SlideShare ist ein Scribd-Unternehmen logo
1 von 44
1
Računarski hardver
2
Računarske periferije
• Ulazni uređaji (tastatura, miš, skener)
• Izlazni uređaji (monitor, štampač)
• Sekundarni memorijski uređaji (hard disk,
CD, DVD)
3
4
Ulazne tehnologije -trendovi
Ulazni
medijum
Bušene kartice
Papirne trake
Tastatura
Pokazni uređaji
Optičko skeniranje
Prepoznavanje glasa
Dodirni uređaji
Prepoznavanje rukopisa
TREND: Prirodniji i jednostavniji interfejs
5
Ulazne tehnologije -trendovi
Ulazni
medijum
Bušene kartice
Papirne trake
Tastatura
Pokazni uređaji
Optičko skeniranje
Prepoznavanje glasa
Dodirni uređaji
Prepoznavanje rukopisa
TREND: Prirodniji i jednostavniji interfejs
6
Tastatura
7
Ulazne tehnologije
• Pokazni uređaji - zadavanje komandi, izbor
opcija,odgovori na promptne displeje kod
grafičkog korisničkog interfejsa (GUI)
• elektronski miš, trackball, tuochpad
• dodirni ekran (touch screen)
• Uređaji u vidu olovke - prepoznavanje
rukopisa i crtanja
• PDA olovka
• Olovka digitajzer i grafička bilježnica
8
9
10
11
Ulazne tehnologije
• Uređaji za prepoznavanja govora - digitalizuju
govor, kreiraju njegov zvučni uzorak, upoređuju ga
sa onim koje imaju u bazi zvučnih uzoraka i tako
prepoznaju riječ
• najprirodniji i najlakši metod unosa podataka
• diskretno prepoznavanja govora (pauze između
riječi)
• neprekidno prepoznavanje govora (normalan
konverzacioni govor)
• provjera zaliha, sortiranje avio prtljaga, govorni
automati (plaćanje računa, provjera stanja akcija,
upis na univerzitet,…)
12
13
Ulazne tehnologije
• Optički skeneri - konvertuju
tekstualne i grafičke dokumente u
digitalnu formu i omogućavaju
njihovo memorisanje na računaru
• koriste fotoelektrične uređaje koji
reflektuju znake u svjetlosne uzorke
koji se zatim dalje transformišu u
elektronske signale
• desktop i web izdavaštvo, arhiviranje i
efikasno pretraživanje dokumenata
14
Ulazne tehnologije
• Optičko prepoznavanje znakova
(OCR) - čitaju i prepoznaju kodove na
etiketama proizvoda, kreditnim
karticama, premijama osiguranja,
avionskim karticama i drugim
dokumentima
• Ručni štapovi za optičko skeniranje
BAR kodova (UPC kod) pretvaraju kod
u elektronske impulse na osnovu kojih
se pronalazi i prikazuje odgovarajuća
informacija o cijeni.
15
Ulazne tehnologije
• Magnetne trake – magnetisanjem oksida
gvožđa upisuju se informacije (do 200 bajtova)
potrebne za prepoznavanje kreditne kartice
(broj računa kupca)
• Smart kartice (inteligentne kartice) imaju
ugrađen i mikroprocesorski čip i do nekoliko
kilobajta memorije na magnetnim trakama.
(Ove kartice čuvaju i ažuriraju saldo)
• Digitalne kamere - omogućavaju smještanje
fotografija i video snimaka na računar za web
izdavaštvo, multimedijalne prezentacije i drugo
• MICR tehnologija- očitavanje znakova
ispisanih magnetnim mastilom kod čekova i
depozitnih slipova u bankama
16
Smart kartica
17
Izlazne tehnologije - trendovi
Prva
generacija
Druga
generacija
Treća
generacija
Četvrta
generacija
Peta
generacija
OUTPUT
MEDIJI/
METODI
Bušene
kartice
Štampani
izvještaji i
Dokumenti
Bušene
kartice
Štampani
izvještaji i
Dokumenti
Štampani
izvještaji i
Dokumenti
Video
prikazi
Video
prikazi
Audio
odgovori
Štampani
izvještaji i
Dokumenti
Video prikazi
Audio odgovori
Hiperpovezani
multimedijalni
dokumenti
TREND: U pravcu direktnih metoda outputa koji omogućavaju prirodnu, brzu i jasnu
komunikaciju.
18
Izlazne tehnologije
• Video monitori
• CRT (na bazi katodne cijevi) ili ravni (LCD na
bazi tečnih kristala, plasma, LED) monitori
• Kvalitet slike zavisi i od rezolucije tj. grafičke
kartice
• Za multimedijalne sadržaje potrebni su monitori sa
visokom rezolucijom
• Štampači
• Matrični (nekoliko stranica u minuti)
• Laserski (više stranica u minuti)
• Višenamjenski (fax, kopiranje i drugo)
19
CRT i ravni monitori
20
Laserski štampač-komponente i
princip rada
21
Štampači-matrični, laserski, ploter
22
Memorijske tehnologije - trendovi
•Ultra brzi medijumi imaju veću cijenu po bajtu i obično su
manjeg kapaciteta
•Medijumi velikog kapaciteta imaju manju cijenu ali su sporiji
Svi memorijski medijumi uvećavaju brzinu i
kapacitet a smanjuju cijenu!
Prva
generacija
Druga
generacija
Treca
generacija
Cetvrta generacija Peta generacija?
PRIMARNA
MEMORIJA
Magnetni
kalem
Magnetno
jezgro
Magnetno
jezgro
LSI
poluprovodnicki
memorijski cipovi
VLSI
poluprovodnicki
memorijski cipovi
TREND: usmjereni ka velikim kapacitetima koristeci manja mikroelektronska kola
SEKUNDARNA
MEMORIJA
Magnetna
traka
Magnetni
kalem
Magnetna
traka
Magnetni
disk
Magnetni
disk
Magnetna
traka
Magnetni disk
Opticki disk
Magnetna traka
Opticki disk
Magnetni disk
TREND: usmjeren ka masivnim kapacitetima koristeci magnetne i opticke medije
23
Osnove kompjuterskog memorisanja
• Podaci se memorišu kroz prisustvo i odsustvo
elektronskih ili magnetnih signala tj. u binarnom
brojnom sistemu (0,1)
• Za elektronska kola provodno stanje predstavlja
binarnu 1 a neprovodno 0
• Magnetni medijumi ova dva stanja predstavljaju
različito polarisanim magnetnim poljima (+, -)
• BIT - najmanji dio podatka (0 ili 1)
• BAJT - 8 bita, 1 karakter (slovo, cifra ili neki
drugi znak)
24
• ASCII kodiranje (American Standard Code
for Information Interchange )
5 - 00110101
A - 01000001
B - 01000010
Osnove kompjuterskog memorisanja
25
Mjerne jedinice za kapacitet
memorije
• 1KB (kilobajt) = 1024 bajta
• 1MB (megabajt) = 1024 KB (oko milion bajta)
• 1GB (gigabajt) = 1024 MB (oko bilion bajta)
• 1TB (terabajt) = 1024 GB (oko trilion bajta)
K= 1024 = 210
10 MB = 10 485 760 bajta
26
Direktni i sekvencijalni pristup
• Direktni pristup - random acces
• Svakom elementu podatka (bajtu ili riječi)
pridružuje se jedinstvena adresa na osnovu koje
mu se pristupa direktno
• Sekvencijalni pristup
• Podaci se memorišu u unaprijed definisanoj
sekvenci (numeričkom poretku). Podatku se
pristupa tako što se mora pristupiti svakom
podatku koji je u sekvenci prije njega.
27
Direktni i sekvencijalni pristup
A
B
C
D
E
Glava za čitanje i upisivanje
A
C
E
B
D
Glava za čitanje i upisivanje
Sekvencijalni
Direktni
28
Primarna (poluprovodnička) memorija
• Karakteristike
• Pozitivne: mala veličina, velika brzina, otpornost
na potrese i visoke temperature
• Negativne: nepostojanost - gubitkom električnog
napajanja sadržaj memorije se briše
• rješenje: baterijsko napajanje ili kontinuirano
presnimavnje na trajne memorijske uređaje
29
• RAM (Random Access Memory) - memorija sa slučajnim
pristupom
• Svakoj memorijskoj poziciji se može pristupiti (citati) i
promijeniti sadržaj (pisati) (memorija za čitanje i upisivanje,
read/write memorija)
• ROM (Read Only Memory) - memorija samo za čitanje.
• Sadržaj ove memorije može biti čitan ali ne i presnimljen
(obično sadrže kontrolne instrukcije i djelovi OS koje
proizvođač snimi tj. isprogramira)
• PROM (Programmable ROM) - može biti isprogramirana
naknadno poslije proizvodnje (trajno)
• EPROM (Erasable Programable ROM)- (privremeno) tj.
može se brisati
30
Sekundarna (magnetna) memorija
• Magnetni disk
• metalni disk presvučen oksidom gvožđa
• Podaci se zapisuju na koncentričnim stazama
(tankim namagnetisanim tragovima) u vidu binarnih
cifara tj. ASCII kodova
• Na jednoj traci može biti zapisano nekoliko hiljada
bajtova a na licu diska ima više stotina staza
• Disk se rotira oko vertikalne osovine brzinom od
3600 do 7600 rpm -obrtaja u minuti
• Podaci se čitaju pomoću elektromagnetne R/W
glave kojom upravlja pristupni uređaj
31
• Podacima se pristupa direktno na osnovu
jedinstvene adrese. Adresa se formira pomoću
staza i sektora
SEKTOR
STAZA
32
Tipovi magnetnih diskova
Flopy disk (disketa)
• prenosivi medijum
• kapacitet: 3,5 inča, 1.44MB
Hard disk
• fiksiran u kućištu računara
• sastoji se od više magnetnih diskova na
vertikalnoj osovini između kojih se nalaze
R/W glave
• kapacitet: nekoliko stotina MB do nekoliko
GB)
33
34
UREĐAJ ZA ČITANJE I PISANJE
OSOVINA
DISK PLOČA
STAZA
CILINDAR
35
Eksterni hard disk
36
Sekundarna (magnetna) memorija
• RAID (Redundant Arrays of Independent
Disks) - niz više međusobno povezanih hard
diskova (6 do 100) zajedno sa mikroprocesorom
koji njima upravlja
• obezbjeđuju ogromne memorijske kapacitete
(mnogo gigabajta) i veliku brzinu pristupa
podacima (paralelni pristup diskovima)
• takođe obezbjeđuju sigurnosnu zaštitu jer se
podaci kopiraju na više diskova (redundansa)
• SAN (Storage Area Network) povezivanje više
RAID jedinica fiber optičkim kablom
37
38
Sekundarna (magnetna) memorija
• Magnetna traka
• Sekvencijalni pristup, povoljna za batch
(paketno) memorisanje
• Ima nižu cijenu od magnetnog diska
• Javlja se u vidu kalema ili kertridža (kaseta)
• Grupisanjem nekoliko stotina kaseta kojim
upravlja robotička tehnologija postiže se
velika brzina i kapacitet
• Koristi se za arhiviranje i backup (rezervne
kopije podataka)
39
40
Sekundarna (optička) memorija
• Optički diskovi
• Podaci se snimaju laserski tako što se prave
mikroskopska udubljenja na spiralnim trakama na
površini diska.
• Laserski uređaj čita binarne kodove podataka
prezentovane tim udubljenjima
• Memorišu podatke gustinom mnogo većom nego
magnetni diskovi, ali imaju mnogo manju brzinu
upisivanja podataka i skuplji su.
• Koriste se najviše za image i multimedijalne podatke
(katalozi, prezentacije, enciklopedije,…)
41
• CD-ROM (Compact Disk-Read Only Memory)
• prečnika 12 cm, kapacitet više od 600 MB (kao 400 flopy
diskova ili 300000 stranica teksta)
• kupuju se nasnimljeni i ne mogu se presnimavati
• CD-R (Compact Disk- Recordable)
• omogućavaju snimanje podataka (narezivanje) ali samo
jednom, dok se čitati mogu više puta - WORM (write once,
read many) tehnologija
• CD-RW (CD - Rewritable)
• omogućavaju snimanje i brisanje podataka
• sadržaj se briše laserskim topljenjem udubljenja na površini
diska a magnetno optičkim tehnikama je moguće izmijeniti
reflektivne osobine udubljenja iz jednog pravca u drugi
mijenjajući tako 1 u 0 i obrnuto tj. mijenjajući podatke
42
• DVD (Digital Video Disk)
• kapacitet od 4.7 do 8.5 GB na obje strane
• veoma visok kvalitet memorisanja image,
audio i video podataka
• DVD - ROM (filmovi)
• DVD-RAM (arhiviranje i backup masivnih i
multimedijalnih podataka)
DVD-R i DVD-RW
43
Blu- ray disk do 50 GB
Naslednik DVD diskova
44
Flash memorije
• EEPROM memorija
• Brisanje i programiranje na
nivou velikih blokova pa su brže
od EPROM memorija
• Nedostaci: ograničeno
presnimavanje, teška
optimizacija iskorištenosti
memorije, visoka cijena po GB

Weitere ähnliche Inhalte

Ähnlich wie 5 Pred5.ppt (6)

Prezentacija o hard disku. Luka Milosevic Milojevic
Prezentacija o hard disku. Luka Milosevic MilojevicPrezentacija o hard disku. Luka Milosevic Milojevic
Prezentacija o hard disku. Luka Milosevic Milojevic
 
Prezentacija o hard disku. Luka 1923
Prezentacija o hard disku. Luka 1923Prezentacija o hard disku. Luka 1923
Prezentacija o hard disku. Luka 1923
 
Primena računara u elektrotehnici ,računarski sistem copy
Primena računara u elektrotehnici  ,računarski sistem   copyPrimena računara u elektrotehnici  ,računarski sistem   copy
Primena računara u elektrotehnici ,računarski sistem copy
 
Primena računara u elektrotehnici ,računarski sistem
Primena računara u elektrotehnici  ,računarski sistemPrimena računara u elektrotehnici  ,računarski sistem
Primena računara u elektrotehnici ,računarski sistem
 
Sjeverni i južni most.pptx
Sjeverni i južni most.pptxSjeverni i južni most.pptx
Sjeverni i južni most.pptx
 
Računarski sistem
Računarski sistemRačunarski sistem
Računarski sistem
 

Mehr von OsnovnakolaJovanCvij

01 - Brojni sistemi i prevodjenje brojeva.pdf
01 - Brojni sistemi i prevodjenje brojeva.pdf01 - Brojni sistemi i prevodjenje brojeva.pdf
01 - Brojni sistemi i prevodjenje brojeva.pdf
OsnovnakolaJovanCvij
 
predavanje_1___algoritmi_1456322499054.ppt
predavanje_1___algoritmi_1456322499054.pptpredavanje_1___algoritmi_1456322499054.ppt
predavanje_1___algoritmi_1456322499054.ppt
OsnovnakolaJovanCvij
 
kotiranjerazmeraissimboliugradjevinarstvu-6-201027135930.pdf
kotiranjerazmeraissimboliugradjevinarstvu-6-201027135930.pdfkotiranjerazmeraissimboliugradjevinarstvu-6-201027135930.pdf
kotiranjerazmeraissimboliugradjevinarstvu-6-201027135930.pdf
OsnovnakolaJovanCvij
 
LINIJSKE-ALGORITAMSKE-STRUKTURe-seminarski.ppt
LINIJSKE-ALGORITAMSKE-STRUKTURe-seminarski.pptLINIJSKE-ALGORITAMSKE-STRUKTURe-seminarski.ppt
LINIJSKE-ALGORITAMSKE-STRUKTURe-seminarski.ppt
OsnovnakolaJovanCvij
 
01 _ Brojni sistemi i predstavljanje brojeva _ 2013.ppt
01 _ Brojni sistemi i predstavljanje brojeva _ 2013.ppt01 _ Brojni sistemi i predstavljanje brojeva _ 2013.ppt
01 _ Brojni sistemi i predstavljanje brojeva _ 2013.ppt
OsnovnakolaJovanCvij
 
Техничка документација 1.pptx
Техничка документација 1.pptxТехничка документација 1.pptx
Техничка документација 1.pptx
OsnovnakolaJovanCvij
 

Mehr von OsnovnakolaJovanCvij (18)

ALGORITMI1.pptx
ALGORITMI1.pptxALGORITMI1.pptx
ALGORITMI1.pptx
 
01 - Brojni sistemi i prevodjenje brojeva.pdf
01 - Brojni sistemi i prevodjenje brojeva.pdf01 - Brojni sistemi i prevodjenje brojeva.pdf
01 - Brojni sistemi i prevodjenje brojeva.pdf
 
07_funkcije.pptx
07_funkcije.pptx07_funkcije.pptx
07_funkcije.pptx
 
03 Uvod u QBasic (5.r)-1.pptx
03 Uvod u QBasic (5.r)-1.pptx03 Uvod u QBasic (5.r)-1.pptx
03 Uvod u QBasic (5.r)-1.pptx
 
predavanje_1___algoritmi_1456322499054.ppt
predavanje_1___algoritmi_1456322499054.pptpredavanje_1___algoritmi_1456322499054.ppt
predavanje_1___algoritmi_1456322499054.ppt
 
kotiranjerazmeraissimboliugradjevinarstvu-6-201027135930.pdf
kotiranjerazmeraissimboliugradjevinarstvu-6-201027135930.pdfkotiranjerazmeraissimboliugradjevinarstvu-6-201027135930.pdf
kotiranjerazmeraissimboliugradjevinarstvu-6-201027135930.pdf
 
LINIJSKE-ALGORITAMSKE-STRUKTURe-seminarski.ppt
LINIJSKE-ALGORITAMSKE-STRUKTURe-seminarski.pptLINIJSKE-ALGORITAMSKE-STRUKTURe-seminarski.ppt
LINIJSKE-ALGORITAMSKE-STRUKTURe-seminarski.ppt
 
DOPUNSKA NASTAVA.ppt
DOPUNSKA NASTAVA.pptDOPUNSKA NASTAVA.ppt
DOPUNSKA NASTAVA.ppt
 
spa1.ppt
spa1.pptspa1.ppt
spa1.ppt
 
CS02.ppt
CS02.pptCS02.ppt
CS02.ppt
 
5.4.1._tehnicka_dokumentacija_0.pptx
5.4.1._tehnicka_dokumentacija_0.pptx5.4.1._tehnicka_dokumentacija_0.pptx
5.4.1._tehnicka_dokumentacija_0.pptx
 
346913768-Mjerenja-ppt.ppt
346913768-Mjerenja-ppt.ppt346913768-Mjerenja-ppt.ppt
346913768-Mjerenja-ppt.ppt
 
abc_algoritmi_teorija.ppt
abc_algoritmi_teorija.pptabc_algoritmi_teorija.ppt
abc_algoritmi_teorija.ppt
 
značaj_i_primena_računara(2).ppt
značaj_i_primena_računara(2).pptznačaj_i_primena_računara(2).ppt
značaj_i_primena_računara(2).ppt
 
01 _ Brojni sistemi i predstavljanje brojeva _ 2013.ppt
01 _ Brojni sistemi i predstavljanje brojeva _ 2013.ppt01 _ Brojni sistemi i predstavljanje brojeva _ 2013.ppt
01 _ Brojni sistemi i predstavljanje brojeva _ 2013.ppt
 
Presentation1.pptx
Presentation1.pptxPresentation1.pptx
Presentation1.pptx
 
Presentation1.pptx
Presentation1.pptxPresentation1.pptx
Presentation1.pptx
 
Техничка документација 1.pptx
Техничка документација 1.pptxТехничка документација 1.pptx
Техничка документација 1.pptx
 

5 Pred5.ppt

  • 2. 2 Računarske periferije • Ulazni uređaji (tastatura, miš, skener) • Izlazni uređaji (monitor, štampač) • Sekundarni memorijski uređaji (hard disk, CD, DVD)
  • 3. 3
  • 4. 4 Ulazne tehnologije -trendovi Ulazni medijum Bušene kartice Papirne trake Tastatura Pokazni uređaji Optičko skeniranje Prepoznavanje glasa Dodirni uređaji Prepoznavanje rukopisa TREND: Prirodniji i jednostavniji interfejs
  • 5. 5 Ulazne tehnologije -trendovi Ulazni medijum Bušene kartice Papirne trake Tastatura Pokazni uređaji Optičko skeniranje Prepoznavanje glasa Dodirni uređaji Prepoznavanje rukopisa TREND: Prirodniji i jednostavniji interfejs
  • 7. 7 Ulazne tehnologije • Pokazni uređaji - zadavanje komandi, izbor opcija,odgovori na promptne displeje kod grafičkog korisničkog interfejsa (GUI) • elektronski miš, trackball, tuochpad • dodirni ekran (touch screen) • Uređaji u vidu olovke - prepoznavanje rukopisa i crtanja • PDA olovka • Olovka digitajzer i grafička bilježnica
  • 8. 8
  • 9. 9
  • 10. 10
  • 11. 11 Ulazne tehnologije • Uređaji za prepoznavanja govora - digitalizuju govor, kreiraju njegov zvučni uzorak, upoređuju ga sa onim koje imaju u bazi zvučnih uzoraka i tako prepoznaju riječ • najprirodniji i najlakši metod unosa podataka • diskretno prepoznavanja govora (pauze između riječi) • neprekidno prepoznavanje govora (normalan konverzacioni govor) • provjera zaliha, sortiranje avio prtljaga, govorni automati (plaćanje računa, provjera stanja akcija, upis na univerzitet,…)
  • 12. 12
  • 13. 13 Ulazne tehnologije • Optički skeneri - konvertuju tekstualne i grafičke dokumente u digitalnu formu i omogućavaju njihovo memorisanje na računaru • koriste fotoelektrične uređaje koji reflektuju znake u svjetlosne uzorke koji se zatim dalje transformišu u elektronske signale • desktop i web izdavaštvo, arhiviranje i efikasno pretraživanje dokumenata
  • 14. 14 Ulazne tehnologije • Optičko prepoznavanje znakova (OCR) - čitaju i prepoznaju kodove na etiketama proizvoda, kreditnim karticama, premijama osiguranja, avionskim karticama i drugim dokumentima • Ručni štapovi za optičko skeniranje BAR kodova (UPC kod) pretvaraju kod u elektronske impulse na osnovu kojih se pronalazi i prikazuje odgovarajuća informacija o cijeni.
  • 15. 15 Ulazne tehnologije • Magnetne trake – magnetisanjem oksida gvožđa upisuju se informacije (do 200 bajtova) potrebne za prepoznavanje kreditne kartice (broj računa kupca) • Smart kartice (inteligentne kartice) imaju ugrađen i mikroprocesorski čip i do nekoliko kilobajta memorije na magnetnim trakama. (Ove kartice čuvaju i ažuriraju saldo) • Digitalne kamere - omogućavaju smještanje fotografija i video snimaka na računar za web izdavaštvo, multimedijalne prezentacije i drugo • MICR tehnologija- očitavanje znakova ispisanih magnetnim mastilom kod čekova i depozitnih slipova u bankama
  • 17. 17 Izlazne tehnologije - trendovi Prva generacija Druga generacija Treća generacija Četvrta generacija Peta generacija OUTPUT MEDIJI/ METODI Bušene kartice Štampani izvještaji i Dokumenti Bušene kartice Štampani izvještaji i Dokumenti Štampani izvještaji i Dokumenti Video prikazi Video prikazi Audio odgovori Štampani izvještaji i Dokumenti Video prikazi Audio odgovori Hiperpovezani multimedijalni dokumenti TREND: U pravcu direktnih metoda outputa koji omogućavaju prirodnu, brzu i jasnu komunikaciju.
  • 18. 18 Izlazne tehnologije • Video monitori • CRT (na bazi katodne cijevi) ili ravni (LCD na bazi tečnih kristala, plasma, LED) monitori • Kvalitet slike zavisi i od rezolucije tj. grafičke kartice • Za multimedijalne sadržaje potrebni su monitori sa visokom rezolucijom • Štampači • Matrični (nekoliko stranica u minuti) • Laserski (više stranica u minuti) • Višenamjenski (fax, kopiranje i drugo)
  • 19. 19 CRT i ravni monitori
  • 22. 22 Memorijske tehnologije - trendovi •Ultra brzi medijumi imaju veću cijenu po bajtu i obično su manjeg kapaciteta •Medijumi velikog kapaciteta imaju manju cijenu ali su sporiji Svi memorijski medijumi uvećavaju brzinu i kapacitet a smanjuju cijenu! Prva generacija Druga generacija Treca generacija Cetvrta generacija Peta generacija? PRIMARNA MEMORIJA Magnetni kalem Magnetno jezgro Magnetno jezgro LSI poluprovodnicki memorijski cipovi VLSI poluprovodnicki memorijski cipovi TREND: usmjereni ka velikim kapacitetima koristeci manja mikroelektronska kola SEKUNDARNA MEMORIJA Magnetna traka Magnetni kalem Magnetna traka Magnetni disk Magnetni disk Magnetna traka Magnetni disk Opticki disk Magnetna traka Opticki disk Magnetni disk TREND: usmjeren ka masivnim kapacitetima koristeci magnetne i opticke medije
  • 23. 23 Osnove kompjuterskog memorisanja • Podaci se memorišu kroz prisustvo i odsustvo elektronskih ili magnetnih signala tj. u binarnom brojnom sistemu (0,1) • Za elektronska kola provodno stanje predstavlja binarnu 1 a neprovodno 0 • Magnetni medijumi ova dva stanja predstavljaju različito polarisanim magnetnim poljima (+, -) • BIT - najmanji dio podatka (0 ili 1) • BAJT - 8 bita, 1 karakter (slovo, cifra ili neki drugi znak)
  • 24. 24 • ASCII kodiranje (American Standard Code for Information Interchange ) 5 - 00110101 A - 01000001 B - 01000010 Osnove kompjuterskog memorisanja
  • 25. 25 Mjerne jedinice za kapacitet memorije • 1KB (kilobajt) = 1024 bajta • 1MB (megabajt) = 1024 KB (oko milion bajta) • 1GB (gigabajt) = 1024 MB (oko bilion bajta) • 1TB (terabajt) = 1024 GB (oko trilion bajta) K= 1024 = 210 10 MB = 10 485 760 bajta
  • 26. 26 Direktni i sekvencijalni pristup • Direktni pristup - random acces • Svakom elementu podatka (bajtu ili riječi) pridružuje se jedinstvena adresa na osnovu koje mu se pristupa direktno • Sekvencijalni pristup • Podaci se memorišu u unaprijed definisanoj sekvenci (numeričkom poretku). Podatku se pristupa tako što se mora pristupiti svakom podatku koji je u sekvenci prije njega.
  • 27. 27 Direktni i sekvencijalni pristup A B C D E Glava za čitanje i upisivanje A C E B D Glava za čitanje i upisivanje Sekvencijalni Direktni
  • 28. 28 Primarna (poluprovodnička) memorija • Karakteristike • Pozitivne: mala veličina, velika brzina, otpornost na potrese i visoke temperature • Negativne: nepostojanost - gubitkom električnog napajanja sadržaj memorije se briše • rješenje: baterijsko napajanje ili kontinuirano presnimavnje na trajne memorijske uređaje
  • 29. 29 • RAM (Random Access Memory) - memorija sa slučajnim pristupom • Svakoj memorijskoj poziciji se može pristupiti (citati) i promijeniti sadržaj (pisati) (memorija za čitanje i upisivanje, read/write memorija) • ROM (Read Only Memory) - memorija samo za čitanje. • Sadržaj ove memorije može biti čitan ali ne i presnimljen (obično sadrže kontrolne instrukcije i djelovi OS koje proizvođač snimi tj. isprogramira) • PROM (Programmable ROM) - može biti isprogramirana naknadno poslije proizvodnje (trajno) • EPROM (Erasable Programable ROM)- (privremeno) tj. može se brisati
  • 30. 30 Sekundarna (magnetna) memorija • Magnetni disk • metalni disk presvučen oksidom gvožđa • Podaci se zapisuju na koncentričnim stazama (tankim namagnetisanim tragovima) u vidu binarnih cifara tj. ASCII kodova • Na jednoj traci može biti zapisano nekoliko hiljada bajtova a na licu diska ima više stotina staza • Disk se rotira oko vertikalne osovine brzinom od 3600 do 7600 rpm -obrtaja u minuti • Podaci se čitaju pomoću elektromagnetne R/W glave kojom upravlja pristupni uređaj
  • 31. 31 • Podacima se pristupa direktno na osnovu jedinstvene adrese. Adresa se formira pomoću staza i sektora SEKTOR STAZA
  • 32. 32 Tipovi magnetnih diskova Flopy disk (disketa) • prenosivi medijum • kapacitet: 3,5 inča, 1.44MB Hard disk • fiksiran u kućištu računara • sastoji se od više magnetnih diskova na vertikalnoj osovini između kojih se nalaze R/W glave • kapacitet: nekoliko stotina MB do nekoliko GB)
  • 33. 33
  • 34. 34 UREĐAJ ZA ČITANJE I PISANJE OSOVINA DISK PLOČA STAZA CILINDAR
  • 36. 36 Sekundarna (magnetna) memorija • RAID (Redundant Arrays of Independent Disks) - niz više međusobno povezanih hard diskova (6 do 100) zajedno sa mikroprocesorom koji njima upravlja • obezbjeđuju ogromne memorijske kapacitete (mnogo gigabajta) i veliku brzinu pristupa podacima (paralelni pristup diskovima) • takođe obezbjeđuju sigurnosnu zaštitu jer se podaci kopiraju na više diskova (redundansa) • SAN (Storage Area Network) povezivanje više RAID jedinica fiber optičkim kablom
  • 37. 37
  • 38. 38 Sekundarna (magnetna) memorija • Magnetna traka • Sekvencijalni pristup, povoljna za batch (paketno) memorisanje • Ima nižu cijenu od magnetnog diska • Javlja se u vidu kalema ili kertridža (kaseta) • Grupisanjem nekoliko stotina kaseta kojim upravlja robotička tehnologija postiže se velika brzina i kapacitet • Koristi se za arhiviranje i backup (rezervne kopije podataka)
  • 39. 39
  • 40. 40 Sekundarna (optička) memorija • Optički diskovi • Podaci se snimaju laserski tako što se prave mikroskopska udubljenja na spiralnim trakama na površini diska. • Laserski uređaj čita binarne kodove podataka prezentovane tim udubljenjima • Memorišu podatke gustinom mnogo većom nego magnetni diskovi, ali imaju mnogo manju brzinu upisivanja podataka i skuplji su. • Koriste se najviše za image i multimedijalne podatke (katalozi, prezentacije, enciklopedije,…)
  • 41. 41 • CD-ROM (Compact Disk-Read Only Memory) • prečnika 12 cm, kapacitet više od 600 MB (kao 400 flopy diskova ili 300000 stranica teksta) • kupuju se nasnimljeni i ne mogu se presnimavati • CD-R (Compact Disk- Recordable) • omogućavaju snimanje podataka (narezivanje) ali samo jednom, dok se čitati mogu više puta - WORM (write once, read many) tehnologija • CD-RW (CD - Rewritable) • omogućavaju snimanje i brisanje podataka • sadržaj se briše laserskim topljenjem udubljenja na površini diska a magnetno optičkim tehnikama je moguće izmijeniti reflektivne osobine udubljenja iz jednog pravca u drugi mijenjajući tako 1 u 0 i obrnuto tj. mijenjajući podatke
  • 42. 42 • DVD (Digital Video Disk) • kapacitet od 4.7 do 8.5 GB na obje strane • veoma visok kvalitet memorisanja image, audio i video podataka • DVD - ROM (filmovi) • DVD-RAM (arhiviranje i backup masivnih i multimedijalnih podataka) DVD-R i DVD-RW
  • 43. 43 Blu- ray disk do 50 GB Naslednik DVD diskova
  • 44. 44 Flash memorije • EEPROM memorija • Brisanje i programiranje na nivou velikih blokova pa su brže od EPROM memorija • Nedostaci: ograničeno presnimavanje, teška optimizacija iskorištenosti memorije, visoka cijena po GB