SlideShare ist ein Scribd-Unternehmen logo
1 von 7
Downloaden Sie, um offline zu lesen
VEKTORI U RAVNI

Najjednostavnije rečeno, vektori su usmerene duži.
Osnovne karakteristike vektora su :
- pravac
- smer
- intenzitet
- početak i kraj vektora

Pravac vektora je prava na kojoj se on nalazi ali i sve prave paralelne sa njom, što vektoru dozvoljava da “skače”
sa jedne na drugu paralelnu pravu.
Smer vektora se zadaje strelicom.
Intenzitet vektora je njegova dužina i najčešće se obeležava sa a




A je početak a B je kraj vektora . Obeležava se AB = a

Kako se vektor zadaje?




r      r      r                       r
a = a1 i + a2 j   ili jednostavnije   a = (a1 , a2 ) ;   intenzitet je   a = a12 + a 2
                                                                                     2



i i   j su jedinični vektori (ortovi) koji služe za izražavanje drugih vektora.
i =(1,0) i intenzitet ovog vektora je i =1

j =(0,1) i takodje je j =1

                                                                                                      1
Kako izraziti vektor ako su date koordinate njegovog početka i kraja?




a =(x2-x1, y2-y1)   i    njegov intenzitet je onda   a = ( x 2 − x1 ) 2 + ( y 2 − y1 ) 2




Sabiranje i oduzimanje vektora


Za sabiranje i oduzimanje vektora imamo dva pravila:


1) Pravilo paralelograma

Dva data vektora dovedemo na zajednički početak paralelnim pomeranjem.Nad njima kao stranicama oformimo

paralelogram. Dijagonala paralelograma je njihov zbir (ona dijagonala koja polazi iz sastava ta dva vektora).




2) Pravilo poligona (nadovezivanja)


Na kraj prvog vektora paralelnim pomeranjem dovedemo početak drugog, na kraj drugog dovedemo početak trećeg
vektora......

Rezultanta (njihov zbir) je vektor koji spaja početak prvog i kraj zadnjeg vektora.

Evo to na slici:


                                                                                                      2
Naš predlog je da upotrebljavate pravilo nadovezivanja, jer je po našoj proceni lakše...



Svaki vektor ima svoj suprotan vektor, koji ima isti pravac i intenzitet ali suprotan smer sa početnim vektorom.


                     a


                     -a



−a+a =0         i    a + (−a) = 0


Nula vektor 0 je onaj čiji se početak i kraj poklapaju.



Kako oduzeti dva vektora?


Recimo da su dati vektori a i b ,.Postupak je sličan kao kod sabiranja vektora(pravilo nadovezivanja) samo što

umesto vektora + b na kraj prvog nanosimo - b .


                                                                                           www.matematiranje.com

                                                                                                     3
b




                                                      a
           a
                                                               - b


Primer:

1) Date su duži AC i BD. Tačke E i F su sredine ove dve duži. Dokazati da je : AB + CD = 2 EF

Rešenje:

Naravno da je ovde najbitnije nacrtati sliku i sa nje uraditi zadatak!
               C                 D



           E                            F



A                                           B


Sad spojimo tačke koje formiraju vektore.
               C
                                    D


       E
                                        F

A

                                                B

Ideja je da se vektor EF izrazi na obe strane pa se te jednakosti saberu!

EF = EA + AB + BF               +
EF = EC + CD + DF

2 EF = AB + CD jer su vektori EA i EC suprotni , pa se skrate a takođe su suprotni i vektori BF i DF pa se i oni
skrate.

                                                                                                     4
Računski sabiranje i oduzimanje vektora ide vrlo lako:
                                     r                                                    r
Ako je      a = a1 i + a 2 j to jest a = (a1 , a2 )       i     b = b1 i + b2 j , to jest b = (b1 , b2 )

a + b = (a1 , a2 ) + (b1 , b2 ) = (a1 + b1 , a2 + b2 )
a - b = (a1 , a2 ) − (b1 , b2 ) = (a1 − b1 , a2 − b2 )

Dakle, radimo tako što saberemo (oduzmemo) koordinatu sa koordinatom.


Množenje vektora skalarom (brojem)

Proizvod skalara k i vektora a je vektor k a (ili a k) koji ima isti pravac kao vektor a , intenzitet k a = k a i smer:

- isti kao vektor a ako je k>0
- suprotan od vektora a ako je k<0

Primer:             Dat je vektor a , nadji : 2 a i -3 a

Rešenje:

                            a

                                      2a



                                        -3 a

Svaki vektor a se može predstaviti u obliku a = a a 0 , gde je a 0 jedinični vektor vektora a .



Linearna zavisnost vektora


Ako su k1,k2,…,kn realni brojevi i x1 , x 2 ,…, x n vektori različiti od nule, onda se zbir:

                                               k1 x1 +k2 x 2 +…+kn x n

zove linearna kombinacija vektora x1 , x 2 ,…, x n

Izjednačimo ovu linearnu kombinaciju sa nulom:

                                               k1 x1 +k2 x 2 +…+kn x n = 0


                                                                                                           5
i)     Ako je k1=k2=…=kn , onda su vektori x1 , x 2 ,…, x n linearno nezavisni
ii)    Ako je bar jedan od k1,k2,…,kn različit od nule onda su vektori x1 , x 2 ,…, x n linearno zavisni


Važi još:

Dva vektora su kolinearna ako i samo ako su linearno zavisni (kolinearni znači da leže na istoj pravoj).

Vektori x , y , z su komplanarni ako i samo ako su linearno zavisni (komplanarni znači da leže u istoj ravni).


Razlaganje vektora na komponente

Ako su vektori x i y linearno nezavisni vektori jedne ravni, onda za svaki vektor z te ravni ,postoje jedinstveni
brojevi p i q takvi da je :
                                         z= px+ q y


Primer:

            Vektor v =(4,2) razložiti po vektorima a =(2,-1) i b = (-4,3)

Rešenje:

v= pa + qb

(4,2) = p(2,-1) + q(-4,3)
(4,2) = (2p,-p) + (-4q,3q)


Odavde pravimo sistem:

4=2p – 4q
2=-p + 3q

2p –4q = 4
-p + 3q = 2

p – 2q = 2
-p+3q = 2

q=4

2p-4q = 4 , pa je 2p – 16 = 4 , pa 2p = 20 i konačno p = 10 .

Dakle, razlaganje vektora je v = 10 a + 4 b

                                                                                                      6
Ako ste proučili ovaj fajl, pogledajte odmah sledeći u kome su rešeni zadaci...


                                                                                  www.matematiranje.com




                                                                                           7

Weitere ähnliche Inhalte

Was ist angesagt?

Trigonometrijske funkcije oštrog ugla pravouglog trougla
Trigonometrijske funkcije oštrog ugla pravouglog trougla Trigonometrijske funkcije oštrog ugla pravouglog trougla
Trigonometrijske funkcije oštrog ugla pravouglog trougla
milenajeretin
 
Piramida, povrsina piramide
Piramida, povrsina piramidePiramida, povrsina piramide
Piramida, povrsina piramide
mirjanamitic18
 
ВЕЛИКА ГЕОГРАФСКА ОТКРИЋА
ВЕЛИКА ГЕОГРАФСКА ОТКРИЋАВЕЛИКА ГЕОГРАФСКА ОТКРИЋА
ВЕЛИКА ГЕОГРАФСКА ОТКРИЋА
Драгана Хаџић
 
Hrišćanska crkva u ranom srednjem veku
Hrišćanska crkva u ranom srednjem vekuHrišćanska crkva u ranom srednjem veku
Hrišćanska crkva u ranom srednjem veku
andjelan
 
Hemija r1 hemijska_veza_molekuli_i_kristali_zadaci_za_vezbanje_hemijska_veza
Hemija r1 hemijska_veza_molekuli_i_kristali_zadaci_za_vezbanje_hemijska_vezaHemija r1 hemijska_veza_molekuli_i_kristali_zadaci_za_vezbanje_hemijska_veza
Hemija r1 hemijska_veza_molekuli_i_kristali_zadaci_za_vezbanje_hemijska_veza
NašaŠkola.Net
 
Resavanje jednacine sa apsolutnim vrednostima
Resavanje jednacine sa apsolutnim vrednostimaResavanje jednacine sa apsolutnim vrednostima
Resavanje jednacine sa apsolutnim vrednostima
Silvana Cupic
 
Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...
Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...
Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...
NašaŠkola.Net
 
велика географска открића
велика географска открићавелика географска открића
велика географска открића
Ucionica istorije
 

Was ist angesagt? (20)

Kvadrat binoma i razlika kvadrata
Kvadrat binoma i razlika kvadrataKvadrat binoma i razlika kvadrata
Kvadrat binoma i razlika kvadrata
 
Trigonometrijske funkcije oštrog ugla pravouglog trougla
Trigonometrijske funkcije oštrog ugla pravouglog trougla Trigonometrijske funkcije oštrog ugla pravouglog trougla
Trigonometrijske funkcije oštrog ugla pravouglog trougla
 
Genetika uvod, pravila nasledjivanja, odnosi medju alelima
Genetika uvod, pravila nasledjivanja, odnosi medju alelimaGenetika uvod, pravila nasledjivanja, odnosi medju alelima
Genetika uvod, pravila nasledjivanja, odnosi medju alelima
 
Piramida, povrsina piramide
Piramida, povrsina piramidePiramida, povrsina piramide
Piramida, povrsina piramide
 
ВЕЛИКА ГЕОГРАФСКА ОТКРИЋА
ВЕЛИКА ГЕОГРАФСКА ОТКРИЋАВЕЛИКА ГЕОГРАФСКА ОТКРИЋА
ВЕЛИКА ГЕОГРАФСКА ОТКРИЋА
 
VIII razred - Tacka, prava, ravan
VIII razred - Tacka, prava, ravanVIII razred - Tacka, prava, ravan
VIII razred - Tacka, prava, ravan
 
Hrišćanska crkva u ranom srednjem veku
Hrišćanska crkva u ranom srednjem vekuHrišćanska crkva u ranom srednjem veku
Hrišćanska crkva u ranom srednjem veku
 
Hemija r1 hemijska_veza_molekuli_i_kristali_zadaci_za_vezbanje_hemijska_veza
Hemija r1 hemijska_veza_molekuli_i_kristali_zadaci_za_vezbanje_hemijska_vezaHemija r1 hemijska_veza_molekuli_i_kristali_zadaci_za_vezbanje_hemijska_veza
Hemija r1 hemijska_veza_molekuli_i_kristali_zadaci_za_vezbanje_hemijska_veza
 
Vietove formule
Vietove formuleVietove formule
Vietove formule
 
Resavanje jednacine sa apsolutnim vrednostima
Resavanje jednacine sa apsolutnim vrednostimaResavanje jednacine sa apsolutnim vrednostima
Resavanje jednacine sa apsolutnim vrednostima
 
Električna struja
Električna strujaElektrična struja
Električna struja
 
Pravilni poliedri
Pravilni poliedriPravilni poliedri
Pravilni poliedri
 
Kotiranje,razmera i simboli u gradjevinarstvu 6.razred
Kotiranje,razmera i simboli u gradjevinarstvu  6.razredKotiranje,razmera i simboli u gradjevinarstvu  6.razred
Kotiranje,razmera i simboli u gradjevinarstvu 6.razred
 
Pitagorina teorema primjena na romb
Pitagorina teorema  primjena na rombPitagorina teorema  primjena na romb
Pitagorina teorema primjena na romb
 
Jednacina prave
Jednacina praveJednacina prave
Jednacina prave
 
Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...
Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...
Hemija r1 oksidoredukcione_reakcije_zadaci za vezbanje- oskidoredukcione reak...
 
Elektromagnetna indukcija
Elektromagnetna indukcijaElektromagnetna indukcija
Elektromagnetna indukcija
 
Centralna simetrija
Centralna simetrijaCentralna simetrija
Centralna simetrija
 
велика географска открића
велика географска открићавелика географска открића
велика географска открића
 
VIII razred - Sistemi linearnih jednacina sa dve nepoznate
VIII razred - Sistemi linearnih jednacina sa dve nepoznateVIII razred - Sistemi linearnih jednacina sa dve nepoznate
VIII razred - Sistemi linearnih jednacina sa dve nepoznate
 

Andere mochten auch (20)

Vektori u ravni_ii_deo
Vektori u ravni_ii_deoVektori u ravni_ii_deo
Vektori u ravni_ii_deo
 
Eksponencijalne funkcije
Eksponencijalne funkcijeEksponencijalne funkcije
Eksponencijalne funkcije
 
Trigonometrijske funkcije ostrog_ugla
Trigonometrijske funkcije ostrog_uglaTrigonometrijske funkcije ostrog_ugla
Trigonometrijske funkcije ostrog_ugla
 
Logika
LogikaLogika
Logika
 
Adicione formule
Adicione formuleAdicione formule
Adicione formule
 
Grafici trigonometrijskih funkcija_ii_deo
Grafici trigonometrijskih funkcija_ii_deoGrafici trigonometrijskih funkcija_ii_deo
Grafici trigonometrijskih funkcija_ii_deo
 
Grafici trigonometrijskih funkcija_i_deo
Grafici trigonometrijskih funkcija_i_deoGrafici trigonometrijskih funkcija_i_deo
Grafici trigonometrijskih funkcija_i_deo
 
Kvadratna funkcija
Kvadratna funkcijaKvadratna funkcija
Kvadratna funkcija
 
Logaritmi
LogaritmiLogaritmi
Logaritmi
 
Sistemi kvadratmih jednacina_sa%20dve%20nepoynate
Sistemi kvadratmih jednacina_sa%20dve%20nepoynateSistemi kvadratmih jednacina_sa%20dve%20nepoynate
Sistemi kvadratmih jednacina_sa%20dve%20nepoynate
 
Graficko resavanje sistema
Graficko resavanje sistemaGraficko resavanje sistema
Graficko resavanje sistema
 
Kvadratna jednacina
Kvadratna jednacinaKvadratna jednacina
Kvadratna jednacina
 
Kompleksni brojevi
Kompleksni brojeviKompleksni brojevi
Kompleksni brojevi
 
Korenovanje
KorenovanjeKorenovanje
Korenovanje
 
Kvadratna nejednacina
Kvadratna nejednacinaKvadratna nejednacina
Kvadratna nejednacina
 
Neke jednacine koje_se_svode_na_kvadratne
Neke jednacine koje_se_svode_na_kvadratneNeke jednacine koje_se_svode_na_kvadratne
Neke jednacine koje_se_svode_na_kvadratne
 
Stepenovanje
StepenovanjeStepenovanje
Stepenovanje
 
Linearne nejednacine
Linearne nejednacineLinearne nejednacine
Linearne nejednacine
 
Linearne jednacine
Linearne jednacineLinearne jednacine
Linearne jednacine
 
Vektorski proizvod. by Stojanka
Vektorski proizvod. by StojankaVektorski proizvod. by Stojanka
Vektorski proizvod. by Stojanka
 

Ähnlich wie Vektori u ravni_i_deo (7)

Jednacina prave
Jednacina praveJednacina prave
Jednacina prave
 
Matrice
MatriceMatrice
Matrice
 
Задаци
ЗадациЗадаци
Задаци
 
Stepenovanje , korenovanje i kompleksni brojevi formulice(1)
Stepenovanje , korenovanje i kompleksni brojevi formulice(1)Stepenovanje , korenovanje i kompleksni brojevi formulice(1)
Stepenovanje , korenovanje i kompleksni brojevi formulice(1)
 
Prizmapiramidalinearna-funkcijamnogougao-Orlović.pptx
Prizmapiramidalinearna-funkcijamnogougao-Orlović.pptxPrizmapiramidalinearna-funkcijamnogougao-Orlović.pptx
Prizmapiramidalinearna-funkcijamnogougao-Orlović.pptx
 
Elegancija
ElegancijaElegancija
Elegancija
 
Quality2019 bos ziga_barucija_cobo
Quality2019 bos ziga_barucija_coboQuality2019 bos ziga_barucija_cobo
Quality2019 bos ziga_barucija_cobo
 

Mehr von Jelena Dobrivojevic (12)

Sinusna i kosinusna_teorema
Sinusna i kosinusna_teoremaSinusna i kosinusna_teorema
Sinusna i kosinusna_teorema
 
Osnovne trigonometrijske jednacine
Osnovne trigonometrijske jednacineOsnovne trigonometrijske jednacine
Osnovne trigonometrijske jednacine
 
Logaritamske jednacine i_nejednacine
Logaritamske jednacine i_nejednacineLogaritamske jednacine i_nejednacine
Logaritamske jednacine i_nejednacine
 
Logaritamska funkcija
Logaritamska funkcijaLogaritamska funkcija
Logaritamska funkcija
 
Iracionalne nejednacine
Iracionalne nejednacineIracionalne nejednacine
Iracionalne nejednacine
 
Iracionalne jednacine
Iracionalne jednacineIracionalne jednacine
Iracionalne jednacine
 
Translacija
TranslacijaTranslacija
Translacija
 
Transformacije algebarskih izraza
Transformacije algebarskih izrazaTransformacije algebarskih izraza
Transformacije algebarskih izraza
 
Slicnost trouglova
Slicnost trouglovaSlicnost trouglova
Slicnost trouglova
 
Sistemi lenearnih jednacina
Sistemi lenearnih jednacinaSistemi lenearnih jednacina
Sistemi lenearnih jednacina
 
Rotacija
RotacijaRotacija
Rotacija
 
Racun mesanja
Racun mesanjaRacun mesanja
Racun mesanja
 

Vektori u ravni_i_deo

  • 1. VEKTORI U RAVNI Najjednostavnije rečeno, vektori su usmerene duži. Osnovne karakteristike vektora su : - pravac - smer - intenzitet - početak i kraj vektora Pravac vektora je prava na kojoj se on nalazi ali i sve prave paralelne sa njom, što vektoru dozvoljava da “skače” sa jedne na drugu paralelnu pravu. Smer vektora se zadaje strelicom. Intenzitet vektora je njegova dužina i najčešće se obeležava sa a A je početak a B je kraj vektora . Obeležava se AB = a Kako se vektor zadaje? r r r r a = a1 i + a2 j ili jednostavnije a = (a1 , a2 ) ; intenzitet je a = a12 + a 2 2 i i j su jedinični vektori (ortovi) koji služe za izražavanje drugih vektora. i =(1,0) i intenzitet ovog vektora je i =1 j =(0,1) i takodje je j =1 1
  • 2. Kako izraziti vektor ako su date koordinate njegovog početka i kraja? a =(x2-x1, y2-y1) i njegov intenzitet je onda a = ( x 2 − x1 ) 2 + ( y 2 − y1 ) 2 Sabiranje i oduzimanje vektora Za sabiranje i oduzimanje vektora imamo dva pravila: 1) Pravilo paralelograma Dva data vektora dovedemo na zajednički početak paralelnim pomeranjem.Nad njima kao stranicama oformimo paralelogram. Dijagonala paralelograma je njihov zbir (ona dijagonala koja polazi iz sastava ta dva vektora). 2) Pravilo poligona (nadovezivanja) Na kraj prvog vektora paralelnim pomeranjem dovedemo početak drugog, na kraj drugog dovedemo početak trećeg vektora...... Rezultanta (njihov zbir) je vektor koji spaja početak prvog i kraj zadnjeg vektora. Evo to na slici: 2
  • 3. Naš predlog je da upotrebljavate pravilo nadovezivanja, jer je po našoj proceni lakše... Svaki vektor ima svoj suprotan vektor, koji ima isti pravac i intenzitet ali suprotan smer sa početnim vektorom. a -a −a+a =0 i a + (−a) = 0 Nula vektor 0 je onaj čiji se početak i kraj poklapaju. Kako oduzeti dva vektora? Recimo da su dati vektori a i b ,.Postupak je sličan kao kod sabiranja vektora(pravilo nadovezivanja) samo što umesto vektora + b na kraj prvog nanosimo - b . www.matematiranje.com 3
  • 4. b a a - b Primer: 1) Date su duži AC i BD. Tačke E i F su sredine ove dve duži. Dokazati da je : AB + CD = 2 EF Rešenje: Naravno da je ovde najbitnije nacrtati sliku i sa nje uraditi zadatak! C D E F A B Sad spojimo tačke koje formiraju vektore. C D E F A B Ideja je da se vektor EF izrazi na obe strane pa se te jednakosti saberu! EF = EA + AB + BF + EF = EC + CD + DF 2 EF = AB + CD jer su vektori EA i EC suprotni , pa se skrate a takođe su suprotni i vektori BF i DF pa se i oni skrate. 4
  • 5. Računski sabiranje i oduzimanje vektora ide vrlo lako: r r Ako je a = a1 i + a 2 j to jest a = (a1 , a2 ) i b = b1 i + b2 j , to jest b = (b1 , b2 ) a + b = (a1 , a2 ) + (b1 , b2 ) = (a1 + b1 , a2 + b2 ) a - b = (a1 , a2 ) − (b1 , b2 ) = (a1 − b1 , a2 − b2 ) Dakle, radimo tako što saberemo (oduzmemo) koordinatu sa koordinatom. Množenje vektora skalarom (brojem) Proizvod skalara k i vektora a je vektor k a (ili a k) koji ima isti pravac kao vektor a , intenzitet k a = k a i smer: - isti kao vektor a ako je k>0 - suprotan od vektora a ako je k<0 Primer: Dat je vektor a , nadji : 2 a i -3 a Rešenje: a 2a -3 a Svaki vektor a se može predstaviti u obliku a = a a 0 , gde je a 0 jedinični vektor vektora a . Linearna zavisnost vektora Ako su k1,k2,…,kn realni brojevi i x1 , x 2 ,…, x n vektori različiti od nule, onda se zbir: k1 x1 +k2 x 2 +…+kn x n zove linearna kombinacija vektora x1 , x 2 ,…, x n Izjednačimo ovu linearnu kombinaciju sa nulom: k1 x1 +k2 x 2 +…+kn x n = 0 5
  • 6. i) Ako je k1=k2=…=kn , onda su vektori x1 , x 2 ,…, x n linearno nezavisni ii) Ako je bar jedan od k1,k2,…,kn različit od nule onda su vektori x1 , x 2 ,…, x n linearno zavisni Važi još: Dva vektora su kolinearna ako i samo ako su linearno zavisni (kolinearni znači da leže na istoj pravoj). Vektori x , y , z su komplanarni ako i samo ako su linearno zavisni (komplanarni znači da leže u istoj ravni). Razlaganje vektora na komponente Ako su vektori x i y linearno nezavisni vektori jedne ravni, onda za svaki vektor z te ravni ,postoje jedinstveni brojevi p i q takvi da je : z= px+ q y Primer: Vektor v =(4,2) razložiti po vektorima a =(2,-1) i b = (-4,3) Rešenje: v= pa + qb (4,2) = p(2,-1) + q(-4,3) (4,2) = (2p,-p) + (-4q,3q) Odavde pravimo sistem: 4=2p – 4q 2=-p + 3q 2p –4q = 4 -p + 3q = 2 p – 2q = 2 -p+3q = 2 q=4 2p-4q = 4 , pa je 2p – 16 = 4 , pa 2p = 20 i konačno p = 10 . Dakle, razlaganje vektora je v = 10 a + 4 b 6
  • 7. Ako ste proučili ovaj fajl, pogledajte odmah sledeći u kome su rešeni zadaci... www.matematiranje.com 7