Koje su ključne činjenice transporta? Koji su trendovi u EU? Prednosti transporta.

1. Intermodalnost prometnih sustava
PRIORITETIZA BUDUĆNOSTPROMETAU EUROPI
Marijan Banelli ing.traff.
Savjetnik za promet Hrvatske udruge poslodavaca

2. KLJUČNE PORUKE
Promet je ključni stup jedinstvenog tržišta, čime se omogućuje
slobodno kretanje roba i ljudi preko granica.
Troškovi i učinkovitost usluga prijevoza i kvaliteta europskih
infrastrukturnih mreža izravno utječe na trgovinske tokove i
konkurentnost europskih tvrtki.
Tvrtke se suočile sa tezom , da Europa još nije potpunosti
povezana, što loše utječe na poslovne prilike, pošteno tržišno
natjecanje i na kraju na rast gospodarstva .
Izazovi povezana s ulaganjima, što prijevoz čine održivijim i
okrenutim budućnosti, koja se bavi povećanjem potrebe
potražnje, treba rješavati odlučno s jasnom vizijom za
budućnost prometa u Europi.

3. KLJUČNE ČINJENICE I BROJKE
 Prijevozna industrija sama izravno
zapošljava oko 11 milijuna ljudi i
sudjeluje u BDP-a EU sa 5%.
 Logistika, kao što su transport i
skladištenje, čine 10-15% od cijene
gotovog proizvoda.
 U 2011, ukupna djelatnosti u
prijevozu roba u EU iznosi oko 3.824
milijardi tonskih kilometara.
 Kvaliteta usluge prijevoza ima veliki
utjecaj na kvalitetu života ljudi. U
prosjeku 13.2% proračuna svakog
kućanstva troši se na robi i uslugama.
2012 godina .

4. KLJUČNE ČINJENICE I BROJKE
 U 2011, ukupna djelatnosti u prijevozu putnika u EU,
učinjena od bilo kojih motoriziranih prijevoznih sredstava
procjenjuje se da iznosi 6 569 milijarde po putničkom
kilometru, što je u prosjeku oko 13 060 km po osobi.
 Putnički automobili činili su 73,4%, zračni prijevoz 8,8%,
linijski autobusi i turistički autobusi 7,9%, željeznica
6,3%, vozila s pogonom na dva kotača 1,9%, tramvaj i
metro ,1,4% , pomorski promet unutar EU-a 0,6 %
 u Londonu, 20% putnika više od dva sata dnevno putuje
na posao s posla, što je jedan radni dan u tjednu. U
Njemačkoj, 37% zaposlenika provede jedan sat u
putovanju. Zagušenja košta Europi oko 1% BDP-a EU-a
svake godine.

5. VIZIJA PROMETA U EUROPI
 Poboljšanje energetske učinkovitosti: Poboljšati
performanse svim prijevoznim sredstvima u svim oblicima,
primjerice kroz prodor električnih vozila i implementacijom
održivog razvoja naplatom cestarine za alternativna goriva,
uz potporu odgovarajućeg okvira financiranja postizanja tih
ciljeva od strane EU i država članica.
 Smanjenje emisije CO2: Pri odabiru vrste novih ideja za
smanjenje emisije u prijevozu, treba uzeti u obzir da razvoj
održivog prometa zahtjeva mješavinu inicijativa u raznim
kombinacijama s drugim inicijativama (npr. liberalizacije,
povezivanje infrastrukturne mreže, energetski učinkovit i
čist prijevoz, ICT rješenja, pametne logistike,
pojednostavljenje administrativne procedure, itd.).

6. VIZIJA PROMETA U EUROPI
 Učinkovitije koristiti postojeće prometne infrastrukture:
Uključujući korištenje najnovijih upravljanje prometom i
logističkih informacijskih sustava, podizanjem preostalih
ograničenja i rješavanjem trajnih zapreke. Također, optimizirati
performanse multimodalnih logističkih lanaca promicanjem
korištenje najučinkovitijih načina za svaki pojedini korak u
procesu transporta.
 Stvaranjem pravih uvjete za učinkovitu suradnju modaliteta:
Sve vrste prijevoza treba promatrati kao sastavni jedne cjeline.
Naglašen cilj Komisije Bijele knjiga transporta 2011 je, uklanjanje
50% cestovnog teretnog prijevoza preko 300 km na druge načine
prijevoza do 2050, u suprotnosti je s načelom tržišno orijentirane
politike i potkopava viziju stvaranja istinski jedinstvenog tržište
za prijevoz. Isforsiran modalitet bi doveo do gubitka učinkovitosti
i utječe na isplativost. Takvi ciljevi ne uzimaju u obzir zemljopisne
razlike, vrste proizvoda ili raspoloživa prometna rješenja
50 - 149 km
16%
150 - 299 km
20%
300 - 499 km
18%
500 - 999 km
21 %
1 000 - 1 999 km
13%
> 2 000 km
4%

7. VIZIJA PROMETA U EUROPI
 Projektiranje pametnih propisa: Umjesto uvođenja
novih pravila EU-a za svaki prometnu izazov, veći
naglasak treba staviti na bolju provedbu i primjenu
postojećih propisa, uključivanja dionika i utemeljene na
dokazanim političkim odlukama kroz sveobuhvatne
procjene utjecaja.
 Osigurati jedinstvenu i snažnu provedbu: Zajednička
kontrola i razmjenu najboljih praksi u provedbi diljem
Europe će podržati regulatorni okvir, sigurnost i osigurati
pravnu sigurnost.
 Borba za globalnu konkurentnosti: Na međunarodnoj
razini je bitno osigurati globalnu konkurentnost svakog
prometnog segmenta. To također podrazumijeva bolji
pristup tržištu, tržišno natjecanje i izgradnju sustava na
međunarodnim standardima.

8. POSEBNOSTI PROMETNOG SEKTORA
Cestovni prijevoz
 Unutarnje tržište za cestovni promet još uvijek nije potpuno, opstruiraju
se učinkovitost i ekološki ciljevi, npr. zabrane vožnje vikendom ili
gradska vožnja, vinjete ili pretjerano opterećujući carinski postupci u
nekim državama članicama mogu ugroziti dobro funkcioniranje
unutarnjeg tržišta, što dovodi do dugih prometnih gužvi na granicama.
 S obzirom na velike investicije potrebne u Europskoj infrastrukturi i
troškovima održavanja prometnica, vjeruje se da bi pod određenim
uvjetima, za europski sustav , mogao bi biti problem naplate cestarina za
teška vozila i teretna vozila, dok god:
- Prijevoz nije precijenjen, na uštrb konkurentnoj Europi
- Jednako osiguran s drugim oblicima prijevoza
- Treba izbjegavati dvostruku naplatu: poreze i pristojbe koje su
već plaćene moraju se uzeti u obzir
-Plaćanje je dio mehanizma financiranja za infrastrukturu i integrirane
politike usmjerene na konkurentnom europskom gospodarstvu

9. Prevezeno robe u milijunima tkm (cestovni prijevoz)
GEO/TIME 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
European Union (27
countries) : : : : : : : : : 12.292.486
European Union (25
countries) : : : : : : : : : 11.961.904
European Union (15
countries) : : : : : : : : : 9.852.860
Belgium 378.224 346.746 337.913 348.527 352.202 317.637 297.879 296.189 289.203 233.170
Bulgaria : : : 151.582 135.273 176.345 147.838 130.989 136.840 141.622
Czech Republic 447.955 466.034 461.144 444.609 453.537 431.855 370.115 355.911 349.278 339.314
Denmark 205.613 191.534 206.490 193.021 197.919 193.560 149.377 165.708 178.006 176.354
Germany (until 1990 former
territory of the FRG) 2.900.888 2.945.036 2.949.924 3.103.202 3.211.716 3.078.347 2.769.201 2.734.605 2.986.736 2.891.837
Estonia 27.972 26.103 29.880 33.780 39.988 42.312 30.088 27.315 32.913 31.321
Ireland 251.552 278.037 297.413 305.916 310.237 253.115 142.126 123.116 109.661 106.465
Greece 225.499 443.941 432.851 510.742 484.788 628.565 644.545 577.447 506.003 400.137
Spain 1.850.099 2.012.726 2.210.644 2.387.538 2.408.984 2.120.494 1.711.314 1.566.705 1.466.502 1.239.140
France 1.982.399 2.076.705 2.059.763 2.181.715 2.258.067 2.203.239 1.939.465 2.015.538 2.090.664 2.008.418
Croatia : : : : : 112.052 93.756 76.033 75.767 66.552
Italy 1.243.073 1.424.490 1.508.701 1.483.800 1.496.878 1.520.415 1.468.954 1.527.763 1.339.672 1.121.313
Cyprus 55.413 43.150 53.726 43.634 39.945 41.619 28.523 32.247 26.050 22.964
Latvia 43.802 46.447 52.169 54.682 62.295 57.540 41.350 50.745 58.330 55.873
Lithuania 52.680 51.467 55.338 56.026 62.156 59.427 44.697 44.716 46.019 48.428
Luxembourg 51.722 53.001 49.991 53.016 57.874 58.529 52.649 60.725 60.687 54.482
Hungary 214.235 216.271 234.781 257.427 250.696 268.352 238.633 208.921 190.154 171.074
Netherlands 571.059 614.494 613.145 615.304 636.170 621.287 616.904 564.842 561.054 538.482
Austria 297.301 283.385 288.200 358.850 354.338 369.460 336.698 331.042 344.747 333.971
Poland : 732.049 863.395 897.414 984.237 1.093.406 1.170.478 1.216.083 1.322.237 *1.245.053
Portugal 266.356 325.544 332.881 321.236 324.048 294.411 258.976 222.147 217.190 154.485
Romania : : : 336.032 357.544 365.136 293.831 174.206 184.164 188.960
Slovenia 68.520 73.577 82.750 86.896 89.036 91.239 75.284 81.020 75.615 62.748
Slovakia 174.100 178.130 195.488 181.521 179.409 199.429 163.491 143.244 132.690 132.270
Finland 400.007 400.192 399.759 396.800 422.161 423.614 350.588 397.813 317.740 299.397
Sweden 318.471 327.091 359.192 349.606 367.283 374.803 334.348 322.689 331.393 295.209
United Kingdom 1.724.390 1.779.742 1.780.839 1.854.275 1.918.963 1.776.203 1.460.797 1.521.135 1.596.318:
Norway 230.076 244.373 244.740 250.858 268.613 288.645 257.629 266.814 256.418 251.512
Switzerland : : : : : 290.349 284.293 282.128 303.142 300.576

10. POSEBNOSTI PROMETNOG SEKTORA
Cestovni prijevoz
• Europska automobilska industrija je jedan od glavnih čimbenika
gospodarstva EU-a, koja stvara promet od ukupno 551 milijardi eura, što
predstavlja oko 6,5% europskog BDP-a. Postoji potreba za većom
koherentnošću europske strategije za ovu industriju. Trenutno, glavnim
pitanjima koja utječu na automobilsku industriju bavi se više različitih
povjerenika i Općih uprava. Rezultat je da su uvjeti često ne podudaraju, a
ponekad čak su u neskladu . Postoji potreba za boljom koordinacijom
strategija.
• Postoje velika oslanjanja na poreze, carine i pristojbe za održavanje,
“ozelenjavanje” i izgradnji novih prometnica, a nema garancije da će
zemlje članice koristiti te porezne prihoda za ove namjene. Pokazuje se
potreba za boljim kontrolom namjene takvih prihoda.
• Kada je riječ o maksimalnim težinama i dimenzijama kamiona, apelira se
da se prekogranične vožnje za veće i / ili teže kamione dopuštaju ako se,
kada i gdje ,nadležna tijela na obje strane granice dogovore o uvjetima, kao
što su posebni uvjeti za vozila, infrastrukturu i vozača, kako bi se osigurala
odgovarajuća razina sigurnosti.

11. POSEBNOSTI PROMETNOG SEKTORA
Željeznički promet
 Željeznički promet treba biti i dalje otvoren za tržišno natjecanje.
To će smanjiti cijene za kupce i troškove za željezničku industriju,
promicanje inovacija i poboljšanja kvalitete
 Pri uklanjanju preostalih zapreka i daljnjim uvođenje tržišnog
natjecanja, bitno je da se također osigura jednakost između država
članica u prijelaznom razdoblju, dok se tržište EU u potpunosti ne
liberalizira.
 Poboljšanje željezničkih usluga (robe i putnika) u cijeloj Europi
također zahtijeva povećane i kontinuirano ulaganja u
infrastrukturu
 Poticati otvorene rasprave o duljini teretnih vlakova i izgradnju
željezničke infrastrukture. Menadžeri i željeznički operateri
trebaju srediti područja gdje se poboljšanja najviše isplate i gdje
se mogu postići razumni troškove u godinama koje dolaze.
 Za konkurentnost i održivost željezničkog sektora, bitno je da ima
dobre veze s pomorskim , riječnim i zračnim lukama.

12. POSEBNOSTI PROMETNOG SEKTORA
Logistika i gradski prijevoz
 Industrijska konkurentnost također ovisi o
učinkovitijem korištenju prometa i infrastrukture,
primjerice kroz bolje korištenje poboljšanih
upravljanje prometom i informacijskim sustavima,
naprednije i isplativije logistike.
 Treba osigurati da su glavni europski urbani centri lako
dostupni u bilo kojem trenutku. Uz trenutne potražnje
za prijevozom urbana područjima pate od zagušenja i
gubitaka učinkovitosti, kreatori prometne politike
trebaju razmotriti mogućnosti noćnih distribucija
putem korištenje prioritetnih prometnih pravaca i
organizirati odgovarajuće veze između načina da se
osigura korištenje najučinkovitijih načina transporta za
svaki dio putovanja.
 ICT ima ključnu ulogu u boljem korištenju pametne
logistike i poboljšanje urbane mobilnosti.

13. ŠTO JE CILJ
PROMETNE POLITIKE EU?
 Napraviti jedinstveno tržišta za prijevoz: uklanjanjem
preostalih regulatornih, administrativnih i tehničkih prepreke
u svim oblicima prijevoza.
 Ustrojiti cjelovitu i realnu EU prometnu politiku, koja
podržava konkurentan i održiv prometni sustav.
 Poboljšati interoperabilnost europskih prometnih mreža,
olakšati proces integracije i olakšavanje pojave
multinacionalnih i multimodalnih operatora
 Definirati sustav multimodalnih mreža i logističko-
distributivnih središta u EU
 Jedinstveni i jaka provedba postojećih propisa o prijevozu.
Započeti provedbu visoko kvalitetne i ispravne primjene
zakonodavstva EU-a.
 Na međunarodnom nivou izjednačiti mogućnosti usluga
prijevoza, na temelju zajedničkih standarda i prakse.

14. INTERMODALNA
NEUSKLAĐENOST RH
- U RH ne postoji jasna strategija razvoja prometa u cjelini.
- Nisu precizirane glavne zakonske pretpostavke za uspostavljanje sustava
intermodalnog prijevoza ( Zakon o kombiniranom prijevoz)
- Nisu usvojene i zakonski oblikovane smjernice iz studije o intremodalnom
transportu koje je naručilo MMPI još 2009 godine
- Prilikom izrade Strategije prometnog razvitka RH nisu korišteni potencijali
hrvatskih znanstvenih resursa
- Strategija je nerazumljiva, neučinkovita i služi samo kao dokaz Brusselu da su
potrošena namjenska sredstva za izradu strategije koju su radile strane
konzultantske kuće.
- Kada se kreiraju zakoni ne konzultiraju se hrvatski gospodarstvenici ( praksa) niti
hrvatski znanstvenici i prometni stručnjaci.
- Javna rasprava je komitetskog stila- “uzmi ili ostavi”
- Ne uvažava se niti jedna primjedba na hrvatskom jeziku

15. ŠTO BUDUĆA VLAST MORA
UČINITI!
• U potpunosti “rekonstruirati “ napravljenu Strategiju prometnog razvitka
RH i uskladiti ju sa primarnim ciljevima i projektima razvoja prometnih
resursa u RH
• U tim radnjama prvenstveno mora koristiti domaća iskustva i sve
relevantne stručne i znanstvene resurse.
• Institucionalno i legislativno omogućiti provedbu ustrojbenih i
infrastrukturalnih projekata u Sektoru prometa i logistike
• Omogućiti domaćim i stranim investitorima da bez administrativnih
zapreka i samovolje lokalne politike u što kraćem roku krenu ka realizaciji
projekata od strategijskog značaja za prometne resurse RH
• Ustrojiti funkcionalno i učinkovito ministarstvo zaduženo za promet i
infrastrukturu sa svim pripadajućim sektorima, upravama, odjelima i
odsjecima , stavljajući u prvi plan stručnost , kompetenciju i referentnost
zaposlenih kadrova , a ne njihovu političku podobnost.

16. Hvala na vašoj pozornosti!