Prelom čunaste kosti ručja (skafoidna kost) predstavlja čest dijagnostički problem. Često prelomi ostaju ne prepoznati što zahteva kasnije visokospecijalizovano hirurško lečenje.
1. dr Miodrag Vranješ
Klinika za ortopedsku
hirurgiju i traumatologiju
Novi Sad
Mehanizam, dijagnostika, klasifikacija
i lečenje preloma čunaste kosti
2. 1,4 prema 100,000 stanovnika godišnje
Mladi muškarci u drugoj i trećoj deceniji života
Pad na ispruženu ruku sa
dorzifleksijom ručja preko 95 stepeni
Hvat ruke za volan u momentu
saobraćajnog traumatizma
Udarac zatvorenom šakom
Incidenca
Mehanizam
3. Anatomske karakteristike
80% ukupne površine
prekriveno je zglobnom
hrskavicom
• Oblika je čuna, šest strana, zadnja strana nije zglobna (crista
dorsalis)
• Sastoji se iz proksimalnog i distalnog okrajka između kojih postoji
suženje (struk). Fiziološka zakrivljenost iznosi 30±5 stepeni
4. Vaskularizacija
• 85% potiče od grana radialne arterije koje
skafoidnoj kosti pristupaju sa dorzalne
strane distalno od struka kosti
• 25% vaskularizacije pristupa kroz
tubekrulum sa volarne strane
Proximalni okrajak skafoidne kosti
retrogradno je vaskularizovan
5. Klinička slika
a- Bol pri AP pritisku u predelu
tuberkuluma
b- na pritisak u predelu
anatomske burmutice i pri
c- aksijalnoj sili kompresije prve
metakarpalne kosti
Sva tri znaka zajedno odlikuje
visoka senzitivnost
c
6. RTG dijagnostika
• AP snimak
• Profilni snimak
• Radijalni i ulnarni kosi snimci
Velika je učestalost nedislokovanih linearnih fraktura (oko 30%)
U slučaju sumnje na frakturu ruku imobilisati i snimak ponoviti za 10-14
dana
7. Dopunske dijagnostičke procedure
MRI dijagnostikuje teško uočljive frakture sa
senzitivnošću približno 100% 48 časova nakon
frakture
CT kao i MRI olakšava klasifikaciju preloma i
preoperativno planiranje
Scintigrafija (Tehnicijum 99m) kod diferencijalno
dijagnostičkih problema u slučaju pseudoartroza i
akcesornih kostiju ručja
8. Klasifikacija
Herbert & Fisher klasifikacija
A- stabilni prelomi dobre prognoze
B- nestabilni prelomi lošije prognoze
Prelomi proksimalnog
okrajka, dislokacija >1mm,
kosa pukotina i udružene
povrede ručja odlikuje loša
prognoza
Prelome sa položajem
ulomaka >35 stepeni na
AP snimcima kao i >25
stepeni na profilnim
snimcima odlikuje loša
sanacija
9. Lečenje preloma (konzervativni tretman)
U slučaju nedislokovanih preloma distalnog okrajka i struka skafoidne
kosti (Tip A) primenjuje se konzervativno lečenje
Imobilizacija u trajanju od 6-8 nedelja
Konzervativno lečenje preloma proksimalnog okrajka traje do 23 nedelje
Šaka u neutralnoj devijaciji, ekstenzija do 30 stepeni i palac u srednjoj
abdukciji
11. Operativne tehnike
Nestabilni, dislokovani i prelomi
proksimalnog okrajka
• Perkutana osteosinteza kanuliranim
šrafovima (Herbert-ov zavrtanj)-dorzalni
pristup
• Oba okrajka zavrtnja moraju biti ispod
nivoa korteksa
Pri otežanoj repoziciji mogu se koristiti
dve K-igle joy stick tehnikom
12. Kod svake od vrsta osteosinteza neophodna je
imobilizacija ručja u trajanju od 4 nedelje
Kominutivni prelomi
• Zahtevaju primenu
kortikospongioznih graftova-
volarni pristup
• Preporučuje se graft iz predela
karličnog grebena
• Volarna kominucija je
kontraindikacija za
osteosintezu zavrtnjem
13. Komplikacije
• Loše srasli prelomi (humpback
deformitet)
• Avaskuklarna nekroza (kod
30% proksimalnih preloma)
• Pseudoartroza (učestali
asimptomacki slučajevi)
• Sudekova atrofija
Radioskafoidni osteoartritis (10
do 15 godina nakon inicijalne
povrede)
Avaskularna nekroza je radiološki
vidljiva tek nakon 1- 2 meseca
Promena dužine skafoidne
kosti ili fiziološke zakrivljenosti
(stiloidni impigement)