1. AGRESIVNO
PONAŠANJE
Ministarstvo socijalne politike i mladih
Obiteljski centar Virovitičko-podravske županije
Sandra Matošina Borbaš, prof.

2. “SLUŽBENA” DEFINICIJA AGRESIJE
fizički ili verbalni oblik ponašanja koji ima namjeru
povrede osobe ili objekta.
 namjerno ponašanje s ciljem nanošenja fizičke ili
psihičke boli
 bilo koji oblik ponašanja učinjenog s namjerom da se
povrijedi neka osoba ili objekt


razne definicije imaju dvije dodirne (najvažnije) točke
namjera +
 ponašanje (?)


3. DIJAGNOSTIKA AGRESIVNOG
PONAŠANJA
različitost definicije zapravo utječe na činjenicu kako se
agresija tretira
 vodit ćemo se dijagnostičkim kriterijima objavljenim u
DSM-IV – dijagnostičkom i statističkom priručniku
američke psihijatrijske udruge



VAŽNO JE da ti oblici ponašanja direktno utječu na socijalne i
obiteljske odnose i radne zadatke
VAŽNO JE trajanje ponašanja, da ono nije jednokratno i
reaktivno

termin – poremećaji u ponašanju

4. POREMECAJI U PONAŠANJU (DSM-IV)
POREMECAJ OPHODJENJA (F 91.8)













tiraniziraju, prijete i zastrašuju druge
iniciraju tuču
koriste oružje koje može izazvati ozljede
fizička okrutnost prema ljudima i/ili životinjama
krađa bez / uz suočavanje s žrtvom
prisiljavanje na seksualnu aktivnosti
podmetanje požara
namjerno uništavanje tuđe imovine
provala u kuću, automobil, zgradu…
laganje (nasamarivanje) drugim ljudima
ostajanje dugo vani u dobi do 13 godina
bježanje od kuće preko noći
markiranje prije 13 godine

5. POREMECAJI U PONAŠANJU (DSM-IV)
POREMECAJ S PRKOŠENJEM I SUPROSTAVLJANJEM
(F 91.3)
često se razbjesne
 često se svađaju s odraslima
 aktivno se suprotstavljaju i odbijaju pokoriti
zahtjevima
 namjerno ometaju druge ljude
 okrivljuju druge za svoje pogreške
 često se uzrujavaju i osjetljivi su na postupke drugih
 česta ljutnja ili srdžba
 česta zloba i osvetoljubivost


6. AGRESIVNOST I SPOL
Čestina simptoma poremećaja ophođenja
3
2,5
2
1,5
1
0,5
0
agr. ponašanje
uništavanje
dječaci
krađa
djevojčice
kršenje pravila

7. AGRESIVNOST I DOB
Čestina simptoma poremećaja ophođenja
3
2,5
2
1,5
1
0,5
0
agr. ponašanje
uništavanje
osnovna škola
krađa
srednja škola
gimnazija
kršenje pravila

8. RAZVOJ AGRESIJE KROZ DOB
DOJENAČKA DOB
mala djeca nemaju objektivnu
percepciju drugoga
(egocentrizam mišljenja), pa ne
mogu ni planirati ponašanja s
namjerom činjenja štete drugome
 FRUSTRACIJA se javlja oko 6/7
mjeseca života
 agresija oko 1 godine je
INSTRUMENTALNA – namijenjena
cilju (najčešće očuvanja i/ili
uzimanja igračaka)


9. RAZVOJ AGRESIJE KROZ DOB
RANO DJETINJSTVO
izljevi bijesa – nerazmjer želje i
mogućnosti – najjači je između
3 i 5 godine
 fizička agresija se smanjuje –
samoregulacija, mogućnost
izražavanja riječima, posljedice
 agresija je usmjerena
odraslima i vršnjacima, više
nije pretežno instrumentalna,
nego reaktivna


10. RAZVOJ AGRESIJE KROZ DOB
SREDNJE DJETINJSTVO
spolne razlike
 prepoznaju namjere
 veće kognitivne
sposobnosti
 jače i važnije vršnjačke
veze


11. RAZVOJ AGRESIJE KROZ DOB
MLADENAČKA DOB

razvoj agresije ide u dva
suprotna smjera
RIZIČNE SKUPINE
 jačanje agresije, agresivnih
oblika ponašanja, ulazak u
delikventna ponašanja
 kolektivno nasilje - agresija kao
oblik socijalne dominantnosti
NERIZIČNE SKUPINE
 smanjenje agresivnih oblika
ponašanja, učenje asertivnosti

12. ŠTO SE TIČE DIJAGNOSTIKE…
AGRESIJA JE DRUŠTVENO NEPRIHVATLJIVO
PONAŠANJE S NAMJEROM NANOŠENJA
ŠTETE OSOBI I/ILI IMOVINI
 ALI važna je i osobna, subjektivna definicija agresivnosti
 NAJVAŽNIJA stavka vezana uz agresivno ponašanje, bilo
djeteta, bilo odrasle osobe je činjenica

DA JE AGRESIVNO PONAŠANJE
VRLO KORISNO PONAŠANJE!

13. UZROCI AGRESIJE
pojedinac
uža obitelj
šira obitelj, prijatelji
škola, uža okolina
društvo
biološki faktori
 psihički faktori
 socijalni faktori


14. BIOLOŠKI FAKTORI
genetika
 hormoni



povišen testosteron
neurotransmitori


snižen serotonin
snižen noradrenalin
evolucija
 ozljede (amigdala, hipothalamus, limbički sustav)
 epilepsija


15. PSIHIČKI FAKTORI
kognitivna oštećenja (mentalna retardacija)
 alkohol / droga
 temperament
 nedovoljna regulacija frustracije
 iskrivljena percepcija okolnih događaja
 nedovoljna empatičnost


16. SOCIJALNI FAKTORI - OBITELJ
starost majke (majke tinejdžerke imaju veću šansu da
imaju agresivnu djecu)
 alkoholizam u obitelji (samo otac)
 antisocijalno ponašanje i kriminalitet roditelja
 psihijatrijske bolesti roditelja (depresija, anksioznost,
OKP, shi)
 rastavljeni roditelji
 nesklad u obitelji


17. SOCIJALNI FAKTORI – OBITELJSKI ODNOSI
manjak roditeljskog
nadzora
 nedovoljna
kompetentnost roditelja
 zanemarivanje
 zlostavljanje
 odgojni stilovi
 nedovoljna emocionalna
potpora i prihvaćanje
roditelja


18. SOCIJALNI FAKTORI - UŽA OKOLINA
odsutnost socijalne
potpore
 status u vršnjačkoj
grupi
 direktne posljedice
ponašanja


19. SOCIJALNI FAKTORI - ŠIRA OKOLINA
socioekonomski status
 nezaposlenost roditelja
 pretjerana zaposlenost
roditelja
 društveni stav spram
nasilja i agresivnih oblika
ponašanja


20. ozbiljnost kriminalnih radnji do 30. g.
AGRESIJA I GLEDANJE TELEVIZIJE
10
9
8
7
6
5
4
3
2
1
0
nisko
srednje
visoko
preferencija gledanja nasilja na TV u dobi od 8 g.

21. LJUTNJA – EMOCIJA KOJU POSEBNO NE
VOLIMO…
ljutnja se vrlo često povezuje s agresijom
 jedina emocija koja sa sobom nosi energiju
 ono s čim društvo i mi imamo poteškoća je što
iskazivanje ljutnje često nije socijalno prihvatljivo
 agresija je samo jedan od načina iskazivanja ljutnje

NE MIJENJAJU SE LJUDI IZ
ODLUKE, NEGO IZ MUKE!
J.Pregrad

22. VAŽNOST EMOCIONALNE EDUKACIJE
edukacija o emocijama
presudna je u razvoju
emocionalne inteligencije
 da bi znali “baratati”
emocijama, moramo ih
znati
imenovati, prepoznati –
tek tada možemo
razmišljati što da radimo s
njima


23. VAŽNOST EMOCIONALNE EDUKACIJE
pogrešna percepcija osjećaja / facijalne ekspresije
druge osobe može biti jedan od okidača za agresiju
 empatija kao osobina nužna za smanjenje agresije
javlja se kod ljudi koji prihvaćaju, prepoznaju, imenuju i
kontroliraju svoje emocije
 u društvu gdje nije dobro biti emocionalan,
zaboravljamo na važnost emocionalne edukacije
 SAMOPROCJENA emocionalnih reakcija


24. SAMOPROCJENA
da li se osjećam ugodno?
 koliko mi je to koristilo s
obzirom na ono što sam
želio/željela?
 da li sam bliži / bliža s
ljudima oko mene?
 da li su drugi zadovoljni
mojim postupcima?
 da li sam ja zadovoljan /
zadovoljna svojim
postupkom?


25. PSIHOLOŠKE INTERVENCIJE

razumjeti termin i način
dijagnostike početak je
ulaska u priču tretmana
agresivnosti
 zavisno od teorijskog
pristupa agresivnosti,
određuje se način
intervencije
 neki pristupi kombiniraju
teorijske pristupe

istraživanja su pokazala
nesumnjivu uspješnost
psiholoških intervencija ,
bez obzira na pristup

26. PROGRAM POTKREPLJENJA
baziran na Skinnerovom učenju operantnim
uvjetovanjem – pozitivno se potkrepljuju poželjna
ponašanja, a negativno nepoželjna ponašanja.
 definira se način vođenja djece do poželjnih ponašanja
(token sustav)


27. KOGNITIVNO –BIHEVIORALNI PRISTUP

analiza
ponašanja –
slično
samoprocjeni

28. PROGRAMI UČENJA
SOCIJALNIH KOMPETENCIJA


svebuhvatni programi koji uključuju uključivanje i uvježbavanje
niza vještina, usvajanje znanja, igranje uloga
opsežni, dugotrajni programi





program razumijevanja atribucija
vježbe samoopažanja i samoprocjene
vježbe samoverbalizacije
učenje rješavanja problema
vježbe kontrole ljutnje

29. komunikacija
kontrola
ljutnje
emocije
rješavanje
problema
tudje stajalište
samoverbalizacija
atribucije
samoopažanje

30. PROCESNI MODEL (PETERMANN)

31. NAČIN RADA

analiza ponašanja, igranje uloga, uočavanje uzroka /
posljedica






suočiti se s agresivnim ponašanjem
razlikovati poželjna i nepoželjna rješenja sukoba
predvidjeti posljedice, analizirati
učiti se verbalizirati emocije drugoga, vlastite emocije, povezati
s ponašanjem
tehnike relaksacije, opuštanja, smirivanja
uspostaviti vezu s djetetovom svakodnevicom

32. INTERVENCIJE
kombiniraju različite teorijske pristupe
 kombiniraju različite načine učenja
 holistički pristup
 dugotrajnije
 kombiniraju individualni i grupni pristup
 uče samoprocjeni
 uključuju razne socijalne strukture oko djeteta
 fleksibilne – prilagođavaju se djetetu


33. ŠTO UMJESTO AGRESIJE?
ASERTIVNOST> asertivnost je sposobnost ili vještina
osobe da se zauzme za sebe i da efikasno ispunjava
vlastite potrebe.
 asertivnost ne podrazumijeva





uspjeh pod svaku cijenu
otvorenost u komunikaciju pod svaku cijenu
ustrajnost do kraja pod svaku cijenu
analogija s terminima Jespera Juula
suradnja - - - - - - - - - - - - integritet

35. OČEKIVANJA
početni stav s kojim prilazimo drugoj osobi (kolega,
partner, učenik, učenikovi roditelji)
 uzrok i početak nesporazuma
 realnost / nerealnost očekivanja od drugih



naša očekivanja su bazirana na našem vrijednosnom sustavu
pozicija NEZNANJA I ZNATIŽELJE

36. ZNATIŽELJA


oko stava roditelja o problemu
oko prijedloga za promjenu problema
NEZNANJE
•oko okolnosti u kojima živi učenik,
roditelji, cijela obitelj
•oko načina komunikacije,
discipliniranja u obiteljskom domu

37. KAKO DOCI DO TOGA?

prva želja kod učitelja – stvaranje dobrog odnosa s učenikom i s
njegovim roditeljem
SKRBNE NAVIKE
UBOJITE NAVIKE
SLUŠANJE
KRITIKA
OHRABRIVANJE
POTKUPLJIVANJE
KOMPROMISI
KAŽNJAVANJE
PREGOVARANJE
PRIJETNJA
PRIHVAĆANJE
PRIGOVARANJE
PODRŽAVANJE
VJEROVANJE
JADIKOVANJEŽALJENJE
POŠTOVANJE
OPTUŽIVANJE

38. KLJUC STVARANJA ODNOSA KOMUNIKACIJA
-
-
Komunicirajući stvaramo ili
uništavamo odnose.
Što nam je bolji odnos s
drugom osobom, veće su
šanse da će se naš savjet
poslušati.
NE POSTOJI NAČIN da
drugoga natjeramo da učini
ono što mi želimo – ako je
druga osoba voljna snositi
posljedice.

39. HVALA!