primjeri multikuluralnosti

1. Multikulturalizam

2. Nešto za početak
• "Ljudsko biće je dio cjeline koju
nazivamo svemir: dio koji je
ograničen u vremenu i prostoru.
Čovjek doživljava sebe, svoje
misli i osjećaje kao nešto što je
odvojeno od svega ostalog, to je
poput neke optičke obmane
njegove svijesti.
• Ta obmana je vrsta zatvora za
nas, ograničava nas na naše
osobne želje i na privrženost
nekolicini osoba koje su nam
najbliže. Naš zadatak mora biti
osloboditi sebe iz ovog zatvora
na način da širimo krug
suosjećanja i prigrlimo sva živa
stvorenja i cijelu prirodu u
njezinoj ljepoti. „Albert Eistein

3. Što je kultura
• ODREðENJE POJMA Riječ kultura
je latinskog porijekla, a znači
obrañivanje, njegovanje. Slično
značenje ima i riječ civilizacija
koja je takoñer lat. porijekla a
znači oplemenjivanje,
uglañivanje.
• Možemo sa sigurnošću tvrditi da
je kultura sve ono što je čovjek
ostvario, prihvatio kao
vrijednosti: zakoni, moral,
religija, književnost, običaji.

4. • Svjetonazor je pogled na svijet,
život…Može se koristiti i riječ
filozofija. Čovjek je oduvijek
tražio smisao života, teško pada
da smo rezultat slučajnosti.
Mnoge religije vjeruju u jedan
opći kozmološki red, zakon,
jedinstvo (u Kini yinyang; Zakoni
u kršćanstvu i židovstvu…). •
• Vrijednosti čine smisao života,
nešto za što živimo, u što
vjerujemo, čega se
pridržavamo…To su ideali, naše
svetinje: sloboda, sigurnost,
poštenje, hrabrost,
iskrenost…Vrijednosti jedne
kulture ne moraju biti i u drugoj

5. • Imamo i pojam kontrakulture. Ako
je kultura jedna vrst progresa,
napretka i sl. onda je kontra kultura
regres, nazadovanje, uništenje jer
uništava pojedinca i društvo u
cjelini: šverc, narkomanija,
alkoholizam, kriminal… Bilo je
mladenačkih skupina koji su zbog
nasilja na koncertima, svojim
ponašanjem , korištenjem alkohola
i droga pripadali u kontrakulturu
(pankeri, darkeri, skinheadsi…).

6. • Podkulture • U suvremenom
svijetu javio se još jedan pojam:
podkultura – to je uži kulturni
sustav u okviru veće kulturne
cjeline, pr. omladinska podkultura,
rasna ili etnička (kineska četvrt u
New Yorku)… • U SAD imamo
pojam milting pot – naziv za
američku kulturu gdje je spoj
različitih kultura proizveo jednu
novu, američki kulturu.

7. Kulturni etnocentrizam
• • Danas možemo govoriti, dakle
o dva glavna procesa: kulturni
etnocentrizam – veličanje svoje
kulture, njenih ljudi, povijesti i
slično, i kulkturni pluralizam –
tolerantno ponašanje prema
svim kulturama, kad se
različitost kultura ne shvaća kao
da postoje veće i manje kulture,
već kao ljudsko bogatstvo.

8. Masovna kultura
• nastajale je i razvijala se kroz procese:
1.INDUSTRIJALIZACIJE ,
2.URBANIZACIJE i 3.MODERNIZACIJE
(masmediji, radno – slobodno
vrijeme).
• MASOVNA KULTURA JE SKUP
DUHOVNIH I IZ NJIH IZVEDENIH
MATERIJALNIH VRIJEDNOSTI,
SADRŽANIH U MASMEDIJIMA
POSREDOVANIM PORUKAMA, KOJE SE
OD PRIPADNIKA MASOVNE PUBLIKE
USVAJAJU KAO DOMINANTAN
KULTURNI OBRAZAC/OBRASCI U
INDIVIDUALNOM I DRUŠTVENOM
ŽIVOTU. • Elisabeth Tomenn:
„Masmediji već dugo ne utječu na
našu kulturu. Oni su naša kultura”.

9. KARAKTERISTIKE MASOVNE KULTURE •
MONOCENTRIČNOST (nasuprot policentričnosti
tradicionalne kulture)
• • UOPĆENOST (namijenjena svima, a ne
odreñenim društvenim grupama) •
EKLEKTIČNOST (miješanje, nasuprot
orginalnosti) • STANDARDIZIRANOST(na
razini prosječnog ukusa) •
STEREOTIPNOST (ponavaljanje istih sižea:
spolnosti, sentimenta… itd.) •
HOMOGENIZIRNOST (pojednostavljivanje:
Yoga za početnike, Psihologija – pomozi si
sam; bestseleri, mehanička – turbofolk) •
ROBNI KARAKTER (opstanak odreñene
vrijednosti kao kulturne vrijednost ovisi
najprije od njezine tržišne vrijednosti)

10. Od kud pojam multikulturalizam i što je to
• U opisnom (deskriptivnom) smislu
multikulturalizam označava sva društva
koja se sastoje od pripadnika više kultura,
naroda, etničkih skupina ili
vjeroispovijesti. U ovom kontekstu
multikulturalizam predstavlja samo jednu
demografsku činjenicu bez dodatnog
političkog značenja. S druge strane,
multikulturalizam je u propisnom
(normativnom) smislu ideologija ili
politički stav koji promovira koncept
multikulturnog društva i teži
institucionalizaciji multikulturalnih
značajki nekog društva.

11. Multikulturalizam (salatna zdjela)
• Multikulturalizam se ponajprije javlja kao odgovor
na miješanje kulturno, društveno, etnički i religijski
različitih zajednica, ali i kao zahtjev za punopravno
priznavanje osobnosti neke društvene skupine -
Pojavljuje se 1970. u Kanadi
• Teorija topljenja
• Teorija topljenja multikulturalizma pretpostavlja da
će se različite imigrantske skupine nastojati "stopiti
zajedno", napuštajući svoje pojedinačne kulture i na
kraju postajući potpuno asimilirane u
prevladavajuće društvo. Tipično korištena za opis
asimilacije imigranata u Sjedinjene Države, teorija
otapanja često je ilustrirana metaforom topionica u
ljevaonici u kojima se elementi željezo i ugljik tope
zajedno da bi stvorili jedan, jači metal-čelik. 1782.
godine francusko-američki imigrant J. Hector St.
John de Crevecoeur napisao je da su u Americi
"pojedinci svih nacija pretopljeni u novu rasu ljudi,
čiji će trud i potomstvo jednog dana prouzročiti
velike promjene u svijetu."

12. • Model lonca za topljenje kritiziran
je zbog smanjenja raznolikosti,
zbog čega su ljudi izgubili tradiciju
i zbog provođenja vladine politike.
Na primjer, Zakon o reorganizaciji
američkih Indijanaca iz 1934.
prisilio je na asimilaciju gotovo
350 000 Indijanaca u američko
društvo bez obzira na raznolikost
indijanskog naslijeđa i načina
života.

13. • eorija zdjelice salate
• Liberalnija teorija multikulturalizma od lonca za topljenje,
teorija zdjelice salate opisuje heterogeno društvo u kojem
ljudi koegzistiraju, ali zadržavaju barem neke jedinstvene
karakteristike svoje tradicionalne kulture. Poput sastojaka
salate, različite se kulture okupljaju, ali umjesto da se spajaju
u jednu homogenu kulturu, zadržavaju vlastite različite okuse.
U Sjedinjenim Državama, New York City, sa svojim brojnim
jedinstvenim etničkim zajednicama poput "Male Indije",
"Male Odese" i "Kineske četvrti", smatra se primjerom
društva zdjelice salate.
• Teorija zdjelice salate tvrdi da nije neophodno da se ljudi
odriču svoje kulturne baštine da bi ih se moglo smatrati
članovima dominantnog društva. Primjerice, Afroamerikanci
ne trebaju prestati promatrati Kwanzu, a ne Božić da bi se
smatrali „Amerikancima“.

14. Kanada
• Zahvaljujući imigraciji etnička
struktura Kanade se mijenjala: u
stotinjak godina do 1981, udio
ljudi britanskog porijekla je pao
od 60% na 40%, udio
Frankokanađana ostao je
približno oko 30%, no udio
Kanađana porijeklom iz drugih
zemalja narastao je od 10% na
oko 30%.
• Frankokanađani su uspijevali
stalno povećavati svoje brojeve
sve do sredine 20. stoljeća, kad
ih je napokon zahvatila
demografska tranzicija. Poslije
toga jačaju i politički zahtjevi
Frankokanađana za veću
autonomnost u odnosu na
dominantni anglokanadski
kontekst.

15. • Kanada je 1960-ih godina
ušla u krizu. Autori opisuju
pokušaje kanadske vlade da u
to vrijeme izradi novi program
dvojezičnosti u zemlji. No na
vrhuncu krize, Kanada se
okrenula prema alternativnom
konceptu »multikulturalizma u
dvojezičnom okviru«.
• Australia
• Njemačka
• Južna Koreja (etnički najčišća)
• Indija (1652 jezika)
• Malazija

16. Suprotno tom pojmu su:
• Netolerancija
• Apolitični lokalizam
• Korporacijska demokracija
• Nacionalizam
• Siromaštvo i neimaština
• Nepravda (rasizam, klasizam,
seksizam, religijska biotrija,
etnička diskriminacija)

17. Ovisno o perspektivi za mnoge je taj pojam…
• …kurikularna inovacija u školama
• …prijetnja nacionalistima
• …marketinški alat za podizanje
profita različitih tipova
• ..zlouporabljena politička ping-
pong loptica
• …ontologija u potrazi za
kontekstom

18. • …nova paradigma edukacije 21.
stoljeća
• …kozmopolitski idealizam i
vjerovanje da svi pripradamo istoj
moralnoj zajednici
• …sustav vjerovanja koji cijeni
složene ljudske situacije i
različitosti, potiče i omogućava glas
glas ljudima različitog sloja za
dovrobit sviju
• …fetiš za individualni identitet
• ..poznavati drugi jezik i kulturu
• …rekonceptualizacija građanskog
društva
• …način da se privilegira dotadašnja
grupa-žrtva
• …proizvod dekolonizacije

19. Najjači opozicija i kritika
Klasičan politički liberalan model
• oštro razdvaja javnu i privatnu
sferu života pojedinca. Javni
prostor rezerviran je za
građanska prava, slobode i
obveze kao što su pravo glasa,
sloboda izražavanja, sloboda
udruživanja, poštivanje zakona,
plaćanje poreza i drugo.
• Suptilna pitanja identiteta
pojedinca poput etničnosti ili
religioznosti stvar su privatnosti
pojedinca. Prihvati li ova pravila
igre, čovjek postaje punopravni
građanin liberalnog društva,
formalno izjednačen sa svim
ostalim građanima.

20. • u učitelji ti koji svojim idejama i
načinom rada imaju moć kreirati
više ili manje interkulturalno
ozračje. N

21. • 1. Valja imati u vidu da je svaka diskusija i komunikacija na neki način
interkulturalna
• 2. Zadatak je nastavnika da prepozna, prihvati i poštuje razlike među
učenicima te da na isto potiče i same učenike
• 3. Zadatak je nastavnika preventivno djelovati odnosno spriječiti
neadekvatno i neprihvatljivo ponašanje
• 4. O razlikama treba otvoreno i s međusobnim poštovanjem diskutirati
• 5. I sami nastavnici trebaju raditi na sebi– odbaciti ono što uoče da je loše,
a dobro usvajati (Suzić, 2005).
• Kako bi se bolje razumio utjecaj nastavnika na razvoj interkulturalnog
odgoja i obrazovanja valja sagledati kontekst u kojem on djeluje odnosno
školu te čimbenike koji u njoj mogu dati svoj doprinos.

22. • Zanimljiv je i 'sukob' škole i društva, po tom pitanju, gdje društvo
nerijetko spočitava školi zanemarivanje odgojnog aspekta dok
istovremeno škola predbacuje društvu kako je upravo ono to koje je
odgovorno za pojavu 'krize vrijednosti'. „Informatičko društvo stvorilo
je snažne suparnike školi, a tu je i slabljenje institucije obitelji u
njezinoj tradicionalnoj zadaći prenošenja temeljnih vrednota“
(Ninčević, 2009: 74).

23. • e tema multikulturalizma i
interkulturalizma svevremenska,
ali se o njezinom značaju
intenzivnije govori tek u drugoj
polovici 20. stoljeća.
• Nacionalni problemi i etničke
konfrontacije našli su najplodnije
tlo na prostoru Balkana, ali nisu
nepoznati ni u razvijenim
demokratskim zemljama“
(Raduški, 2008: 237)

24. Govoreći o odgoju i obrazovanju za interkulturalnost u Europi valja
početi „ab ovo“, odnosno najprije sagledati „razvojne faze
interkulturalnog odgoja i obrazovanja“ (Hrvatić, 2007; prema Sablić,
2014: 92):
• 1. Razdoblje od 1970-ih do 1980-ih – naglasak je na obrazovanju djece
migranta u zapadnoj Europi, a kao istaknuti projekt može poslužiti
„Obrazovanje i kulturni razvoj migranata“ kojeg je donijelo Vijeće Europe
14
• 2. 1990-e – jača svijest o potrebi interkulturalnog obrazovanja koja je
ponajprije usmjerena k manjinskim zajednicama. Jedan od temeljnih
projekata bio je „Demokracija, ljudska prava, manjine: obrazovni i kulturni
aspekti“ te ga je, također, donijelo Vijeće Europe
• 3. Razdoblje nakon 2000.godine – za ovo razdoblje je karakteristično
interkulturalno obrazovanje koje je usmjereno k ostvarenju cilja „učiti
živjeti zajedno“. Značajan je i projekt Vijeća Europe „Novi interkulturalni
izazov obrazovanju: vjerska raznolikost i dijalog u Europi“ (Hrvatić, 2007;
prema Sablić, 2014) što se izravno veže i uz tematiku ovog rada.

25. Reklama za mineralnu vodu? Da, za Radensku tri
srca.
1.U produkciji TV Ljubljana pojavila se
1989. reklama s osam kratkih kadrova.
Svaki opisuje stereotipnu predodžbu o
nekoj jugoslavenskoj naciji. U pozadini
ide pjesma Radenska krijepi dušu i
osvježava, dakako na različitim
jezicima i s odgovarajućom etno-
melodijom. Slovenci veselo planinare;
Hrvati su elegična dalmatinska klapa u
sredozemnom ugođaju; Bosanci
meditativno piju kavu;
• Vojvođanin vozi bicikl kroz salaš i
rasteže ekavicu, ali s mađarskim
naglaskom; Srbi se okupljaju oko
roštilja i krkanluka; Albanci su u
slastičarnici; Crnogorci smrtno ozbiljno i
ratoborno pjevaju na nekoj goleti, a
Makedonke, тутуноберачите, beru
duhan. Jasno, svi piju Radensku. To je
važna reklama. Za multikulturalizam.