1. Internet je javno dostupna globalna paketna podatkovna mreža koja zajedno
povezuje računala i računalne mreže korištenjem istoimenog protokola
(internet protokol = IP). To je "mreža svih mreža" koja se sastoji od milijuna
kućnih, akademskih, poslovnih i vladinih mreža koje međusobno
razmjenjuju informacije i usluge kao što su elektronička pošta, chat i
prijenos datoteka te povezane stranice i dokumente World Wide Weba.

2. Povijest interneta
 Internet je osnovan 1969. godine u SAD-u od strane
američkog Ministarstva obrane. Zvao se ARPANET (prva
četiri slova su kratica za Advanced Research Project
Agency - Agencija za napredne istraživačke projekte,
doknet označava računalnu mrežu). Cilj te mreže je bio da
se poveže određeni broj računala u SAD-u.

3. Načini povezivanja
 Za povezivanje se
koriste telefonske mreže, ISDN, ADSL, optički i ini
kabeli, satelitske veze i drugi načini.
 Svako računalo spojeno na internet ima svoju IP adresu, ali se
kod korištenja usluga, npr. u internetskom pregledniku,
uglavnom koriste imena koja se u adrese prevode pomoću
sustava poslužitelja za DNS. Popularni su internetski
preglednici Internet Explorer, Mozilla Firefox, Google
Chrome, Opera i Safari.
 ISP (Internet service provider) tvrtke korisnicima pružaju
usluge za spajanje na internet.
 Neki od hrvatskih ISP-ova su B.Net, CARNet, T-
Com, Iskon, Vodatel, VIPnet i Globalnet

4. Prednosti na internetu
 World Wide Web - koristi HTTP za prijenos web stranica napisanih u HTML-u - to
je noviji servis, ali i najbrže rastući
 razgovor ili čavrljanje (chat) - koji može biti komunikacija glasom ili pismena
komunikacija - primjeri su IRC,ICQ i u zadnje vrijeme sve popularniji Skype
 Korisnici na internetu mogu pristupati različitim informacijama, razgovarati s
drugim ljudima, koristiti elektroničku poštu ili pristupati forumima, kupovati na
internetu, igrati online igre, koristiti stranice za internetsko bankarstvo, učiti i sl.
 World Wide Web (također WWW ili samo Web) je najpopularniji i najveći
internetski servis, a zbog njegove popularnosti mnogi ljudi smatraju da je
on sinonim za internet, iako to nije točno. Na tom su servisu smještene internetske
stranice, blogovi i wikiji. Te stranice može vidjeti svatko, osim ako su zaštićene
lozinkom ili su blokirane iz nekog razloga (npr. od strane vlade neke države čiji
stanovnici tijekom razdoblja bana više ne mogu pristupati dotičnoj stranici).

5. Sigurnost
 Internet je zbog svoje raširenosti najveći izvor malicioznog softvera.
Najveći dio malicizonog softvera dolazi s pornografskih stranica ,te većine
internetskih stranica s torrentima, crackovima, keygenima, serijskim
brojevima i sl. Doduše, neke stranice s torrentima (Demonoid,
TorrentLeech i slične) ograničavaju registraciju te se na njima vrlo rijetko
postavlja sadržaj s malicioznim softverom.
 Korisnik može dobiti neku vrstu malicioznog softvera pokretanjem
zaražene datoteke skinute s interneta a ponekad i jednostavnim
posjećivanjem maliciozne internetske stranice (to se zove drive-by
download).
 Internetske stranice čiji URL počinje s https:// a ne s http:// imaju šifrirane
veze, što prevenira mogućnost da netko drugi pročita informacije koje je
korisnik unio na tim stranicama. Ipak, to ne znači da te stranice nisu
maliciozne, već samo da su njihove veze šifrirane.
 Osim malicioznog softvera, postoje i zlonamjerni ljudi. Oni često u sobama
za chat maltretiraju i/ili vrijeđaju ostale korisnike.

6. KRATKI SAVJETI ZA DJECU:
Nikad ne daj osobne informacije na internetu, bilo na chatu, blogovima
ili osobnim web stranicama.
Nikad nikome, osim roditeljima, ne reci svoju lozinku, čak ni
prijateljima.
Ako ti netko pošalje zlonamjernu ili prijeteću poruku, nemoj
odgovoriti. Pokaži je odrasloj osobi kojoj vjeruješ.
Nikad ne otvaraj e-mailove koje ti pošalje netko koga ne poznaješ ili
netko za koga već znaš da je zlostavljač.
Ne stavljaj na internet ništa što ne želiš da vide tvoji prijatelji iz
razreda, čak ni u e-mailu.
Ne šalji poruke kad si ljut. Prije nego što klikneš "Pošalji" zapitaj se
kako bi se ti osjećao da primiš tu poruku.
Pomozi djeci koju na taj način zlostavljaju tako da ne prikrivaš nasilje i
da odmah obavijestiš odrasle.
I na internetu poštuj pravila ponašanja kao i u svakodnevnom životu.

7. SAVJETI KOJE RODITELJI MOGU DATI SVOJOJ DJECI:
Naglasite im da budu pažljivi kome daju broj mobitela.
Ako dobiju poruku s nepoznatog broja, neka ne odgovaraju. Ne trebaju
odgovarati ni na poznate brojeve ako se zbog sadržaja poruke osjećaju
lose ili neugodno.
Potaknite ih da se prije slanja poruke zapitaju može li ona uvrijediti ili
na bilo koji način naštetiti primatelju.
Postavite pravilo prema kojem nije dopušteno slati fotografije ili
videozapise drugih ljudi bez njihova dopuštenja, kao ni slati sadržaje koji
mogu uvrijediti druge ljude.
Ako dijete dobije neprimjerenu poruku, poziv ili je izloženo nasilju,
dajte mu podršku i potaknite ga da odmah razgovara s vama ili nekom
drugom odraslom osobom u koju ima povjerenja (poput nastavnika,
školskog psihologa), kako se problem ne bi pogoršao.
Ako je riječ o ozbiljnijim oblicima nasilja, osobito zastrašujućim
prijetnjama, razmislite o tome da sve prijavite policiji. U takvim
slučajevima dobro je sačuvati poruke u mobitelu, ili negdje drugdje
zapisati podatke o datumu, vremenu i sadržaju poruke ili poziva.

8. Dobre strane interneta
 Na internetu postoje dobre strane interneta ,a to su:

9. Web preglednici
 Neki od najpoznatijih web preglednika:

10. Literatura:
 Internet
 Udžbenici

11. Prezentaciju izradili:
 Ivan Lekić
 Mark Krasnići
 Igor Štimac