Europska prometna politika Prometni resursi Intermodalna sfera

1. Marijan Banelli ing.prom.
„Problematika prijevozništva
nakon ulaska u EU“
Europska prometna politika
Prometni resursi
Intermodalna sfera

2. Plan za prijevoz –
glavni izazovi / ciljevi
Putokaz do jedinstvene europskog prometnog prostora:
Prema konkurentnom i štedljivom prometnom sustavu
Konkurentnost
Održivi promet
Resursi učinkovitosti
Unutarnje tržište /tržno natjecanja
Učinkovitost

3. Vaţnost sektora prometa za
svekoliko gospodarstvo
• zapošljava 10 mil. ljudi / 5% BDP-a
• neophodan stup u cjelini za industriju i
poljoprivredu (30% BDP-a)
• Razlozi važnosti prometnog sektora :
gospodarski rast, globalizacija i povećana
konkurencija, outsourcing, specijalizirane
tvrtke, potrošačka potražnja, ekologija,

4. 10 ciljeva prijevoza u EU za razdoblje 2030/2050
Nova i održiva goriva i pogonski sustavi
• Gradski prijevoz: prepoloviti
konvencionalna vozila do 2030 i
ukinuti ih do 2050
• - 60% stakleničkih plinova u
sektoru kopnenog prijevoza
- 40% s niskim udjelom ugljika
održivog goriva u zrakoplovstvu
- 40% emisija do 2050 more
•
punu primjenu principa "korisnik
plaća" i "zagađivač plaća"
• Prelazak 30% cestovnog teretnog
prijevoza na relacijama više od
300 km na druge načine prijevoza
do 2030, a više od 50% do 2050
• Utrostručiti duljinu brzih
željezničkih mreža
• Potpuno funkcionalna multimodalna TEN-T 'jezgrena mreža
“širom EU-a do 2030

5. 10 ciljeva prijevoza u EU za razdoblje do
2030/2050
• Do 2050, spojiti sve zračne
luke sa željezničkom
mrežom; i sve sustave
željezničkog teretnog
prometa sa sustavom
unutarnjih plovnih putova
• Povećanje učinkovitosti
prometa i prometne
infrastrukture korištenjem
informacijskih sustava i
tržišnih poticaja
• inteligentni sustavi
upravljanja: raspoređivanje
SESAR do 2020,
ERTMS,ITS
do 2020, utvrditi okvir za
europski multimodalni
promet informacije,
upravljanje i sustava
plaćanja
• 2050, gotovo nula smrtnih
slučajeva u cestovnom
prometu

6. Kako to postići?
• Unutarnje trţište: stvaranje
jedinstvenog europskog tržišta
eliminira sve preostale barijere
između načina prijevoza i
nacionalnih sustava
• Infrastruktura: nova
infrastruktura financiranja putem
internalizacije
vanjskih troškova
• Inovacija: integrirani pristup za
istraživanje, inovacije i razvoj
• MeĎunarodni: otvaranje tržišta
za 3. zemlje, osiguranje
konkurentnosti
• Jedinstveno europsko nebo
(SES): realizacija sa 58 zemalja
do 2020
• Jedinstveni europski ţeljeznički
prostor: otvoreno tržno
natjecanja, strukturne razdvajanje
upravljanja infrastrukturom i
pružanja usluga, usklađivanje
procedura izdavanja dozvola za
vozila
• Cestovni teretni prijevoz:
socijalni zakon za mobilne
radnike cestovnog prijevoza i
manje ograničenja za cestovni
priobalni prijevoz
• E-Maritime: inicijativu bez
papira i inteligentna dostava

7. Kako to postići?
• Internalizacija eksternih
troškova: Smjernice za osobna
vozila (2012.) U drugoj fazi, okvir
za internalizacije troškova svih
cestovnih vozila
• Strateški plan transportne
tehnologije (2011) koji okuplja
infrastrukture i regulatorne
zahtjeve,
• Očistite sustav transportne
strategije (2012), posebne mjere
kako bi se olakšalo uvođenje
čistih vozila (npr. pravila o
interoperabilnosti infrastrukture
za punjenje, smjernice istandarde
za gorivom infrastrukture)
• Urbane mobilnosti planova Postupci i financijsku pomoć
• Zajednički standardima EU za
emisiju CO2 - uvesti
“kalkulatore”
• Proširivanje internih pravila
trţišta kroz rad u međunarodnim
organizacijama (ICAO, IMO,
itd.); gdje je to relevantno moguće
postići punopravnim članstvom u
EU
• Dobrosusjedska politika:
Ponuditi EU transportnu i
infrastrukturnu politiku našim
prvim susjedima, uključujući i
im izradu planova kontinuiteta
mobilnosti

8. Što su potrebe industrije: logistički plan za Europu
Usredotočiti se na povećanje
učinkovitosti u sektoru prometa
kroz:
• Natjecanje: Pogon jedinstvenog •
europskog transportnog tržišta,
• Intermodalni pristup
logistički operatori moraju
odabrati najbolju kombinaciju
načina zadovoljenja potrošačke
potražnje,
•
• Logistička središta:
Poboljšanje povezivanja
logističkih središta, poslovnih
središta i aglomeracija
Što dovodi do povećanja
učinkovitosti, manje troškove i
GHG-smanjenja:
UsklaĎivanje procedure
licenciranja za ţeljeznička
vozila:nedostatak transparentnosti,
tehničke i administrativne barijere
dovode do kašnjenja i velike dodatne
troškove u milijunima
Kabotaţa: liberalizacija cestovnog
teretnog prijevoza ,više konkurencije,
bolje usluge prijevoza uz manje
troškove, učinkovitost resursa-friendly
korištenje kapaciteta prijevoznika

9. Europska Infrastruktura - arterije za EU mobilnost
Javna potrošnja (EU i države
članice moraju zadovoljiti
financijske potrebe:
- oko 500 milijardi eura
potrebnih za TEN-T
- od 1 trilijun eura, ¼ za
infrastrukturu,platne sustave i
za čista vozila do cilja
smanjenja CO2
Prilagodbe EU proračuna i
strukturnih fondova za EU
prioritete
Osigurati Europi konkurentnosti
Troškovi i koristi u omjeru klimatskih
mjera i zaštita
Međunarodno rješenje potrebno za
zaštitu klime i okoliša
Pravila u trgovanja emisijama CO2
Međunarodni sigurnosni standardi na
temelju učinkovite i povezane kontrole

10. II HRVATSKI PROMETNI RESURSI
Struktura voznog parka u Hrvatskoj na 01.01.2012. godine
Vrsta vozila
Količina
Udio
Osobna vozila
1.502.751
79,41%
Laka gosp. vozila (uk. dopuštena masa
do 3.5t)
130.300
6,89%
Teška gosp. vozila (uk. dopuštena masa > 43.681
3.5t)
2,31%
Autobusi
4.833
0,26%
Motocikli i motorkotači
177.279
9,37%
Prikolice i poluprikolice
33.469
1,77%
Ukupno
1.892.313
100%

11. Vozni park gospodarskih vozila po županijama
(>3,5%): 01.01.2012.
Ţupanija
Rng
1
Zagreb i Zagrebačka ž.
2
Količina
%
12.267
28,10%
Splitsko-dalmatinska
4.872
11,20%
3
Primorsko-goranska
3.108
7,10%
4
Osječko-baranjska
2.727
6,20%
5
Varaždinska
2.370
5,40%
6
Istarska
2.345
5,40%
7
Zadarska
1.730
4,00%
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
Karlovačka
Dubrovačko-neretvanska
Međimurska
Krapinsko-zagorska
Bjelovarsko-bilogorska
Sisačko-moslavačka
Brodsko-posavska
Koprivn.-križevačka
Vukovarsko-srijemska
Šibensko-kninska
Ličko-senjska
Požeško-slavonska
1.368
1.355
1.286
1.271
1.230
1.217
1.197
1.194
1.152
907
721
714
3,10%
3,10%
2,90%
2,90%
2,80%
2,80%
2,70%
2,70%
2,60%
2,10%
1,70%
1,60%
650
1,50%
43.681
100%
20 Virovitičko-podravska
Ukupno

12. REGIONALNI PRIJEVOZNIČKI RESURSI
JUŽNA REGIJA
Ţupanija
Splitsko-dalmatinska
Zadarska
Dubrovačko-neretvanska
Primorsko-goranska
Istarska
UKUPNO
Količina
SJEVERNA REGIJA
%
4.872 11,20%
1.730 4,00%
1.355 3,10%
3.108 7,10%
2.345 5,40%
13.410 30,80%
SREDIŠNJA REGIJA
Ţupanija
Zagreb i Zagrebačka ž.
Karlovačka
UKUPNO
Količina
%
12.267 28,10%
1.368
3,10%
13.635 31,20%
Ţupanija
Osječkobaranjska
Virovitičkopodravska
Vukovarskosrijemska
Požeškoslavonska
Sisačkomoslavačka
Bjelovarskobilogorska
Krapinskozagorska
Varaždinska
Međimurska
UKUPNO
Količina
%
2.727 6,20%
650 1,50%
1.152 2,60%
714 1,60%
1.217 2,80%
1.230 2,80%
1.271 2,90%
2.370 5,40%
1.286 2,90%
12.617 28,70%

13. ZNAČAJ PRIJEVOZA
• Ostvaren promet od 15,76
milijardi kuna (2003 g.)
• Udio u strukturi BDP-a
8,8% Osjetan pad nakon
2008
• Međunarodni cestovni
prijevoz - udio od 10,1%
bruto deviznog priljeva u
RH
• 98.105 zaposlenih u
djelatnosti prijevoza,
skladištenja i veza (7% od
ukupnog broja zaposlenih u
RH)
• 4.676 KN prosječna
isplaćena neto plaća u
djelatnosti prijevoza,
skladištenja i veza (16%
više od prosjeka u RH)
• 40.149 zaposlenih u
djelatnosti cestovnog
prijevoza,
• Prosječna netto plaća u
cestovnom prijevozu manja
9% od neto plaće u
djelatnosti prijevoza,
skladištenja i veza

14. PRIJEVOZ ROBE
CESTOVNI PRIJEVOZ ROBE 2012 (‘000 t)
Prevezena roba – ukupno
65 439
Unutarnji prijevoz
57 971
Otišlo u strane zemlje
3 118
Došlo iz stranih zemalja
3 438
Prijevoz u inozemstvu
912
Cestovni javni prijevoz robe
Prevezena roba
31 694
Unutarnji prijevoz
24 900
Otišlo u strane zemlje
2 825
Došlo iz stranih zemalja
3 057
Prijevoz u inozemstvu
Cestovni prijevoz robe za vlastite
potrebe
Prevezena roba
912
‘000 t
33 745

15. Tržišni udjeli po pojedinim oblicima
prijevoza u RH i zemljama EU-a
Cestovni
prijevoz;
58,45%
Pomorski i
obalni
prijevoz;
24,91%
Željeznički
Cjevovodni
prijevoz;
transport ;
9,51%
6,97%
Cestovni
prijevoz;
37,80%
Pomorski i
obalni
prijevoz;
11,20%
Prijevoz
unutrašnjim
vodenim
putovima;
0,16%
Tržišni udjeli u RH
Prijevoz
unutrašnjim
vodenim
putovima;
3,70%
Željeznički
prijevoz;
47,30%
Tržišni udjeli u EU-u

16. Ulazni, izlazni i tranzitni robni tijekovi u
Trendovi u proizvodnji i distribuciji
RH prolaze kroz niz različitih transformacija
proizvoda idu u pravcu približavanja
koje utječu na njihova obilježja. Glavnina
III INTERMODALNA PROMETNA POVEZANOST
finalizacije proizvoda krajnjem
transformacije robnih tijekova odvijati će se u
korisniku. Takav pristup
robno-transportnim centrima, lukama i
podrazumijeva da se određene
logističkim centrima. Upoznavanje
aktivnosti na pripremi proizvoda,
zakonitosti i obilježja robnih tijekova i
odnosno usluge pridodavanja
njihova transformacija stvara uvijete za
pravovremeno planiranje, projektiranje i
vrijednosti proizvodu (eng. value
Upravljanje robno-transportnim centrima i
added services) prostorno premjeste
logističkim centrima.Robni tijekovi su osnova prema korisniku i realiziraju u robnotransportnih i logističkih sustava istovremeno
transportnim centrima i logističkim
robni tijek se ne može realizirati bez
centrima koji su često udaljeni od
logističkog sustava i logističkih lanaca.
mjesta proizvodnje.

17. ŽELJEZNIČKE , VODNE I POMORSKE KOMPONETE INTERMODALNOG SUSTAVA
SISAK
OSIJEK
SL.BROD
RIJEKA
PLOČE
VUKOVAR

18. Planovi izgradnje multimodalne infrastrukture
Terminali kombiniranog prometa u Hrvatskoj

19. Logistički centar Rijeka – Kukuljanovo
 neposredno uz autocestu i prugu te 12 km od Luke Rijeka
 površina 24 km2 (izgrađeno 9 km2 skladišnog i uredskog prostora te cargo terminal
vagon-kamion)
 u izgradnji terminal za rasute terete

20. Cargo Centar Zagreb
inicijativa (na križanju koridora Vb i X) vrijednost projekta je
1.875 milijuna kuna (250,0 milijuna eura)
 povezanost sa Zračnom lukom Zagreb i riječnom lukom u Sisku
 suhi nastavak Luke Rijeka

21. Logistički centar – Ploče
(na vratima koridora Vc)
- vrijednost projekta 232 milijuna kuna (31,0 milijuna eura)
 površina 6,4 ha
 lociran u Luci Ploče, uz autocestu Zagreb-Split-Dubrovnik na jadransko-jonskome
koridoru i uz buduću autocestu Ploče-Sarajevo-Osijek-Budimpešta

22. Logistički centar– Slavonski Brod
(uz sjecište koridora Vc i X)
- vrijednost projekta 110 milijuna kuna (14,7 milijuna eura)
 lociran uz željezničku prugu na X. koridoru, uz autocestu Ljubljana-Zagreb-Beograd, uz
plovni put rijeke Save te uz Jadranski naftovod
 površina je 3,5 ha
 HŽ Cargo dobio 25 godišnju koncesiju za obavljanje prijevozne i logističke djelatnosti
 potrebno je izgraditi kontejnerski terminal, RO/LA terminal, industrijske kolosijeke i
industrijsku cestu te terminal za derivate →tromodalni objekt željeznica-voda-cesta

23. LDC VUKOVAR
•
•
•
•
Skladišna manipulacija
Organizacija transporta i dostave robe ,
Carinsko posredovanje (smještaj robe,tranzit,carinjenje)
Kontejnerski terminal
Vrijednost ukupne investicije:
150.000.000,00 kn
Planirano novo zapošljavanje :
cca 100 ljudi neposredno i 1000 ljudi posredno

24. KRAPINSKI PRIKLJUČAK
Zagreb-Krapina-Maribor-Graz
•
Postojeće stanje izgrađenosti
željezničke pruge na Koridoru Xa
Graz-Maribor-Krapina-Zagreb je
slijedeće: željeznička pruga GrazMaribor-Zagreb dužine je oko 240
km, i to kroz Austriju 53 km, kroz
Sloveniju 160 km i kroz Hrvatsku 27
km. Do Zagreba se dolazi zaobilazno
preko Zidanog Mosta.
Izgradnjom nove dionice pruge, dužine oko 30 km, između Krapine-državna granicaPragerskog (Maribor) kojom će biti omogućena izravna veza Maribora i Krapine. Od
30 km nove pruge između Krapine i Maribora, na prostoru Slovenije je oko 18 km a u
Hrvatskoj oko 13 km. Ovom dionicom će udaljenost između Zagreba i Maribora biti
smanjena za 60-70 km, u odnosu na postojeću udaljenost od 170 km preko Zidanog
Mosta.

25. LOGISTIKA
Logistika je vrlo vitalno tržište budućnosti, rasta koji brzo postiže visoke
stope razvoja. Nadležnosti lokalne logistike je odlučujući čimbenik za
hrvatsku konkurentnosti kao logističke lokacije, kako iskoristiti
učinkovitost svojih prijevoznih sredstava i način na koji ih se povezuje , a
to su cestovni, željeznički, vodni, zračni i pomorski promet u kombinaciji
sa logističko distributivnim središtima, aerodromima, morskim lukama i
lukama unutarnjih voda. Takva sinergija može pomoći izgraditi učinkovitu
Intremodalnu prijevoznu mrežu.
Razvoj infrastrukture mora držati korak s potrebom europskih prometnih
tijekova. To je ključni cilj prometne politike integriranog prijevoza koristiti infrastruktura na sigurniji, inteligentniji i učinkovitiji način.
Organizirano povezivanjem infrastrukture i informacija je preduvjet za
Hrvatsku da savlada izazove globalizacije s jedne strane i prigrliti
mogućnosti koje pruža brzorastući prijevozu tereta na svjetskim tržištima.

26. PROMET
Područje sektora prometa je svakako jedan od gospodarskih subjekata koji
ovisi o rastu svekolikog gospodarstva. Ono je nezaobilazni čimbenik svih
gospodarskih kretanja, a posebno u proizvodnji, trgovini i uslugama.
Prometni sustavi, a posebno sa aspekta intermodalnosti prijevoza sastavni
su dio svih gospodarskih zbivanja. Oni zadiru u sve pore gospodarskih i
društvenih zbivanja i krvotok su gospodarstva svake države. Kao strateška
komponenta prelaze državne granice i kompatibilno se uklapaju u sve
regionalne i paneuropske prometne i logističke mreže i sustave. Dobar dio
kompetencija proizašao iz ovog sustava isprepliće se sa svim ostalim
gospodarskim sektorima. Dakle ovaj sektor je činjenično apostrofiran i u
svim političkim planovima i opcijama kao propulzivni. Stoga treba poraditi
na tome da sa obrazovanjem potencijalnih kadrova u prometu i logistici ne
zaostajemo za europskim i svjetskim trendovima.

27. HVALA NA POZORNOSTI!