SlideShare ist ein Scribd-Unternehmen logo
1 von 6
Downloaden Sie, um offline zu lesen
OSNA SIMETRIJA



Preslikavanje ravni, pri kojem se svaka tačka A te ravni preslikava u tačku A` , simetričnu sa A u odnosu na pravu s te

ravni, nazivamo osnom simetrijom u odnosu na pravu ( osu ) s. Najčešća oznaka za osnu simetriju je I s .

Naravno, vi obeležavajte kako kaže vaš profesor.


Za dve figure F i F ` neke ravni kažemo da su simetrične u odnosu na pravu s te ravni ( osno simetrične) , ako

svakoj tački P figure F odgovara tačka P` figure F ` , tako da je I s ( P ) = P` . Naravno, važi i obrnuto, svakoj tački

Q` figure F ` odgovara tačka Q figure F tako da je I s ( Q ) = Q` .


Osna simetrija se još naziva i osna refleksija ili samo refleksija.


Evo nekoliko primera osno simetričnih figura sa jednom ili više osa simetrije…




  jedna osa simetrije          jedna osa simetrije            dve ose simetrije              tri osa simetrije




                                        svaki precnik je
                                                   /




   cetiri osa simetrije
   /

                                        osa simetrije



Kao što vidimo na slikama, jednakokraki trapez i jednakokraki trougao imaju po jednu osu simetrije. Pravougaonik ima

dve ose simetrije, jednakostranični trougao tri ose simetrije, kvadrat četiri ,dok je kod kruga svaki prečnik osa simetrije.

                                                                                                          www.matematiranje.com


                                                                                                           1
Pre nego li krenemo sa zadacima , podsetićemo se jedne konstrukcije koju moramo raditi ( ako zahteva profesor) kod

svakog zadatka. Trebamo iz date tačke A konstruisati normalu na datu pravu p.

               A                                A                                A




    P                  Q   p        P                   Q   p          P                       Q   p




            slika 1.                                                           slika 3.
                                             slika 2.

Iz tačke A opišemo luk na pravoj p ( slika 1.)

Ubodemo šestar u tačku P , uzmemo otvor malo veći od polovine rastojanja PQ i opišemo mali luk. Isti luk opišemo iz

tačke Q ( slika 2.)

Presek tih lukova spojimo sa tačkom A i eto normale…( slika 3.)

Naravno, ako vaš profesor dozvoljava , lakše je koristiti prav ugao na trouglu ( lenjiru).

primer 1.

Datoj duži AB konstruisati duž A`B` simetričnu u odnosu na pravu s koja ne seče duž.

Rešenje:



        B                               B                                  B              B`




A                               A                                  A                               A`

                 s                              s                                  s
            slika 1.                        slika 2.                           slika 3.

Iz tačaka A i B konstruišemo normale na pravu s ( osa simetrije) što vidimo na slici 1.

U tačkama u kojima normale seku osu zabodemo šestar i prebacimo rastojanja do A , odnosno B na drugu stranu, i

dobili smo tačke A` i B` , što vidimo na slici 2.

Spojimo dobijene tačke i eto tražene simetrične duži ( slika 3.)

                                                                                                        2
Napomena

Pazite , ovo je konstrukcijski zadatak, što znači da bi trebalo raditi sve po koracima: analiza, konstrukcija, dokaz ,

diskusija. Mi ćemo vam objasniti kako se konkretno radi osna simetrija a vi , opet ponavljamo, ako vaš profesor traži,

morate sve detaljno raditi...



primer 2.


Dat je trougao ABC. Konstruisati njemu simetričan trougao u odnosu na pravu s koja sadrži teme B tog trougla

i ne seče stranicu AC.


Rešenje:



                      s                                                s


           C                                                 C                 C`




A                                                  A                                     A`

                  B                                                  B B`

                 slika 1.                                           slika 2.



Ovde imamo jednu značajnu stvar da zapamtimo: ako je tačka na osi simetrije, onda se ona ne mora preslikavati,

jer je njena osno simetrična tačka baš ta tačka, to jest B ≡ B`.

Postupak je uvek isti, iz temena A i C povučemo normale na osu s i prebacimo rastojanja na drugu stranu ose s.

Spojimo dobijene tačke i eto rešenja.


primer 3.

Prava s sadrži teme C kvadrata ABCD i seče stranicu AB. Konstruisati kvadrat simetričan kvadratu ABCD.
                                                                                                          www.matematiranje.com

                                                                                                           3
Rešenje:
                           s                                                        s
D                  C                                   D                     C =C`
                                                                               -




                                                               B`                                  D`


A                      B                               A                      B


                                                                               A`
       slika 1.                                                         slika 2.



Tačka C je na osi , pa je C ≡ C ` a za ostale tačke radimo poznati postupak…


primer 4.

Dat je oštar ugao Oab i u njemu tačka C. Konstruisati tačke A i B, A ∈ a, B ∈ b tako da obim trougla ABC

bude najmanji.

Rešenje:
                  C2                              C2                                          C2
                           b                               b                                            b

                                                  B                                           B
                               C                           C                                            C




O                                  a   O               A            a    O                         A         a
       slika 1.                            slika 2.                                     slika 3.


                           C1                              C1                                           C1


Najpre konstruišemo tačke C1 i C2 koje su simetrične sa tačkom C u odnosu na krake Oa i Ob. ( slika 1.)

Spojimo duž C1 C2 . Presek ove duži sa kracima Oa i Ob nam daje tačke A i B ( slika 2.).

Spojimo tačke A, B i C da dobijemo trougao najmanjeg obima. ( slika 3.)

Naravno, sad se pitamo zašto je baš ovaj trougao najmanjeg obima?

Njgov obim je O=AB + AC + BC, a kako je AC=A C1 i BC=B C2 , možemo reći da je obim :

O=AB + A C1 + B C2 , odnosno, obim je duž C1 C2 .
                                                                                                                 4
Ako bi uzeli neke dve druge tačke A1 i B1 , imali bismo:

                      C2
                                b

                      B
                                C
        B1



O             A1           A           a



                                C1

Obim ovog trougla bi bio: O = A1 B1 + A1 C + B1 C a kako je A1 C = A1 C1 i B1 C = B1 C2 to je obim :

O = A1 B1 + A1 C1 + B1 C2 a to je izlomljena linija koja je sigurno kraća od C1 C2 . ( vidi sliku)


primer 5.


Dva broda, brod A i brod B nalaze se usidreni na moru, nedaleko od pravolinijske obale p. Sa broda A čamac

treba da preveze jednog putnika do obale a zatim da dodje do broda B. Odrediti ( konstruisati) najkraći put

kojim čamac treba da plovi da bi obavio postavljeni zadatak.


Rešenje:

Način razmišljanja je sličan kao u prethodnom zadatku:


                              Brod B                                             Brod B

      Brod A                                               Brod A




                                     obala p                         P                obala p



         A`                                                   A`
                   slika 1.                                           slika 2.

                                                                                                       5
Nadjemo tačku A` simetričnu sa A u odnosu na obalu p kao osu simetrije.

Spojimo tačku A` sa tačkom B . U preseku te duži i prave p je tražena tačka P na kojoj treba iskrcati putnika.

Dokaz da je ovo najkraći put kojim čamac plovi je analogan dokazu prethodnog zadatka.

Recimo da se putnik iskrca na nekom drugom mestu, na primer u tački Q.


                              Brod B

          Brod A




obala p             P             Q



            A`

Najkraći put koju smo našli konstrukcijski je AP+PB, odnosno A`P+PB , to jest A`P+PB=A`B.

Putanja AQ+ QB je duža, jer je to ustvari putanja A`Q+ QB , koja predstavlja zbir dve stranice trougla A`QB, a znamo

da je zbir dve stranice uvek veći od dužine treće stranice!


                                                                                                       www.matematiranje.com




                                                                                                       6

Weitere ähnliche Inhalte

Was ist angesagt?

Trigonometrijske funkcije oštrog ugla pravouglog trougla
Trigonometrijske funkcije oštrog ugla pravouglog trougla Trigonometrijske funkcije oštrog ugla pravouglog trougla
Trigonometrijske funkcije oštrog ugla pravouglog trougla milenajeretin
 
Krug i kruznica zadaci za vezbanje
Krug i kruznica   zadaci za vezbanjeKrug i kruznica   zadaci za vezbanje
Krug i kruznica zadaci za vezbanjeMilica Vasiljevic
 
Povrsina pravilne trostrane i sestostrane prizma.pptx
Povrsina pravilne trostrane i sestostrane prizma.pptxPovrsina pravilne trostrane i sestostrane prizma.pptx
Povrsina pravilne trostrane i sestostrane prizma.pptxPupeDenis
 
5 matematika-radni-listovi-3 (1)
5 matematika-radni-listovi-3 (1)5 matematika-radni-listovi-3 (1)
5 matematika-radni-listovi-3 (1)perduvsladana
 
Promenljive i nepromenljive vrste reci
Promenljive i nepromenljive vrste reciPromenljive i nepromenljive vrste reci
Promenljive i nepromenljive vrste reciMajaGerasimovic
 
Duz, prava, poluprava, merenje duzine
Duz, prava, poluprava, merenje duzineDuz, prava, poluprava, merenje duzine
Duz, prava, poluprava, merenje duzineMilica Vasiljevic
 
Pitagorina teorema primjena na trapez
Pitagorina teorema  primjena na trapezPitagorina teorema  primjena na trapez
Pitagorina teorema primjena na trapezNevenaLjujic
 
VIII razred - Linearne jednacine i nejednacine sa jednom nepoznatom
VIII razred - Linearne jednacine i nejednacine sa jednom nepoznatomVIII razred - Linearne jednacine i nejednacine sa jednom nepoznatom
VIII razred - Linearne jednacine i nejednacine sa jednom nepoznatommirjanamitic18
 
Kvadrat i-pravougaonik-provera
Kvadrat i-pravougaonik-proveraKvadrat i-pravougaonik-provera
Kvadrat i-pravougaonik-proveraMarija Petrovic
 
Tačka, prava ravan - osnovni pojmovi i odnosi
Tačka, prava ravan - osnovni pojmovi i odnosiTačka, prava ravan - osnovni pojmovi i odnosi
Tačka, prava ravan - osnovni pojmovi i odnosiJelena Volarov
 

Was ist angesagt? (20)

Trigonometrijske funkcije oštrog ugla pravouglog trougla
Trigonometrijske funkcije oštrog ugla pravouglog trougla Trigonometrijske funkcije oštrog ugla pravouglog trougla
Trigonometrijske funkcije oštrog ugla pravouglog trougla
 
Translacija
TranslacijaTranslacija
Translacija
 
Krug i kruznica zadaci za vezbanje
Krug i kruznica   zadaci za vezbanjeKrug i kruznica   zadaci za vezbanje
Krug i kruznica zadaci za vezbanje
 
Mnogougao
MnogougaoMnogougao
Mnogougao
 
Povrsina pravilne trostrane i sestostrane prizma.pptx
Povrsina pravilne trostrane i sestostrane prizma.pptxPovrsina pravilne trostrane i sestostrane prizma.pptx
Povrsina pravilne trostrane i sestostrane prizma.pptx
 
Vrste paralelograma
Vrste paralelogramaVrste paralelograma
Vrste paralelograma
 
Углови на трансверзали
Углови на трансверзалиУглови на трансверзали
Углови на трансверзали
 
5 matematika-radni-listovi-3 (1)
5 matematika-radni-listovi-3 (1)5 matematika-radni-listovi-3 (1)
5 matematika-radni-listovi-3 (1)
 
Kocka i kvadar
Kocka i kvadarKocka i kvadar
Kocka i kvadar
 
Promenljive i nepromenljive vrste reci
Promenljive i nepromenljive vrste reciPromenljive i nepromenljive vrste reci
Promenljive i nepromenljive vrste reci
 
Osmitackapravaravan2018
Osmitackapravaravan2018Osmitackapravaravan2018
Osmitackapravaravan2018
 
Duz, prava, poluprava, merenje duzine
Duz, prava, poluprava, merenje duzineDuz, prava, poluprava, merenje duzine
Duz, prava, poluprava, merenje duzine
 
Pitagorina teorema primjena na trapez
Pitagorina teorema  primjena na trapezPitagorina teorema  primjena na trapez
Pitagorina teorema primjena na trapez
 
Centalni i periferijski ugao kruga
Centalni i periferijski ugao krugaCentalni i periferijski ugao kruga
Centalni i periferijski ugao kruga
 
Osnovni geometrijski pojmovi
Osnovni geometrijski pojmoviOsnovni geometrijski pojmovi
Osnovni geometrijski pojmovi
 
VIII razred - Linearne jednacine i nejednacine sa jednom nepoznatom
VIII razred - Linearne jednacine i nejednacine sa jednom nepoznatomVIII razred - Linearne jednacine i nejednacine sa jednom nepoznatom
VIII razred - Linearne jednacine i nejednacine sa jednom nepoznatom
 
Razlomci lekcija1
Razlomci lekcija1Razlomci lekcija1
Razlomci lekcija1
 
Obim pravougaonika
Obim pravougaonikaObim pravougaonika
Obim pravougaonika
 
Kvadrat i-pravougaonik-provera
Kvadrat i-pravougaonik-proveraKvadrat i-pravougaonik-provera
Kvadrat i-pravougaonik-provera
 
Tačka, prava ravan - osnovni pojmovi i odnosi
Tačka, prava ravan - osnovni pojmovi i odnosiTačka, prava ravan - osnovni pojmovi i odnosi
Tačka, prava ravan - osnovni pojmovi i odnosi
 

Ähnlich wie Osna simetrija (19)

Konstruktovni zadaci(trougao)
Konstruktovni zadaci(trougao)Konstruktovni zadaci(trougao)
Konstruktovni zadaci(trougao)
 
Talesova teorema
Talesova teoremaTalesova teorema
Talesova teorema
 
VI разред
VI разредVI разред
VI разред
 
Uporedjivanje - merenje površi
Uporedjivanje - merenje površiUporedjivanje - merenje površi
Uporedjivanje - merenje površi
 
T r o u g a o
T r o u g a o T r o u g a o
T r o u g a o
 
Cetvorougao, paralelogram, pravougaonik, romb i kvadrat, trapez
Cetvorougao, paralelogram, pravougaonik, romb i kvadrat, trapezCetvorougao, paralelogram, pravougaonik, romb i kvadrat, trapez
Cetvorougao, paralelogram, pravougaonik, romb i kvadrat, trapez
 
VIII razred
VIII razredVIII razred
VIII razred
 
VIII razred
VIII razredVIII razred
VIII razred
 
Pravougaonik i kvadrat temena i stranice.pptx
Pravougaonik i kvadrat  temena i stranice.pptxPravougaonik i kvadrat  temena i stranice.pptx
Pravougaonik i kvadrat temena i stranice.pptx
 
VIII razred - Slicnost trouglova
VIII razred - Slicnost trouglovaVIII razred - Slicnost trouglova
VIII razred - Slicnost trouglova
 
Slicnost trouglova
Slicnost trouglovaSlicnost trouglova
Slicnost trouglova
 
Konstrukcija paralelograma
Konstrukcija paralelogramaKonstrukcija paralelograma
Konstrukcija paralelograma
 
Tanja
TanjaTanja
Tanja
 
Trougao, vrste, crtanje lekcija
Trougao, vrste, crtanje   lekcijaTrougao, vrste, crtanje   lekcija
Trougao, vrste, crtanje lekcija
 
Primene slicnosti na_pravougli_trougao
Primene slicnosti na_pravougli_trougaoPrimene slicnosti na_pravougli_trougao
Primene slicnosti na_pravougli_trougao
 
Primena slicnosti na_krug_zlatni_presek
Primena slicnosti na_krug_zlatni_presekPrimena slicnosti na_krug_zlatni_presek
Primena slicnosti na_krug_zlatni_presek
 
1
11
1
 
Pravilni poligoni
Pravilni poligoniPravilni poligoni
Pravilni poligoni
 
grafovi i stabla
grafovi  i  stablagrafovi  i  stabla
grafovi i stabla
 

Mehr von Jelena Dobrivojevic (20)

Stepenovanje
StepenovanjeStepenovanje
Stepenovanje
 
Sistemi kvadratmih jednacina_sa%20dve%20nepoynate
Sistemi kvadratmih jednacina_sa%20dve%20nepoynateSistemi kvadratmih jednacina_sa%20dve%20nepoynate
Sistemi kvadratmih jednacina_sa%20dve%20nepoynate
 
Sinusna i kosinusna_teorema
Sinusna i kosinusna_teoremaSinusna i kosinusna_teorema
Sinusna i kosinusna_teorema
 
Osnovne trigonometrijske jednacine
Osnovne trigonometrijske jednacineOsnovne trigonometrijske jednacine
Osnovne trigonometrijske jednacine
 
Neke jednacine koje_se_svode_na_kvadratne
Neke jednacine koje_se_svode_na_kvadratneNeke jednacine koje_se_svode_na_kvadratne
Neke jednacine koje_se_svode_na_kvadratne
 
Logaritmi
LogaritmiLogaritmi
Logaritmi
 
Logaritamske jednacine i_nejednacine
Logaritamske jednacine i_nejednacineLogaritamske jednacine i_nejednacine
Logaritamske jednacine i_nejednacine
 
Logaritamska funkcija
Logaritamska funkcijaLogaritamska funkcija
Logaritamska funkcija
 
Kvadratna nejednacina
Kvadratna nejednacinaKvadratna nejednacina
Kvadratna nejednacina
 
Kvadratna funkcija
Kvadratna funkcijaKvadratna funkcija
Kvadratna funkcija
 
Korenovanje
KorenovanjeKorenovanje
Korenovanje
 
Kompleksni brojevi
Kompleksni brojeviKompleksni brojevi
Kompleksni brojevi
 
Iracionalne nejednacine
Iracionalne nejednacineIracionalne nejednacine
Iracionalne nejednacine
 
Iracionalne jednacine
Iracionalne jednacineIracionalne jednacine
Iracionalne jednacine
 
Graficko resavanje sistema
Graficko resavanje sistemaGraficko resavanje sistema
Graficko resavanje sistema
 
Grafici trigonometrijskih funkcija_ii_deo
Grafici trigonometrijskih funkcija_ii_deoGrafici trigonometrijskih funkcija_ii_deo
Grafici trigonometrijskih funkcija_ii_deo
 
Grafici trigonometrijskih funkcija_i_deo
Grafici trigonometrijskih funkcija_i_deoGrafici trigonometrijskih funkcija_i_deo
Grafici trigonometrijskih funkcija_i_deo
 
Eksponencijalne funkcije
Eksponencijalne funkcijeEksponencijalne funkcije
Eksponencijalne funkcije
 
Adicione formule
Adicione formuleAdicione formule
Adicione formule
 
Kvadratna jednacina
Kvadratna jednacinaKvadratna jednacina
Kvadratna jednacina
 

Osna simetrija

  • 1. OSNA SIMETRIJA Preslikavanje ravni, pri kojem se svaka tačka A te ravni preslikava u tačku A` , simetričnu sa A u odnosu na pravu s te ravni, nazivamo osnom simetrijom u odnosu na pravu ( osu ) s. Najčešća oznaka za osnu simetriju je I s . Naravno, vi obeležavajte kako kaže vaš profesor. Za dve figure F i F ` neke ravni kažemo da su simetrične u odnosu na pravu s te ravni ( osno simetrične) , ako svakoj tački P figure F odgovara tačka P` figure F ` , tako da je I s ( P ) = P` . Naravno, važi i obrnuto, svakoj tački Q` figure F ` odgovara tačka Q figure F tako da je I s ( Q ) = Q` . Osna simetrija se još naziva i osna refleksija ili samo refleksija. Evo nekoliko primera osno simetričnih figura sa jednom ili više osa simetrije… jedna osa simetrije jedna osa simetrije dve ose simetrije tri osa simetrije svaki precnik je / cetiri osa simetrije / osa simetrije Kao što vidimo na slikama, jednakokraki trapez i jednakokraki trougao imaju po jednu osu simetrije. Pravougaonik ima dve ose simetrije, jednakostranični trougao tri ose simetrije, kvadrat četiri ,dok je kod kruga svaki prečnik osa simetrije. www.matematiranje.com 1
  • 2. Pre nego li krenemo sa zadacima , podsetićemo se jedne konstrukcije koju moramo raditi ( ako zahteva profesor) kod svakog zadatka. Trebamo iz date tačke A konstruisati normalu na datu pravu p. A A A P Q p P Q p P Q p slika 1. slika 3. slika 2. Iz tačke A opišemo luk na pravoj p ( slika 1.) Ubodemo šestar u tačku P , uzmemo otvor malo veći od polovine rastojanja PQ i opišemo mali luk. Isti luk opišemo iz tačke Q ( slika 2.) Presek tih lukova spojimo sa tačkom A i eto normale…( slika 3.) Naravno, ako vaš profesor dozvoljava , lakše je koristiti prav ugao na trouglu ( lenjiru). primer 1. Datoj duži AB konstruisati duž A`B` simetričnu u odnosu na pravu s koja ne seče duž. Rešenje: B B B B` A A A A` s s s slika 1. slika 2. slika 3. Iz tačaka A i B konstruišemo normale na pravu s ( osa simetrije) što vidimo na slici 1. U tačkama u kojima normale seku osu zabodemo šestar i prebacimo rastojanja do A , odnosno B na drugu stranu, i dobili smo tačke A` i B` , što vidimo na slici 2. Spojimo dobijene tačke i eto tražene simetrične duži ( slika 3.) 2
  • 3. Napomena Pazite , ovo je konstrukcijski zadatak, što znači da bi trebalo raditi sve po koracima: analiza, konstrukcija, dokaz , diskusija. Mi ćemo vam objasniti kako se konkretno radi osna simetrija a vi , opet ponavljamo, ako vaš profesor traži, morate sve detaljno raditi... primer 2. Dat je trougao ABC. Konstruisati njemu simetričan trougao u odnosu na pravu s koja sadrži teme B tog trougla i ne seče stranicu AC. Rešenje: s s C C C` A A A` B B B` slika 1. slika 2. Ovde imamo jednu značajnu stvar da zapamtimo: ako je tačka na osi simetrije, onda se ona ne mora preslikavati, jer je njena osno simetrična tačka baš ta tačka, to jest B ≡ B`. Postupak je uvek isti, iz temena A i C povučemo normale na osu s i prebacimo rastojanja na drugu stranu ose s. Spojimo dobijene tačke i eto rešenja. primer 3. Prava s sadrži teme C kvadrata ABCD i seče stranicu AB. Konstruisati kvadrat simetričan kvadratu ABCD. www.matematiranje.com 3
  • 4. Rešenje: s s D C D C =C` - B` D` A B A B A` slika 1. slika 2. Tačka C je na osi , pa je C ≡ C ` a za ostale tačke radimo poznati postupak… primer 4. Dat je oštar ugao Oab i u njemu tačka C. Konstruisati tačke A i B, A ∈ a, B ∈ b tako da obim trougla ABC bude najmanji. Rešenje: C2 C2 C2 b b b B B C C C O a O A a O A a slika 1. slika 2. slika 3. C1 C1 C1 Najpre konstruišemo tačke C1 i C2 koje su simetrične sa tačkom C u odnosu na krake Oa i Ob. ( slika 1.) Spojimo duž C1 C2 . Presek ove duži sa kracima Oa i Ob nam daje tačke A i B ( slika 2.). Spojimo tačke A, B i C da dobijemo trougao najmanjeg obima. ( slika 3.) Naravno, sad se pitamo zašto je baš ovaj trougao najmanjeg obima? Njgov obim je O=AB + AC + BC, a kako je AC=A C1 i BC=B C2 , možemo reći da je obim : O=AB + A C1 + B C2 , odnosno, obim je duž C1 C2 . 4
  • 5. Ako bi uzeli neke dve druge tačke A1 i B1 , imali bismo: C2 b B C B1 O A1 A a C1 Obim ovog trougla bi bio: O = A1 B1 + A1 C + B1 C a kako je A1 C = A1 C1 i B1 C = B1 C2 to je obim : O = A1 B1 + A1 C1 + B1 C2 a to je izlomljena linija koja je sigurno kraća od C1 C2 . ( vidi sliku) primer 5. Dva broda, brod A i brod B nalaze se usidreni na moru, nedaleko od pravolinijske obale p. Sa broda A čamac treba da preveze jednog putnika do obale a zatim da dodje do broda B. Odrediti ( konstruisati) najkraći put kojim čamac treba da plovi da bi obavio postavljeni zadatak. Rešenje: Način razmišljanja je sličan kao u prethodnom zadatku: Brod B Brod B Brod A Brod A obala p P obala p A` A` slika 1. slika 2. 5
  • 6. Nadjemo tačku A` simetričnu sa A u odnosu na obalu p kao osu simetrije. Spojimo tačku A` sa tačkom B . U preseku te duži i prave p je tražena tačka P na kojoj treba iskrcati putnika. Dokaz da je ovo najkraći put kojim čamac plovi je analogan dokazu prethodnog zadatka. Recimo da se putnik iskrca na nekom drugom mestu, na primer u tački Q. Brod B Brod A obala p P Q A` Najkraći put koju smo našli konstrukcijski je AP+PB, odnosno A`P+PB , to jest A`P+PB=A`B. Putanja AQ+ QB je duža, jer je to ustvari putanja A`Q+ QB , koja predstavlja zbir dve stranice trougla A`QB, a znamo da je zbir dve stranice uvek veći od dužine treće stranice! www.matematiranje.com 6