1. Ponavljanje – Mišljenje i
inteligencija

2. • Simbolički proces obrade ideja,
predodžbi, simbola i pojmova.
• MIŠLJENJE
• Mišljenje je spoznajni proces s bitnom
značajkom obrade informacija.

3. • Mišljenje koje nije usmjereno nekom cilju,
nego se sastoji u nekontroliranom sanjarenju.
• “AUTISTIČKO” MIŠLJENJE
• “Autističke” misli nastaju neovisno od realnih
okvira vanjskoga svijeta i izraz su naših
potreba i želja.

4. • Proces preoblikovanja zapamćenih
doživljaja i slika u nove cjeline.
• IMAGINACIJA (MAŠTANJE)
• Imaginacija je važna sastavnica
stvaralačkog mišljenja.

5. • Sustavno zaključivanje na temelju
opaženih činjenica i odgovarajućih
pretpostavki.
• RASUĐIVANJE
• Rasuđivanje je u spoznajnom smislu
najviši oblik mišljenja.

6. • Sve ono što stoji umjesto nečeg
drugog.
• SIMBOL
• Korištenje simbola omogućuje nam da
se odvojimo od neposredne perceptivne
vezanosti za stvarni svijet i događanja u
njemu.

7. • Kognitivne kategorije koje odražavaju opća i
bitna obilježja neke grupe sadržaja sličnih
svojstava.
• POJMOVI
• Pojam je simbol koji predstavlja neku grupu
objekata ili događaja koji imaju neka
zajednička obilježja. Pojmove stječemo
procesom indukcije.

8. • Sustav znakova za namjerno
sporazumijevanje i sustav simbola i pravila
koji olakšavaju mišljenje.
• GOVOR
• Govor je oblik postojanja misli i kao takav on
je odraz našeg mišljenja. Proširenje rječnika i
usavršavanje jezičnog izražavanja pridonosi
poboljšanju našeg mišljenja.

9. • Vještina kritičkog poštovanja suprotnog
gledišta.
• DIJALEKTIČKO RASUĐIVANJE
• Smanjenje vlastite pristranosti u
zaključivanju postiže se uživljavanjem u
suprotno stajalište.

10. • Njemački psiholog koji drži da životinje
mogu rješavati probleme uvidom.
• KÖHLER
• Köhler je suočavao nedresirane
čimpanze s problemom kako se
dočepati banane koja je izvan dohvata.

11. • Svojstvo uspješnog snalaženja jedinke u
novim situacijama.
• INTELIGENCIJA
• Inteligencija znatno određuje razinu
čovjekova uspjeha u nizu različitih aktivnosti.
Postoji povezanost između inteligencije i
znanja.

12. • Postupci za mjerenje inteligencije.
• TESTOVI INTELIGENCIJE
• U dobrom testu inteligencije utjecaj
ispitanikova znanja i iskustva trebao bi
biti sveden na najmanju moguću mjeru.

13. • Francuski psiholog koji je razvio prvi
upotrebljivi postupak za mjerenje inteligencije.
• BINET
• Binetov postupak sadrži skupine zadataka
različite težine za koje je ustanovljeno da
odgovaraju djeci različite kronološke dobi.

14. • Pojam za određenje mentalnog razvoja
djece koji se određuje na temelju težine
zadataka koje je dijete sposobno riješiti.
• MENTALNA DOB
• Pojam mentalne dobi uveo je Binet za
određenje mentalnog razvoja djece.

15. • Omjer između mentalne i kronološke dobi
pomnožen sa 100.
• KVOCIJENT INTELIGENCIJE
• Prosječan kvocijent inteligencije iznosi 100.
Kvocijenti u rasponu od 90 do 110 smatraju
se pokazateljima prosječne inteligencije (45%
populacije). Kvocijent inteligencije nije
prikladna mjera inteligencije odraslih.

16. • Sposobnost viđenja stvari u novom svjetlu i
rješavanja problema na nov i neobičan način.
• KREATIVNOST
• Osim što je originalan, proizvod kreativnog
mišljenja mora biti prilagođen kontekstu i
usuglašen sa zahtjevima situacije.

17. • Mišljenje koje se ispituje problemnim
zadacima u kojima postoji samo jedno,
dobro definirano ispravno rješenje.
• KONVERGENTNO MIŠLJENJE
• Većina tipičnih testova inteligencije
sadrži takve probleme.

18. • Sposobnost razmišljanja u različitim
pravcima i iznalaženja različitih rješenja.
• DIVERGENTNO MIŠLJENJE
• Ni s pomoću testova divergentnog
mišljenja ne može se dovoljno dobro
predivdjeti kreativnost u stvarnom
životu.

19. • Pristup prema kojem je inteligencija
svrsishodno prilagodljivo ponašanje u datim
okolnostima.
• KONTEKSTUALISTIČKI PRISTUP
• Prema tom pristupu, nema jedinstvenog
pojma inteligencije koji bi bio prikladan za sve
kulture.

20. • 5 procesa uključenih u mišljenje.
• DOSJEĆANJE
• “AUTISTIČKO” MIŠLJENJE
• IMAGINACIJA (MAŠTANJE)
• UVJERENJE (STAV)
• RASUĐIVANJE

21. • 2 vrste rasuđivanja.
• DEDUKTIVNO RASUĐIVANJE
• INDUKTIVNO RASUĐIVANJE
• Za razliku od deduktivnog, induktivni
zaključak nikad nije izvjestan.

22. • 3 načina rješavanja problema.
• METODA POKUŠAJA I POGREŠAKA
• METODA TESTIRANJA HIPOTEZA
• UVID
• Metoda pokušaja i pogrešaka je skupa i
nepraktična. Uvid iznenadno dovodi
trenutačne spoznaje rješenja.

23. • 6 savjeta za uspješnije mišljenje.
• PREDVIDJETI DOVOLJNO VREMENA
• RAZMOTRITI PROBLEM TEMELJITO
• KORISTITI SE SVIM RASPOLOŽIVIM
TEHNIKAMA
• OSTAVITI PROBLEM PO STRANI
• PROBATI VIDJETI PROBLEM U DRUGOM
SVJETLU
• “RASKRINKATI” SVOJA UVJERENJA