2. Januara 1970. godine
američki senator i ekološki
aktivista Gejlord Nelson
odlučuje da se nacionalna
obuka o životnoj sredini
zove Dan planete Zemlje i
da se obilježava 22.
aprila.
3. Svrha obilježavanja ovog dana je da se upozori na
opasnost koja prijeti životu na Zemlji usled naglog razvoja
industrije i porasta potrebe za energijom, što je dovelo do
ispuštanja velikih količina otrovnih supstanci u atmosferu,
a to je posredno uticalo i na globalno zagrijavanje i
klimatske promjene.
4. Pitanje je da li je dovoljno posvetiti samo jedan dan u
godini dobrobiti naše planete. Ljudi su svojim ponašanjem
i djelovanjem doveli našu zeleno-plavu oazu u svemiru
gotovo do ruba propasti.
5. Gasovi staklene bašte u sve većim koncentracijama polako, ali
sigurno povećavaju globalnu temperaturu, dok freoni ispušteni
iz rashladnih uređaja razaraju ozonski omotač oko Zemlje, čime
površina naše planete postaje sve jače izložena razarajućem
djelovanju UV zraka.
Efekat staklene bašte ima pozitivan uticaj na Zemlju i
omogućava život na njoj, ali takođe povećanjem koncentracije
CO₂ raste globalna temperatura na Zemlji, što za posledicu
ima:
klimatske promjene i
podizanje nivoa mora.
7. Podizanje nivoa mora
Podizanje nivoa mora će usloviti to da će krajem ovog
vijeka nivo mora porasti od 1m do 3m, pri čemu će niži
djelovi kopna (Florida, Venecija, Holandija... ) biti
potopljeni.
8. Savjeti za očuvanje planete Zemlje
Uobičajene preporuke za taj dan su:
štednja i smanjenje potrošnje električne energije;
štednja i racionalna potrošnja vode;
sakupljanje i recikliranje otpada;
zabrana korišćenja plastičnih kesa;
korišćenje javnog prevoza;
posadite drvo.
9. Reciklaža
Različite vrste materijala koje su u svakodnevnoj upotrebi
mogu biti reciklirane, samo prethodno moraju biti razvrstane.
Od papira, preko stakla, plastike, do baterija i druge
elektronske opreme..
Reciklaža je proces izdvajanja materijala iz otpada i njegovo
ponovno korišćenje.
10. Recikliranje papira
Recikliranje papira je jedna od stvari koja ima vrlo povoljan
uticaj i veliku korist po našu planetu.
Ne bacajte stari papir! Da bi se spasilo od sječe 17 stabala
drveća potrebno je sakupiti 1t starog papira, čime se štedi
4200kWh električne energije i 32000l vode.
11. Recikliranje plastike
Plastične ambalaže, kada god je to moguće, treba
upotrebljavati više puta, a od iskorišćenih se mogu
napraviti neki novi predmeti, samo treba imati ideju.
Recikliranjem 1t plastike štedi se od 1000 do 2000 galona
benzina (1 galon = 3.75l).
Da bi se razgradila jedna plastična boca potrebno je od
100 do 400 godina.
12. Recikliranje stakla
Staklo je materijal koji se može reciklirati bezbroj puta, pošto je
vrijeme razgradnje stakla – NIKADA!
Ponovnom upotrebom staklene ambalaže količina otpada se
smanjuje nekoliko desetina puta i može se ponovo
upotrebljavati za razne stvari.
Ako recikliramo samo 1 staklenu flašu uštedimo energiju koju
potroši računar za 25min rada.
13. Recikliranje ostalih materijala
Recikliranjem samo jedne limenke može se uštedjeti
energija neophodna za 3 časa rada televizora.
Ostali materijali, kao što su aluminijum, bakar, čelik i drugi
su posebno važna vrsta otpada i imaju veoma veliku
vrijednost, pošto predstavljaju neobnovljive prirodne
resurse. Njihovom reciklažom gotovo sve što se dobije može
se ponovo upotrebiti.
Opasni otpad (baterije, akumulatori..) čine mali dio ukupnog
otpada, ali su veoma opasni po ljude i planetu, pa ih zbog
toga treba vrlo pametno koristiti (kupovati punjive baterije,
odlagati stare baterije i akumulatore kod ovlašćenih
sakupljača).
Elektronska oprema se takođe može reciklirati, što je
posebno značajno jer je jedna od najbrže rastućih vrsta
otpada. I nju je potrebno pametno koristiti (kupovati samo
kada se mora, odlagati kod ovlašćenih sakupljača otpada).
14.
15. Rešenje mnogih problema se može naći u obrazovanju.
Obrazovanje je proces koji traje cijelog života, nikad nije
kasno!
Obrazujmo sebe i druge – šta da činimo svakoga dana u
pokušaju da spasemo sopstveni dom – planetu Zemlju!