Pojam drustvene nejednakosti

1. Pojam drustvene nejednakosti

2.  Drustvene nejednakosti:
 Pitanja društvenih nejednakosti spadaju u važnu i složenu sociološku temu. U svim
ljudskim društvima postoje različiti oblici društvenih nejednakosti, odnosno
društvene stratifikacije, pre svega, u pogledu bogatstva, moći, uticaja ili ugleda.
Nejednakosti mogu biti: rasne, polne, prema talentu i sposobnostima, etničke,
starosno-generacijske... Teško je odrediti koji izvor nejednakosti je najvažniji, ali je
možda korisno ukazati na mišljenje Hariet Bredli preka kojem „ni jedan izvor
nejednakosti nema primarnu važnost... svi su podjednako važni...” . Prema M.
Popoviću, društvene nejednakosti, pre svega, proizilaze iz nejednakosti u
raspolaganju materijalnim i drugim društvenim dobrima, odnosno u njihovom
korišćenju .
 Podela društva i njegova stratifikacija sastavni su deo života i funkcionisanja
Haralambos, na primer, razlikuje društvenu nejednakost, kojom se potvrđuju brojni
oblici društvenih različitosti i društvenu stratifikaciju, kao poseban oblik društvene
nejednakosti koji se tiče postojanja uočljivih društvenih grupa, rangiranih po
jedna iznad druge, prema faktorima kao što su prestiž i bogatstvo .
 Nejednakosti se tumače i kao rezultat neravnomerne distribucije dobara, prestiža i
moći, a kad se sistem društvene nejednakosti temelji na društvenoj hijerarhiji,
se o društvenoj stratifikaciji.

3.  Temelj drustvene nejednakosti:
 Društvene nejednakosti utemeljene su na tri osnovna socijalna podsistema:
ekonomskom, političkom i kulturnom. Na osnovu ovih elemenata, izdvajaju se i tri
ključna kriterijuma društvenog strukturisanja: društvena moć, svojina (bogatstvo) i
obrazovanje. Kao oblik društvenog strukturisanja, P. Sorokin navodi i raslojavanje
prema zanimanjima, odnosno prema profesiji za koju su se pojedini članovi društva
opredelili .

4. Pojam drustvene nejednakosti:
 Pojam društvene nejednakosti odnosi se na postojanje
društveno stvorenih nejednakosti i pretpostavlja povlastice
koje ljudi imaju u odnosu na druge (bogatstvo, moć, ugled).
Postoje, međutim, i stanovišta prema kojima je društvena
nejednakost biološki utemeljena kao: prirodna ili fizička,
starosna (generacijska), rasna, duhovna.

5. Teorije o drustvenoj nejednakosti:
 1) Funkcionalisticka
 2) Marksisticka

6.  Funkcionalistička teorija:
 Polazno stanovište funkcionalista zasnovano je na uverenju da postoje osnove
potrebe i funkcionalni preduslovi koje je potrebno zadovoljiti kako bi društvo
preživelo. Pošto je društvo sastavljeno od delova koji čine celinu, među njima treba
uvesti određeni stepen reda i stabilnosti kako bi ono dobro funkcionisalo. Društvena
stratifikacija je neminovnost koja doprinosi održavanju i dobrobiti društva. Odnosi
između pojedinaca i društvenih grupa su odnosi saradnje i zavisnosti, budući da
nijedna grupa nije samodovoljna i ne može sama da zadovolji potrebe svojih
pripadnika. Stratifikacija je rangiranje jedinica u nekom društvenom sistemu u
sa zajedničkim sistemom vrednosti. Društvo, kao delujući mehanizam, mora
rasporediti svoje članove, odnosno dati im odgovarajuće društvene položaje i
podstaknuti ih da izvrše dužnosti na tim položajima. Nejednakost je sredstvo kojim
stumuliše pojedince da najvažnije zadatke obavljaju najbolje, marljivo i odgovorno
Kingsli, V. Mur, Neki principi stratifikacije, 1942). Za funkcionaliste, društvena
stratifikacija je samo horizontalna i klasifikuje se prema ulogama i zadacima,
profesijama i institucijama.

7.  Marksisticka teorija:
 Marksizam, kao radikalna društvena teorija, ima suprotna gledišta o društvenoj
stratifikaciji, u odnosu na funkcionalističku teoriju o integrativnoj ulozi društvene
stratifikacije. Marksisti posmatraju stratifikaciju kao strukturu koja ne integriše
društvo, već ga deli, pri čemu su niži socijalni slojevi iskorišćavani. Moć vladajućeg
sloja (klase) zasniva se na vlasništvu i kontroli proizvodnih snaga. Privatno
vlasništvo i višak bogatstva čine osnovu za razvoj klasnih društava. Poznata je
marksistička maksima da je „istorija svih klasnih društava istorija klasne borbe”.
Društva ne postoje zbog ugovora ili konsenzusa, već njihovo postojanje
stalna borba društvenih grupa Prema Karlu Marksu, kapitalizam je klasni sistem
nepodnošljiv za život i rad čoveka.

8. Objasnite nejednakost svojim recima.
Po kojoj podeli je bioloska drustvena
nejednakosta utemeljena?
Koje su teorije drustvene nejednakosti?

9. Hvala na paznji!
Katarina Brkic IV/9