Multikulturalizam.pptx by Marija Ćavar
4. Apr 2023•0 gefällt mir•15 views
Downloaden Sie, um offline zu lesen
Melden
Bildung
primjeri multikuluralnosti
MarijaKrtaliFolgen
Más contenido relacionado
Similar a Multikulturalizam.pptx by Marija Ćavar
Francuska u 18. stoljećubatica1
Od polariteta do jedinstvaTena Čačić
Probaartamana777
Uvod u povijestbatica1
Uvod u povijestbatica1
Uvod u povijestPrivatna jezično-informatička gimnazija "Svijet"
Multikulturalizam.pptx by Marija Ćavar
- 1. Multikulturalizam
- 2. Nešto za početak • "Ljudsko biće je dio cjeline koju nazivamo svemir: dio koji je ograničen u vremenu i prostoru. Čovjek doživljava sebe, svoje misli i osjećaje kao nešto što je odvojeno od svega ostalog, to je poput neke optičke obmane njegove svijesti. • Ta obmana je vrsta zatvora za nas, ograničava nas na naše osobne želje i na privrženost nekolicini osoba koje su nam najbliže. Naš zadatak mora biti osloboditi sebe iz ovog zatvora na način da širimo krug suosjećanja i prigrlimo sva živa stvorenja i cijelu prirodu u njezinoj ljepoti. „Albert Eistein
- 3. Što je kultura • ODREðENJE POJMA Riječ kultura je latinskog porijekla, a znači obrañivanje, njegovanje. Slično značenje ima i riječ civilizacija koja je takoñer lat. porijekla a znači oplemenjivanje, uglañivanje. • Možemo sa sigurnošću tvrditi da je kultura sve ono što je čovjek ostvario, prihvatio kao vrijednosti: zakoni, moral, religija, književnost, običaji.
- 4. • Svjetonazor je pogled na svijet, život…Može se koristiti i riječ filozofija. Čovjek je oduvijek tražio smisao života, teško pada da smo rezultat slučajnosti. Mnoge religije vjeruju u jedan opći kozmološki red, zakon, jedinstvo (u Kini yinyang; Zakoni u kršćanstvu i židovstvu…). • • Vrijednosti čine smisao života, nešto za što živimo, u što vjerujemo, čega se pridržavamo…To su ideali, naše svetinje: sloboda, sigurnost, poštenje, hrabrost, iskrenost…Vrijednosti jedne kulture ne moraju biti i u drugoj
- 5. • Imamo i pojam kontrakulture. Ako je kultura jedna vrst progresa, napretka i sl. onda je kontra kultura regres, nazadovanje, uništenje jer uništava pojedinca i društvo u cjelini: šverc, narkomanija, alkoholizam, kriminal… Bilo je mladenačkih skupina koji su zbog nasilja na koncertima, svojim ponašanjem , korištenjem alkohola i droga pripadali u kontrakulturu (pankeri, darkeri, skinheadsi…).
- 6. • Podkulture • U suvremenom svijetu javio se još jedan pojam: podkultura – to je uži kulturni sustav u okviru veće kulturne cjeline, pr. omladinska podkultura, rasna ili etnička (kineska četvrt u New Yorku)… • U SAD imamo pojam milting pot – naziv za američku kulturu gdje je spoj različitih kultura proizveo jednu novu, američki kulturu.
- 7. Kulturni etnocentrizam • • Danas možemo govoriti, dakle o dva glavna procesa: kulturni etnocentrizam – veličanje svoje kulture, njenih ljudi, povijesti i slično, i kulkturni pluralizam – tolerantno ponašanje prema svim kulturama, kad se različitost kultura ne shvaća kao da postoje veće i manje kulture, već kao ljudsko bogatstvo.
- 8. Masovna kultura • nastajale je i razvijala se kroz procese: 1.INDUSTRIJALIZACIJE , 2.URBANIZACIJE i 3.MODERNIZACIJE (masmediji, radno – slobodno vrijeme). • MASOVNA KULTURA JE SKUP DUHOVNIH I IZ NJIH IZVEDENIH MATERIJALNIH VRIJEDNOSTI, SADRŽANIH U MASMEDIJIMA POSREDOVANIM PORUKAMA, KOJE SE OD PRIPADNIKA MASOVNE PUBLIKE USVAJAJU KAO DOMINANTAN KULTURNI OBRAZAC/OBRASCI U INDIVIDUALNOM I DRUŠTVENOM ŽIVOTU. • Elisabeth Tomenn: „Masmediji već dugo ne utječu na našu kulturu. Oni su naša kultura”.
- 9. KARAKTERISTIKE MASOVNE KULTURE • MONOCENTRIČNOST (nasuprot policentričnosti tradicionalne kulture) • • UOPĆENOST (namijenjena svima, a ne odreñenim društvenim grupama) • EKLEKTIČNOST (miješanje, nasuprot orginalnosti) • STANDARDIZIRANOST(na razini prosječnog ukusa) • STEREOTIPNOST (ponavaljanje istih sižea: spolnosti, sentimenta… itd.) • HOMOGENIZIRNOST (pojednostavljivanje: Yoga za početnike, Psihologija – pomozi si sam; bestseleri, mehanička – turbofolk) • ROBNI KARAKTER (opstanak odreñene vrijednosti kao kulturne vrijednost ovisi najprije od njezine tržišne vrijednosti)
- 10. Od kud pojam multikulturalizam i što je to • U opisnom (deskriptivnom) smislu multikulturalizam označava sva društva koja se sastoje od pripadnika više kultura, naroda, etničkih skupina ili vjeroispovijesti. U ovom kontekstu multikulturalizam predstavlja samo jednu demografsku činjenicu bez dodatnog političkog značenja. S druge strane, multikulturalizam je u propisnom (normativnom) smislu ideologija ili politički stav koji promovira koncept multikulturnog društva i teži institucionalizaciji multikulturalnih značajki nekog društva.
- 11. Multikulturalizam (salatna zdjela) • Multikulturalizam se ponajprije javlja kao odgovor na miješanje kulturno, društveno, etnički i religijski različitih zajednica, ali i kao zahtjev za punopravno priznavanje osobnosti neke društvene skupine - Pojavljuje se 1970. u Kanadi • Teorija topljenja • Teorija topljenja multikulturalizma pretpostavlja da će se različite imigrantske skupine nastojati "stopiti zajedno", napuštajući svoje pojedinačne kulture i na kraju postajući potpuno asimilirane u prevladavajuće društvo. Tipično korištena za opis asimilacije imigranata u Sjedinjene Države, teorija otapanja često je ilustrirana metaforom topionica u ljevaonici u kojima se elementi željezo i ugljik tope zajedno da bi stvorili jedan, jači metal-čelik. 1782. godine francusko-američki imigrant J. Hector St. John de Crevecoeur napisao je da su u Americi "pojedinci svih nacija pretopljeni u novu rasu ljudi, čiji će trud i potomstvo jednog dana prouzročiti velike promjene u svijetu."
- 12. • Model lonca za topljenje kritiziran je zbog smanjenja raznolikosti, zbog čega su ljudi izgubili tradiciju i zbog provođenja vladine politike. Na primjer, Zakon o reorganizaciji američkih Indijanaca iz 1934. prisilio je na asimilaciju gotovo 350 000 Indijanaca u američko društvo bez obzira na raznolikost indijanskog naslijeđa i načina života.
- 13. • eorija zdjelice salate • Liberalnija teorija multikulturalizma od lonca za topljenje, teorija zdjelice salate opisuje heterogeno društvo u kojem ljudi koegzistiraju, ali zadržavaju barem neke jedinstvene karakteristike svoje tradicionalne kulture. Poput sastojaka salate, različite se kulture okupljaju, ali umjesto da se spajaju u jednu homogenu kulturu, zadržavaju vlastite različite okuse. U Sjedinjenim Državama, New York City, sa svojim brojnim jedinstvenim etničkim zajednicama poput "Male Indije", "Male Odese" i "Kineske četvrti", smatra se primjerom društva zdjelice salate. • Teorija zdjelice salate tvrdi da nije neophodno da se ljudi odriču svoje kulturne baštine da bi ih se moglo smatrati članovima dominantnog društva. Primjerice, Afroamerikanci ne trebaju prestati promatrati Kwanzu, a ne Božić da bi se smatrali „Amerikancima“.
- 14. Kanada • Zahvaljujući imigraciji etnička struktura Kanade se mijenjala: u stotinjak godina do 1981, udio ljudi britanskog porijekla je pao od 60% na 40%, udio Frankokanađana ostao je približno oko 30%, no udio Kanađana porijeklom iz drugih zemalja narastao je od 10% na oko 30%. • Frankokanađani su uspijevali stalno povećavati svoje brojeve sve do sredine 20. stoljeća, kad ih je napokon zahvatila demografska tranzicija. Poslije toga jačaju i politički zahtjevi Frankokanađana za veću autonomnost u odnosu na dominantni anglokanadski kontekst.
- 15. • Kanada je 1960-ih godina ušla u krizu. Autori opisuju pokušaje kanadske vlade da u to vrijeme izradi novi program dvojezičnosti u zemlji. No na vrhuncu krize, Kanada se okrenula prema alternativnom konceptu »multikulturalizma u dvojezičnom okviru«. • Australia • Njemačka • Južna Koreja (etnički najčišća) • Indija (1652 jezika) • Malazija
- 16. Suprotno tom pojmu su: • Netolerancija • Apolitični lokalizam • Korporacijska demokracija • Nacionalizam • Siromaštvo i neimaština • Nepravda (rasizam, klasizam, seksizam, religijska biotrija, etnička diskriminacija)
- 17. Ovisno o perspektivi za mnoge je taj pojam… • …kurikularna inovacija u školama • …prijetnja nacionalistima • …marketinški alat za podizanje profita različitih tipova • ..zlouporabljena politička ping- pong loptica • …ontologija u potrazi za kontekstom
- 18. • …nova paradigma edukacije 21. stoljeća • …kozmopolitski idealizam i vjerovanje da svi pripradamo istoj moralnoj zajednici • …sustav vjerovanja koji cijeni složene ljudske situacije i različitosti, potiče i omogućava glas glas ljudima različitog sloja za dovrobit sviju • …fetiš za individualni identitet • ..poznavati drugi jezik i kulturu • …rekonceptualizacija građanskog društva • …način da se privilegira dotadašnja grupa-žrtva • …proizvod dekolonizacije
- 19. Najjači opozicija i kritika Klasičan politički liberalan model • oštro razdvaja javnu i privatnu sferu života pojedinca. Javni prostor rezerviran je za građanska prava, slobode i obveze kao što su pravo glasa, sloboda izražavanja, sloboda udruživanja, poštivanje zakona, plaćanje poreza i drugo. • Suptilna pitanja identiteta pojedinca poput etničnosti ili religioznosti stvar su privatnosti pojedinca. Prihvati li ova pravila igre, čovjek postaje punopravni građanin liberalnog društva, formalno izjednačen sa svim ostalim građanima.
- 20. • u učitelji ti koji svojim idejama i načinom rada imaju moć kreirati više ili manje interkulturalno ozračje. N
- 21. • 1. Valja imati u vidu da je svaka diskusija i komunikacija na neki način interkulturalna • 2. Zadatak je nastavnika da prepozna, prihvati i poštuje razlike među učenicima te da na isto potiče i same učenike • 3. Zadatak je nastavnika preventivno djelovati odnosno spriječiti neadekvatno i neprihvatljivo ponašanje • 4. O razlikama treba otvoreno i s međusobnim poštovanjem diskutirati • 5. I sami nastavnici trebaju raditi na sebi– odbaciti ono što uoče da je loše, a dobro usvajati (Suzić, 2005). • Kako bi se bolje razumio utjecaj nastavnika na razvoj interkulturalnog odgoja i obrazovanja valja sagledati kontekst u kojem on djeluje odnosno školu te čimbenike koji u njoj mogu dati svoj doprinos.
- 22. • Zanimljiv je i 'sukob' škole i društva, po tom pitanju, gdje društvo nerijetko spočitava školi zanemarivanje odgojnog aspekta dok istovremeno škola predbacuje društvu kako je upravo ono to koje je odgovorno za pojavu 'krize vrijednosti'. „Informatičko društvo stvorilo je snažne suparnike školi, a tu je i slabljenje institucije obitelji u njezinoj tradicionalnoj zadaći prenošenja temeljnih vrednota“ (Ninčević, 2009: 74).
- 23. • e tema multikulturalizma i interkulturalizma svevremenska, ali se o njezinom značaju intenzivnije govori tek u drugoj polovici 20. stoljeća. • Nacionalni problemi i etničke konfrontacije našli su najplodnije tlo na prostoru Balkana, ali nisu nepoznati ni u razvijenim demokratskim zemljama“ (Raduški, 2008: 237)
- 24. Govoreći o odgoju i obrazovanju za interkulturalnost u Europi valja početi „ab ovo“, odnosno najprije sagledati „razvojne faze interkulturalnog odgoja i obrazovanja“ (Hrvatić, 2007; prema Sablić, 2014: 92): • 1. Razdoblje od 1970-ih do 1980-ih – naglasak je na obrazovanju djece migranta u zapadnoj Europi, a kao istaknuti projekt može poslužiti „Obrazovanje i kulturni razvoj migranata“ kojeg je donijelo Vijeće Europe 14 • 2. 1990-e – jača svijest o potrebi interkulturalnog obrazovanja koja je ponajprije usmjerena k manjinskim zajednicama. Jedan od temeljnih projekata bio je „Demokracija, ljudska prava, manjine: obrazovni i kulturni aspekti“ te ga je, također, donijelo Vijeće Europe • 3. Razdoblje nakon 2000.godine – za ovo razdoblje je karakteristično interkulturalno obrazovanje koje je usmjereno k ostvarenju cilja „učiti živjeti zajedno“. Značajan je i projekt Vijeća Europe „Novi interkulturalni izazov obrazovanju: vjerska raznolikost i dijalog u Europi“ (Hrvatić, 2007; prema Sablić, 2014) što se izravno veže i uz tematiku ovog rada.
- 25. Reklama za mineralnu vodu? Da, za Radensku tri srca. 1.U produkciji TV Ljubljana pojavila se 1989. reklama s osam kratkih kadrova. Svaki opisuje stereotipnu predodžbu o nekoj jugoslavenskoj naciji. U pozadini ide pjesma Radenska krijepi dušu i osvježava, dakako na različitim jezicima i s odgovarajućom etno- melodijom. Slovenci veselo planinare; Hrvati su elegična dalmatinska klapa u sredozemnom ugođaju; Bosanci meditativno piju kavu; • Vojvođanin vozi bicikl kroz salaš i rasteže ekavicu, ali s mađarskim naglaskom; Srbi se okupljaju oko roštilja i krkanluka; Albanci su u slastičarnici; Crnogorci smrtno ozbiljno i ratoborno pjevaju na nekoj goleti, a Makedonke, тутуноберачите, beru duhan. Jasno, svi piju Radensku. To je važna reklama. Za multikulturalizam.