika, a samim time i

istovremeno sudjelovanje velikog broja padu kvalitete e-učenja.
korisnika.

U potpunosti modernizirana e-učionica otvorena
je 24 sata dnevno, što omogućava najeﬁkasnije
moguće iskorištavanje vremena. Korisnici sami
biraju kada će i kako pristupiti e-učenju budući
da imaju stalan pristup materijalima i nastavi
koju polaze.

E-učenje putem interneta omogućava posebno
dinamičnu interakciju između instruktora i
polaznika, kao i polaznika međusobno. Svaki
pojedinac doprinosi nastavi pokretanjem,
odnosno sudjelovanjem u raspravama koje se
tiču dotične teme.

U sklopu sustava lako je omogućena integracija i
pristup drugim izvorima bitnima za gradivo koje
se podučava.

O (prilike) T (prijetnje)
Prednost prvoga na tržištu u ovom slučaju može Neprihvaćanje inovacije.
postati značajan faktor uspjeha. Prvi na tržištu
ne dobiva samo najbolje suradnike i ulagače, Strah studenata i profesora od nepoznatog i
nego ima i najbrži povrat investicija.
upotrebe moderne tehnologije.
Interes države za globalnom informatičkom
pismenošću, za razvojem i napretkom te
Sporost birokratskog aparata da prepozna,
potrebom za cjeloživotnim obrazovanjem
Interes
studenata
za
novom, prihvati i prilagodi se vrlo brzim promjenama

njima prilagođenom formom obrade koje se događaju u svjetskoj tehnologiji te da
informacija.
pravovremeno investira u još neistražena tržišta
informacija.


Ciljevi i opseg
projekta

Glavni je cilj ovoga projekta postići bolju kvalitetu studiranja i
međunarodnu konkurentnost na Sveučilištu u Rijeci putem edukacije
profesora i studenata kroz informacijski centar i uspostavljanje
samoodržive organizacije za produkciju, publikaciju i usluge savjetovanja
oko izrade video lekcija za sve fakultete na Sveučilištu.

Uvođenjem i aktivnom primjenom multimedijskih nastavnih sadržaja, Bura
Znanja namjerava ostvariti i sljedeće strateške ciljeve:

Osigurati izlazak i konkurentnost Unaprijediti kvalitetu
na međunarodnom tržištu – obrazovnog procesa i ishoda
globalizacija i internacionalizacija učenja na kreativan način
obrazovanja
i elektroničkog

Oposobiti studente za proces
cjeloživotnog učenja

Potaknuti
praktični
rad
u Potaknuti inovaciju na
prostorijama fakulteta budući fakultetima jer nastava u
da bi teorijski dio bio prostorijama fakulteta postaje
prilagođen učenju izvan razmjena već stečenog znanja i
prostorija fakulteta ulaz u dubinu materije


Ciljevi i opseg projekta

- Pomoći ostvarenju financijske samoodrživosti i profitabilnosti fakulteta
na Sveučilištu u Rijeci: praktičan bi rad i rješavanje problema postalo
glavna aktivnost na fakultetima (umjesto postojeće aktivnosti, predavanja
teorijskog znanja). Ovakva bi profilacija fakulteta pojačala mogućnost
privrednih subjekata u okruženju Sveučilišta da počnu gravitirati sa svojim
konkretnim problemima prema njemu.
- Potaknuti multidisciplinarni pristup učenju na fakultetima Sveučilišta;
svaki bi kolegij kojega bi obradili u obliku online lekcija bio dostupan
svima kao izborni predmet.

Speciﬁčni ciljevi kroz pilot projekt

✤
Izrada i izvođenje online kolegija Filozofija znanosti (prof. dr. sc.
Predrag Šustar)

✤
Izrada mrežne aplikacije za publiciranje obaju kolegija

✤
Izrada mrežne aplikacije za promociju Udruge i projekta, te
Sveučilišta u Rijeci kao partnera

✤
Razvitak vještine pomoću svakodnevnog testiranja i evaluacije na
temelju feedbacka studenata i akademske zajednice kroz ljetni semestar
2012. godine

✤
Publicirati znanstveni rad temeljen na projektu


Opis redizajnioranog
studijskog programa

Glavna je ideja ovoga pilot projekta prebaciti
fazu učenja novog gradiva iz prostora
fakulteta u privatni prostor i, po načelima
moderne didaktike, posve je prilagoditi
studentu. Student u toj ključnoj fazi mora
imati maksimalnu mogućnost prilagodbe,
odnosno treba moći
sam odrediti gdje će, kada, kako i koliko dugo
učiti. Svaka je
osoba posebna individua sa
specifičnim karakteristikama i obvezama. Budući
da u nekoj studijskoj grupi studenti imaju
međusobno različite osobne obveze, teško je
naći kompromis (u ovom slučaju kompromis je u
domeni vremena) koji svima odgovara. Dugo
analizirajući taj problem dolazimo do zaključka da se maksimalna
fleksibilnost po tom pitanju može postići jedino na način da student sam
određuje kada će učiti. Cilj nam je učenje maksimalno približiti ljudima, a
to znači da im moramo pružiti mogućnost učenja u uvjetima koji im
najviše odgovaraju.


Opis redizajniranog studijskog programa

Moderna psihologija (H. Gardner) pretpostavlja postajanje sedam različitih
oblika inteligencije što znači da učimo na različite načine, stoga, umjesto
da se pokušava osmisliti neki srednji model po principu da radi najmanju
štetu grupi, potrebno je implementirati model koji je fleksibilan i
dinamičan te reagira na adekvatan način prema potrebama svakog
pojedinca. Na posljetku, svaka osoba ima nešto što se u domeni strojnog
učenja zove learning rate - vrijeme potrebno da se nešto nauči.
Primjerice, zamislimo jedan nastavni sat koji se sastoji od tri koncepta
koja se trebaju savladati. Pretpostavimo da se svaki koncept može
objasniti u 7 minuta i da u grupi imamo 3 studenta koji su, prema
provedbi bolonjskog procesa na Sveučilištu, potrebni prisustvovati na
nastavi.



Učenje na predavanju neeﬁkasno!

Linearni tijek predavanja u uččionici - 42 min

Ovo je hipotetski primjer koji bi trebao prikazati zašto je učenje novog gradiva na
satovima neefikasno. U sva su tri koncepta tražena dodatna objašnjenja i sat bi
trebao trajati 42 minute. Naš bi se model učenja prilagođavao studentu tako da
bi faza učenja trajala koliko je njemu potrebno, a ne koliko je potrebno svima u
grupi.



Za kreaciju, obradu i postavljanje edukacijskih animacija, video i audio
sadržaja te stvaranje interaktivnih e-materijala formirali smo tim ljudi s
vještinama u svakom pojedinom području
važnom za kvalitetnu izradu lekcija. Članovi će
Udruge pri izradi akademskog elektroničkog
materijala ostvarivati izravnu suradnju s
profesorima Sveučilišta u Rijeci kao
specijaliziranim stručnjacima za određeni
kolegij i odabranim najboljim studentima koji
slušaju kolegij, a potom izrađivati, obrađivati i postavljati edukacijske
video uratke na internet. Sistematiziranje nastavnih jedinica po određenim
kriterijima omogućiti će kontinuirano praćenje napretka studenata.

Profesor, nositelj kolegija, ne mora imati tehnička znanja u izradi
multimedijalnih lekcija, upravo je to posao članova Udruge. Za razliku od
dosadašnjih nastojanja u pravcu uvođenja e -learninga na Sveučilištu u
Rijeci kao što je primjerice projekt MudRi, mi želimo preuzeti dio tehničke
izrade lekcija, a profesorova je zadaća, kao i dosada, sadržaj nastave.
Postojeće rješenje zahtjeva od profesora samostalan angažman u
izradi materijala za online sadržaj kolegija. Naš model izradu
materijala prepušta specijaliziranom timu
ljudi, s vrhunskom opremom i većom
snalažljivošću u okruženju najnovije IT
tehnologije. Profesor se tako može posvetiti
osmišljavanju i koncipiranu lekcija koje potom
članovi izrađuju. Profesor bi evaluirao izrađenu lekciju te bi se
ona, ako je zadovoljan,
publicirala. Kada je publicirana,
evaluaciju prepuštamo studentima, a profesor opet može
odlučiti o doradi/promjeni postojeće lekcije. Ako lekciju treba doraditi,
članovi se Udruge o tome pobrinu, predaju ispravljenu verziju na
evaluaciju pa potom iznova publiciraju. U tome slučaju, ponovno kreće
evaluacija studenata i tako dok ne postignemo optimalni model lekcije.


Slijedite nas u budućnost


Brošura Bura Znanja

Empfohlen

Empfohlen

Weitere ähnliche Inhalte

Ähnlich wie Brošura Bura Znanja

Ähnlich wie Brošura Bura Znanja (20)

Mehr von Pogled kroz prozor

Mehr von Pogled kroz prozor (20)

Brošura Bura Znanja